ZAGREB
Hrvatski premijer Zoran Milanović pozvao je u četvrtak sve političke stranke da se izjasne koji datum za održavanje izbora za Europski parlament smatraju najboljim, te kazao da se oni mogu održati u travnju, svibnju ili zadnji tren, u lipnju. Ugovor o pristupanju EU-u je jasan i izbori se moraju održati u travnju, svibnju ili zadnji tren, u lipnju, kazao je Milanović na sjednici vlade te pozvao "HDZ i druge stranke" da daju svoj prijedlog. "Ne kažem da ćemo to svakako uzeti u obzir, ali želim čuti što žele, što smatraju najboljim sa stajališta uspjeha izbora, odaziva, pripreme izbora", kazao je premijer i ponovio kako rok za pripremu izbora ne može biti šest mjeseci, već u najboljem slučaju dva do tri. Prvog srpnja moramo imati izabranih 12 zastupnika u Europskom parlamentu i stoga, u najboljem slučaju, imamo dva-tri mjeseca za pripreme, rekao je Milanović, pozvavši "kolege iz HDZ-a i drugih stranaka da kažu što žele i što smatraju da je najbolje". Hrvatska vlada danas je uputila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament u saborsku proceduru. Izmjenama se predlaže, zbog racionalizacije, da se izborna općinska i gradska povjerenstva mogu imenovati u istom sastavu za više općina i gradova s obzirom na to da je sve jedna izborna jedinica pa nema potrebe imati 500 gradskih, općinskih izbornih povjerenstava, rekao je ministar uprave Arsen Bauk na sjednici vlade. Na izborima za EP prvi se puta u hrvatsku izbornu praksu uvode otvorene liste, a Bauk je u izjavi novinarima nakon sjednice vlade kazao kako to znači da građani, osim za stranku, mogu glasati i za jednog kandidata s liste te stranke za koju su glasali. Važeći listić tako može biti i onaj na kojem je zaokružena samo stranka, kao i onaj na kojem je zaokružena stranka i kandidat s liste te stranke.
ZAGREB
Predsjednik Odbora za europske integracije Daniel Mondekar i članovi Odbora primili su zamjenika predsjednika Kluba zastupnika CDU/CSU Parlamenta Savezne Republike Njemačke Andreasa Schockenhoffa, a u središtu razgovora bio je ulazak Hrvatske u EU, priopćeno je u četvrtak iz Sabora. U uvodnom dijelu sastanka Mondekar je predstavio gostima iz Njemačke osnovne prioritete Hrvatske u predstojećem razdoblju. "Mi smo trenutno fokusirani na dovršetak procesa ratifikacije Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Preostale su još četiri zemlje kako bi se proces u potpunosti zaključio, a to su Nizozemska, Danska, Slovenija i Njemačka", iako su neke od preostalih zemalja započele proces ratifikacije u nacionalnim parlamentima, dodao je Mondekar. Hrvatska aktivno radi na ispunjavanju preostalih obveza za članstvo iz posljednjeg Sveobuhvatnog izvješća Europske komisije, a istodobno radi i na jačanju administrativnih kapaciteta kako bi što spremnija ušla u EU, naglasio je Mondekar. Schockenhoff je istaknuo da je njemački Bundestag u okviru prvog čitanja raspravljao o hrvatskom pristupnom ugovoru s EU te je na taj način započet dio ratifikacijskog postupka. Konačna odluka o ratifikaciji bit će donesena nakon sljedećeg Izvješća Europske komisije o monitoringu u ožujku, pojasnio je Schockenhoff. "Očekujemo da će Hrvatska uspješno ispuniti preostale obveze i postati punopravna članica Unije 1. srpnja 2013., a to će osim za Hrvatsku biti i snažan signal za regiju", kazao je Schockenhoff.
ZAGREB
Član Izaslanstva Hrvatskoga sabora i potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Tonino Picula boravit će od 15. do 20. veljače u Erevanu gdje će predvoditi Misiju Parlamentarne skupštine OESS-a za promatranje predsjedničkih izbora u Armeniji 18. veljače, priopćeno je u četvrtak iz Sabora. Na tu dužnost Piculu je 18. prosinca 2012. imenovao predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Riccardo Migliori. Predstojeći predsjednički izbori predstavljaju važan korak u učvršćivanju provedbe demokratskih izbora u skladu s obvezama preuzetim prema OESS-u i Vijeću Europe te zakonskim propisima Armenije. Uz promatrače Parlamentarne skupštine OESS-a, predsjedničke izbore promatrat će i izaslanstva Europskoga parlamenta i Parlamentarne skupštine Vijeća Europe te promatrači Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (ODIHR). Sukladno dosadašnjoj praksi Parlamentarne skupštine OESS-a, u Erevanu će 16. i 17. veljače biti organiziran informativni seminar za sve međunarodne promatrače na kojemu će govoriti predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, predstavnici armenskih političkih stranaka, predsjednički kandidati, voditelji ureda međunarodnih organizacija u Armeniji te predstavnici nevladinih organizacija i medija.
