Od 2009. do 2013. broj pčelara u Hrvatskoj povećan je sa 7470 na 8953 registrirana pčelara, ili za 19,85 posto. Pčelinjih zajednica je 491.981, to jest 34,15 posto više nego 2009., rekao je Vidmar.
U istom razdoblju nije povećan broj od 31 ekološkog pčelara, a ekoloških pčelinjih zajednica je 15,7 posto više.
Vidmar je istaknuo da su prvi hrvatski ekološki pčelari počeli raditi 2003. te da je cilj - udio od 10 posto ekoloških pčelara u njihovu ukupnom broju, kao, primjerice, u Italiji, zasad teško dostižan.
Cijena ekoloških poljoprivrednih proizvoda je od 20 do 50 posto viša nego cijena iz konvencionalne poljoprivredne proizvodnje. Istaknuo je kako ima mogućnosti za ekološku proizvodnju, da za to ima dovoljno pčelara i pčelinjih zajednica te da je priroda u Hrvatskoj očuvana i relativno čista.
Tehnološke norme ekološkog pčelarenja lako se ispunjavaju, a potražnja za ekološkim medom veća je od ponude, rekao je Vidmar i dodao kako, unatoč tome, nema dovoljno institucionalne i državne potpore i razumijevanja ni potpore Hrvatskoga pčelarskog saveza.
O sve češćim krađama pčelinjih zajednica govorio je ekološki pčelar Dario Frangen s Učilišta "Apis" u Velikoj Gorici.
Broj pčelara 2012. naglo se povećao oko 20 posto i u Hrvatskoj i u regiji, a uz to kriza traje i raste nezaposlenost, pa se povećala potreba za pčelinjim zajednicama oko 30 posto, rekao je.
Frangan je istaknuo da su krađe u posljednje dvije, tri godine sve češće, da je, po podatcima MUP-a, prošle godine u Hrvatskoj ukradeno više od 500 pčelinjih zajednica te da će pčelari morati uvoditi nove oblike zaštite svojih košnica, primjerice kamere i drugo.
Na 3. nacionalnoj konferenciji o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda bit će također riječi o metodama određivanja kvalitete meda i propolisa, senzorskoj analizi meda, antimikrobnim učincima meda, plasmanu pčelinjih proizvoda i drugim temama.
Jednodnevni skup organizira Katedra za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.