Spor oko Ljubljanske banke s memorandumom nije završen nego će se rješenje ubuduće tražiti preko sukcesijskih pregovora u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, ali je otvoren put za brzu ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU, tako da Slovenija neće biti zadnja članica EU-a koja će to učiniti, navodi Slovenska televizija u javljanju iz Mokrica.
Kako navodi Slovenska televizija, ističući i optimističke izjave odlazećeg premijera Janeza Janše, sve bi se moglo "odvrtiti u nekoliko dana", nakon što slovenska vlada u srijedu memorandum o Ljubljanskoj banci svojom uredbom ratificira i pošalje prijedlog zakona o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora u parlamentarnu proceduru. Budući da je riječ o međunarodnom ugovoru koji se prihvaća u jednofaznom postupku, do ratifikacije bi moglo doći vrlo brzo iako je za to potreban glas dvije trećine zastupnika.
Premijer Janez Janša i u ponedjeljak je ponovio da o ratifikaciji sada postoji visok stupanj političke suglasnosti u Sloveniji te da ratifikaciju ni praktično ni teoretski ne bi mogao omesti niti razvoj događaja po kojem ne bi bilo moguće sastaviti novu vladu mandatarke Alenke Bratušek pa bi se raspisali prijevremeni izbori.
Janša je u Mokricama kao uspjeh u pregovorima o memorandumu naveo to da je postignut "bez mentora", čime je bez sumnje aludirao na Arbitražni sporazum postignut u vrijeme kad su dvije vlade vodile Borut Pahor i Jadranka Kosor. Poznato je da se Janša kao oporbeni čelnik tom sporazumu protivio i podržao održavanje referenduma na kojemu su ga birači malom većinom potvrdili. Janša je u vrijeme graničnog prijepora, kad je Pahorova vlada više mjeseci blokirala hrvatske pristupne pregovore s EU-om, govorio da je dobro da su i Hrvatska i EU svjesne da bi se i hrvatski pristupni ugovor mogao naći kao predmet odlučivanja na referendumu u Sloveniji.
No, takvu mogućnost u novoj političkoj atmosferi, nakon što je riješen problem Ljubljanske banke, nitko ne spominje iako teoretski nije isključena. Zbog političke krize koja traje već više mjeseci ne može doći do dogovora o ustavnim promjenama koje bi omogućile promjene zakona o referendumu te ograničile mogućnost njegova sazivanja. Neki od prijedloga predviđali su da bi referendum smjeli predlagati samo građani, a ne i 30 parlamentarnih zastupnika, kako je sada slučaj, a što pruža preveliku mogućnost za zakonodavnu opstrukciju. Uz to, predlagalo se i pravilo po kojemu bi referendum imao zakonsku snagu samo ako mu pristupi najmanje 40 posto birača. No, oko toga još nema suglasnosti jer bi za takve promjene bila potrebna dvotrećinska ustavna većina koju je trenutačno teško postići.
Tako u formalnom smislu još uvijek postoji opasnost da neka marginalna skupina, nakon što parlament ratificira hrvatski pristupni ugovor s EU, u sedmodnevnom roku u parlamentarnu proceduru, sa samo 2500 potpisa, predloži referendum i tako privremeno blokira stupanje na snagu hrvatskog pristupnog ugovora. Teško je vjerovati da bi se za tu inicijativu u roku od mjesec dana moglo prikupiti potrebnih 40.000 valjanih potpisa građana na temelju kojih bi se morao raspisati referendum.
Do sličnog taktiziranja došlo je prilikom postupka ratifikacije hrvatskog pristupnog protokola za ulazak u NATO, kada je pokrenuta inicijativa za referendum, do kojega u konačnici nije došlo, za nekoliko tjedana odgodila konačnu slovensku potvrdu ratifikacije.