MOSTAR
Posebni predstavnik Europske unije u BiH Peter Sorensen pozvao je političare u BiH na obračun s korupcijom po uzoru na zemlje regije ističući da ta pojava tjera strane ulagače. "Morate isključiti korupciju ako želite da dođu investitori. Osnovni uvjet za to je da ne morate koristiti mito da biste normalno živjeli", rekao je danski diplomat na čelu ureda EU u BiH u intervjuu kojega su u četvrtak objavile "Nezavisne novine". Dodao je da borba s korupcijom postaje 'regionalni trend' koja će se realizirati i u Bosni i Hercegovini bez obzira kojom brzinom ova zemlja napreduje prema Europskoj uniji. U tome smislu istaknuo je da je važan nastavak reforme pravosuđa. "Kada se bavite pitanjem korupcije, izravno ulazite u područje pravosuđa. I to je područje u kojem se pokazuje kretanje ka EU, u tome mi pomažemo. Zato mi ovako jako inzistiramo na reformi pravosuđa", dodao je Sorensen. On je dodao da će međunarodna zajednica prihvatiti bilo koje rješenje presude Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci kako bi se omogućilo da i predstavnici manjina budu birani u najviše državne institucije. Sorensen je ohrabrujućim ocijenio što građani BiH u najvećem broju podržavaju približavanje zemlje Europskoj uniji, što smatra najvažnijom motivacijom za nastavak reformi.
VATIKAN
Papa Benedikt XVI., koji se povlači s dužnosti, pozvao je u četvrtak na "istinsku obnovu" Katoličke crkve, ocjenjujući da glavne smjernice dogovorene na II. Vatikanskom koncilu nisu u potpunosti "ostvarene", ispred više od tisuću svećenika i redovnika iz njegove dijeceze, rimske biskupije. Govoreći tijekom 35 minuta bez bilježaka o svojem iskustvu s II. Vatikanskog koncila, Papa, koji će otići s dužnosti 28. veljače, kazao je: "Moramo raditi na ostvarenju koncila i istinskoj obnovi Crkve". Ocijenio je da su mediji okupljeni u Rimu održali "vlastiti koncil", pružajući prije svega profanu i političku viziju tog duhovnog trenutka. Osudio je "prazna sjemeništa i samostane, banaliziranu liturgiju" nakon koncila.
TORINO
Papa Benedikt XVI. pretrpio je prošle godine lakši udarac u glavu tijekom boravka u Latinskoj Americi, što je, kako tvrde talijanski mediji, bio važan čimbenik u odluci da se odrekne dužnosti. Do ozljede je došlo, piše La Stampa, kada se Papa pokušao kretati u mračnoj spavaćoj sobi u Meksiku i nije uspio pronaći prekidač za svjetlo. Osim što je došlo do manjeg pucanja kože i krvarenja, drugih fizičkih posljedica ozljede nije bilo. Međutim, neimenovani prelat koji je Papu pratio na putovanju, kazao je da ga je ta nezgoda potaknula na razmišljanje. "Benedikt XVI. je u Meksiku dao sve od sebe i shvatio da više nema fizičku snagu za podnošenje tako dugih putovanja, promjenu vremenskih zona, teret javnih obaveza", kazao je. To je potvrdio i Papin osobni liječnik. Pisanje La Stampe dolazi u trenutku kada analitičari i stručnjaci za vatikanska pitanja pokušavaju posložiti slijed događaja koje su Papu potaknule na prvo odreknuće u 600 godina. I vatikanski list L'Osservatore Romano objavio je da je nedugo nakon povratka s putovanja u Meksiko i na Kubu prošlog proljeća Papa odlučio da će odstupiti.
WASHINGTON
Iran je nedavno pokušao kupiti desetke tisuća specijalnih magneta za centrifuge, tvrde stručnjaci i diplomati, što upućuje na to da Teheran priprema značajno širenje svog nuklearnog potencijala, ne bi li skratio postupak proizvodnje nuklearnog naoružanja. Iranski agenti pokušali su prije godinu i pol dana od Kine kupiti 100.000 magneta u obliku prstena, čiji je uvoz u Iran zabranjen zbog međunarodnih sankcija. Nejasno je je li kupnja realizirana, piše u četvrtak The Washington Post.
Iako je Iran i ranije pokušavao iz međunarodnih izvora kupiti zabranjenu opremu, taj se slučaj smatra neobičnim jer je naružba vrlo specifična i odnosi se na točno određene količine. S tim brojem magneta moglo bi se teoretski opremiti 50.000 novih centrifuga, pet puta više od onoga čime Iran trenutno raspolaže. Objava te vijesti poklapa se s najavom Irana da planira u pogon pustiti tisuće naprednih centrifuga druge generacije pomoću kojih bi mogao povećati proizvodnju obogaćenog urana, upozoravaju analitičari. Pokušaj kupnje magneta povećao je zabrinutost Zapada da Iran planira značajno širenje svojih nuklearnih kapaciteta koji bi mu omogućio da brzo proizvede atomsko oružje ako to želi.
