Lani je podneseno 479.300 zahtjeva za azilom u 44 industrijalizirane zemlje, što je porast od osam posto u odnosu na godinu ranije, rekao je u godišnjem izvješću za 2012. visoki povjerenik UN-a za izbjeglice (UNHCR) Antonio Guterres.
"To je najveći godišnji rast od 2003., otkad je broj zahtjeva rastao svake godine, osim 2006.", kazao je.
Sirijci su lani podnijeli oko 24.800 zahtjeva za azilom, odnosno tri puta više nego 2011., čime su postali druga skupina po broju podnesenih zahtjeva, nakon Afganistanaca koji su podnijeli 36.600 zahtjeva.
No, većina Sirijaca koji su pobjegli tijekom dvogodišnjeg sukoba sklonila se u susjednim zemljama, u kojima je registrirano 1,1 milijun sirijskih izbjeglica, od kojih se mnogi žele vratiti u svoju zemlju.
Sukobi u Iraku, Pakistanu i Somaliji također su doveli do porasta tražitelja azila.
"Ratovi prisiljavaju sve više ljudi na traženje azila", rekao je u izjavi Antonio Guterres, pozvavši zemlje u kojima traju sukobi da otvore svoje granice za ljude koji bježe kako bi spasili svoje živote.
Unatoč žestokim raspravama i protivljenjima useljenju stranaca u nekim europskim zemljama, razina podnesenih zahtjeva daleko je manja nego ranih 1990-tih kada su bjesnili sukobi u bivšoj Jugoslaviji, Afganistanu i afričkoj regiji Velika jezera. Vrhunac je zabilježen 1992. kada je podneseno više od 800.000 zahtjeva, naveo je UNHCR.
"Čak i ako smo vidjeli ovaj porast od osam posto u odnosu na 2011. to je ništa u odnosu na 1990-te", rekao je ravnatelj UNHCR-ova odjela za međunarodnu zaštitu Volker Turk.
Najviše zahtjeva za azilom i lani je dobila Europa gdje je u 38 zemalja podneseno 355.500 zahtjeva, što je prema podacima UNHCR-a u odnosu na 2011. porast od devet posto. Taj broj uključuje 297.000 zahtjeva podnesenih u 27 zemalja članica EU-a.
Prvi puta od 2001. Njemačka je primila najviše zahtjeva u Europi, njih 64.500, što je rast za čak 41 posto u odnosu na prethodnu godinu, djelom zbog porasta tražitelja azila iz balkanskih zemalja za čije je građane liberaliziran vizni režim.
Sljedeća je Francuska s 54.900 zaprimljenih zahtjeva, u većini slučajeva iz Rusije, Demokratske Republike Kongo i Albanije.
Treća je bila Švedska sa 49.900 zahtjeva, što je rast od 48 posto, pri čemu su prednjačili tražitelji azila iz Sirije i Somalije.
Italija je zabilježila oštar pad u odnosu na 2011. kada su u tu zemlju pristizali azilanti iz Libije i Tunisa.
SAD je, međutim, već sedmu godinu za redom najpoželnije odredište za azilante koji su toj zemlji predali 83.400 zahtjeva ili svaki šesti zahtjev podnesen u razvijenim zemljama. Oko polovine zahtjeva odnosi se na građane Kine, Meksika i Salvadora.
Kanada je primila 20.500 novih zahtjeva, 19 posto manje nego u 2011., dok je u Australiji azil tražilo 15.800 ljudi, što je porast od 37 posto, pokazali su UNHCR-ovi podaci.
Japan i Južna Koreja ukupno su primili 3700 zahtjeva, što je 28-postotni rast za obje zemlje i ujedno njihov rekord ali još uvijek skroman udio u odnosu na ostale razvijene zemlje.
Temeljem Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. u prosjeku se odobri svaki treći zahtjev za azilom, naveo je UNHCR.
"Ogromna većina ljudi koja traži azil ima za to dobar razlog. Postoji i manjina koja ne treba zaštitu ali u većini slučajeva ne radi se o zlouporabi", zaključio je Turk.