Okrugli stol, koji je organizirao Zbor agraranih novinara Hrvatskog novinarskog društva, okupio je predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Agencije za poljoprivredno zemljište te čelne ljude strukovnih i seljačkih udruga koji su uglavnom upozorili na nedostatke i nejasnoće predloženog zakona.
Predsjednici Hrvatske poljoprivredne komore Mate Brlošić i Hrvatskog zadružnog saveza Ante Rendulić složili su se da prijedlog zakona ima dobre namjere za bolje i efikasnije korištenje poljoprivrednog zemljišta, za što je i krajnje vrijeme, ali i upozorili da bi problem mogao biti njegova provedba.
Napomenuvši da su neki prijedlozi HPK-a već prihvaćeni, Brlošić je rekao da im je još uvijek sporan gospodarski program po kojem će se uz ostalo bodovati kandidati na natječajima za zakup zemljišta. Ono što zakon još ne predviđa su bodovi za obavljanje djelatnosti i posjed zemljišta kojeg obrađuju i to, smatra, treba dodati.
Dobrim drži što će zakon donijeti više kontrole nad zemljištem, ali rok koncesije na 50 godina drži predugim, a smatra i da treba ograničiti maksimalnu površinu koja se daje u zakup.
Rendulić je upozorio da bi se pri nadmetanju trebalo voditi računa i planira li se zemljište koristiti intenzivno i za povećanje prinosa i prihoda, koliko će ljudi zaposliti i koliko za koju kulturu i vrstu djelatnosti zemljišta treba jer nije isto hoće li to biti pšenica, voćarstvo ili stočarstvo. Dodatno treba vrednovati i mala obiteljska gospodarstva s 20 do 30 jutara zemlje jer oni ne mogu raditi sami, kao i one koji su spremni zemljište uključiti u zadruge.
Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin smatra kako je sadašnji zakon puno pravičniji od predloženog koji je i diskriminirajući za mala obiteljska gospodarstva, a neozbiljnim drži i da bi o svemu trebalo odlučivati tročlano povjerenstvo za koje nije jasno ni tko će ga ni kako imenovati.
Josip Kraljičković ispred Zagrebačke županije, ujedno i bivši državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, kazao je kako se javnost manipulira velikim brojkama o veličini poljoprivrednog zemljišta, te da se iznose netočni podaci.
Josip Haramija iz Hrvatskog agrarnog društva smatra da bi prioritet pri dodjeli zemljišta trebali imati oni koji to znaju raditi, koji se već bave poljoprivredom i koji znaju kako povećati prinose, a predlaže da se boduje i stručna sprema s obzirom na velik broj nezaposlenih agronoma koji bi rado radili, a nemaju gdje.