ZAGREB
Kada je 2001., kormilo države preuzeo mladi Kim Jong-Un, obrazovan u Švicarskoj i oženjen glamuroznom ženom, pobudio je nade da će svoju tajnovitu domovinu otvoriti prema svijetu, no raketni i nuklearni pokusi pokazali su da u načinu vladanja neće skretati s puta svoga oca i djeda. "Raspršila se svaka nada da će prva godina vladavine tog mladog diktatora donijeti nešto nova u odnosu na vladavinu njegova oca. Kim je dokazao da je odani sin koji korača očevim stopama", kaže Andrej Lankov, stručnjak za Sjevernu Koreju na sveučilištu u Seulu. Kada je naslijedio Kim Jong-Ila, koji je umro u prosincu 2011., mladi Kim Jong-Un, za kojeg se i ne zna ima li 29 ili 30 godina jer mu je nepoznata godina rođenja, pobudio je nade svojom mladošću, obrazovanjem u privatnoj švicarskoj školi pod lažnim imenom kako bi se zaštitio njegov identitet i nekonvencionalnim nastupom u javnosti. On odlazi u zabavni park i pred kamere dovodi svoju mladu i elegantnu suprugu, što je novost jer su supruge bivših čelnika bile gotovo nevidljive. Ti su znaci govorili da će možda odbaciti politiku "Songun" (ponajprije vojska) kakvu je provodio Jong-Il, no u odnosu na međunarodnu zajednicu i UN mladi vođa pokazao je jednak prezir kao i njegov otac. Unatoč prijetnji novim sankcijama, pod njegovim vodstvom Sjeverna Koreja je u prosincu testirala raketu iako joj to brani rezolucija UN-a. Zatim je u utorak izvela nuklearni pokus, treći nakon 2006. i 2009. Nakon neuspjelog raketnog pokusa u travnju 2012., raketa lansirana 12. prosinca uspjela je u orbitu postaviti satelit. Bio je to tehnološki skok za Sjevernu Koreju, a nuklearni pokus ovaj tjedan bio je snažniji od dva prethodna i izveden je s minijaturnom bombom, procjenjuju međunarodne agencije. "Nuklearnim pokusom nakon uspješnog lansiranja rakete mladi je vođa dokazao odanost ocu i kvalitete vođe te poručio da preuzima u svoje ruke pregovore s inozemstvom", kaže Yoo Ho-Yeol, stručnjak na sveučilištu Korea. Prioritet mladog vođe bio je potvrditi se u očima elite i dokazati da je nasljednik dostojan oca i djeda. "On dakle provodi jednaku politiku: prijetnjama, zastrašivanjem i provokacijama", ocjenjuje Philip Yun iz kalifornijskog Ploughshares Funda, centra za istraživanje sigurnosti. Politički proces ostao je jednako netransparentan i nitko ni danas ne zna tko odlučuje u Sjevernoj Koreji. Propaganda kroz državne medije u službi je mladoga vođe kao i u doba njegova oca i djeda.
Nuklearni pokus zacijelo će aktivirati nove sankcije no čini se da se službeni Pjongjang time ne zamara iako je jedina njegova saveznica, Kina, naznačila da bi mogla uskratiti pomoć, nužnu Sjevernoj Koreji čije je gospodarstvo uništeno.
BEJRUT
U Siriji je u srijedu ubijeno najmanje 247 osoba među kojima 88 ustanika, objavio je u četvrtak Sirijski opservatorij za ljudska prava, koji ističe da su ti podaci jedni od najgorih unazad nekoliko mjeseci. Zračni napadi i sukobi potresali su u četvrtak naftnu pokrajinu Hasaka gdje su islamistički borci preuzeli kontrolu nad gradom smještenim blizu granice s Irakom, izvješćuje Opservatorij. Iran, jedan od glavnih saveznika režima u Damasku, objavio je u četvrtak da su jednog od njegovih zapovjednika ubili ustanici u Siriji, dan nakon posebno krvavog sukoba koji traje gotovo dvije godine. U Teheranu je Revolucionarna garda, elitna postrojba iranske vojske, objavila da je jedan od njezinih zapovjednika, Hasan Šateri ubijen na cesti od Damaska za Bejrut, upirući prstom na sirijske ustanike. Po iranskom veleposlanstvu u Bejrutu, Hasana Šaterija, zvana i Husam Hošnevis, ubile su "oružane terorističke skupine".
RIM
Državljanin Obale Bjelokosti kojeg su talijanske vlasti protjerale iz zemlje pokušao se zapaliti u četvrtak ujutro u rimskoj zračnoj luci Fiumicino, gdje mu je u pomoć priskočio policajac, pišu talijanski mediji. Imigrant je u teškom stanju i primljen je u bolnicu, kao i policajac koji mu je priskočio u pomoć gaseći vatru protupožarnim aparatom. Muškarac je došao u zračnu luku pošto je od policije dobio nalog da napusti zemlju. Dio zračne luke u kojoj se incident dogodio bio je zatvoren za javnost više od jednog sata. Putnici u zračnoj luci su se preplašili kada su vidjeli dim u zgradi te redarstvenike i zaštitare kako trče prema muškarcu koji se odlučio na očajnički čin.