Prema nacrtu prijedloga tog zakona, pregovori s investitorima u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, to jest nafte i plina, kao i izdavanje dozvole za istražne radove i dodjeljivanje koncesije, bili bi u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Ono bi pak odluke o dozvolama i koncesijama donosilo na prijedlog Agencije za ugljikovodike, čija se uspostava predlaže.
Dozvole za izvođenje radova izdavale bi se na razdoblje od najdulje 25 godina, a obuhvaćale bi istražno razdoblje i razdoblje eksploatacije. Istražno razdoblje traje najdulje pet godina, a na zahtjev investitora može se zbog opravdanih razloga produljiti najviše dva puta po šest mjeseci.
Ministarstvo nadležno za rudarstvo, a to je Ministarstvo gospodarstva, prema prijedlogu raspisivalo bi javni natječaj za dodjelu dozvole za izvođenje naftno-plinskih radova.
U nadležnosti Ministarstva gospodarstva bilo bi i donošenje odluke o osnivanju trgovačkog društva čija bi osnovna djelatnost bila istraživanje i proizvodnja ugljikovodika.
Kako se neslužbeno doznaje, postoji mogućnost osnivanja takve tvrtke, a o samom vremenu osnivanja odlučit će se nakon donošenja zakona.
Zakonski tekst predviđa dvije vrste ugovora između Ministarstva i investitora u svrhu izvođenja naftno/plinskih radova.
Ministarstvo i investitor mogli bi sklopiti ugovor o istraživanju i podjeli proizvodnje ugljikovodika, odnosno ugovor po principu "production sharing" prema kojem dvije ili više strana zajednički sudjeluju u podjeli rizika i dobiti.
Druga vrsta ugovora je ugovor o istraživanju i eksploataciji, uz obvezu plaćanja naknade i poreza.
Energetski stručnjak Jasminko Umičević smatra da je donošenje zakona o ugljikovodicima velik napredak i očekuje velik interes stranih kompanija za istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj. Stoga, po njegovim riječima, zakon treba što prije donijeti kako bi investitori čim prije stigli u Hrvatsku.
Umičević ujedno smatra da je mogućnost production sharing ugovora, šansa za državu da razvije svoju istražnu kompaniju.
O prijedlogu zakona ranije se oglasilo Znanstveno vijeće za plin HAZU-a i Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa (HUNIG). Prema njihovom mišljenju, zakon o ugljikovodicima mora biti usklađen sa Zakonom o rudarstvu. Kako se zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika uređuje samo procedura javnog natječaja, dozvole za istraživanje, koncesije za eksploataciju te ugovori, naknade porezi i sl., a sve ostale aktivnosti u procesu istraživanja i eksploatacije Zakonom o rudarstvu, neophodno ih je uskladiti kako bi bili provedivi, drže u HAZU-u i HUNIG-u.
Pored ostalog, smatraju i da ugovor o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika s investitorom treba sklapati isključivo Vlada te da u zakonu o o ugljikovodicima treba odrediti naknadu za eksploataciju (royalty).