ZAGREB
Hrvatski premijer Zoran Milanović govorio je u srijedu veleposlanicima zemalja Europske unije akreditiranim u Hrvatskoj o reformi pravosuđa i poboljšanju investicijske klime, priopćeno je iz Delegacije EU-a u Hrvatskoj. Milanović je bio gost-govornik na sastanku s veleposlanicima EU-a što ga je organizirao šef Delegacije EU-a Paul Vandoren.
Veleposlanici su s Milanovićem razgovarali o preostalim zadaćama koje pred Hrvatskom stoje uoči ulaska u EU, osobito o o reformi i unapređenju učinkovitosti pravosuđa, te o potrebi da se poboljšanjem investicijske klime potakne gospodarski oporavak Hrvatske, navodi se u priopćenju. Svi pokazatelji upućuju na to da je Hrvatska na pravome putu, rekao je veleposlanik Vandoren i dodao da je proljetno izvješće Europske komisije u pripremi, a trenutno se analiziraju podaci koje je Hrvatska dostavila. Pohvalio je hrvatski napredak, kaže se u priopćenju. "Uvjeren sam da će idućih tjedana hrvatske vlasti ostvariti i preostalo kako bi izvještaj mogao sadržavati veoma jasnu poruku o razini hrvatske spremnosti" za ulazak u EU, kaže se u priopćenju.
ZAGREB
Danska će početkom svibnja ratificirati hrvatski pristupni ugovor s EU-om, izjavio je u srijedu u Zagrebu danski ministar za europske poslove Nicolai Wammen istaknuvši da je razlog što je danski parlament jedan od posljednjih koji će to učiniti proceduralne prirode, a ne sumnja Danske u spremnost Hrvatske za punopravno članstvo. "Očekujemo da ćemo dovršiti posao početkom svibnja. Tako će Danska ispuniti svoj dio posla kako bi Hrvatska postala punopravna članica 1. srpnja", rekao je Wammen nakon razgovora s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić na zajedničkoj konferenciji za novinare. "Razlog je proceduralne prirode", rekao je on objašnjavajući zašto Danska među posljednjima ratificira hrvatski pristupni ugovor. "Danska je od početka podupirala europski put Hrvatske i to što smo među posljednjima ne treba gledati kao da to ne želimo", rekao je. Po njegovim riječima, vlada u Kopenhagenu ne očekuje "neugodna iznenađenja" i vjeruje da će Hrvatska ući u Uniju planiranog datuma.
ZAGREB
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nije u srijedu željela ni potvrditi ni opovrgnuti pisanje hrvatskih medija da će se pitanje Ljubljanske banke rješavati u sklopu sukcesije imovine bivše Jugoslavije, ponovivši da će javnost uskoro doznati konačno rješenje tog dugogodišnjeg spora između Hrvatske i Slovenije.
"Ne vjerujte svemu što pišu mediji. Svi će biti obaviješteni kada se definira konačni dogovor između Hrvatske i Slovenije, a to će biti uskoro", odgovorila je Pusić na upit novinara može li potvrditi pisanje Večernjeg lista da se slučaj Ljubljanske banke vraća u okvire sukcesije. "Prije toga ne mogu pričati niti o jednom od elemenata", dodala je šefica hrvatske diplomacije na konferenciji za novinare nakon razgovora s danskim ministrom za europske poslove Nicolaiem Wammenom. Pusić i slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec su na nedavnim pregovorima u Otočcu ob Krki pronašli rješenje za problem Ljubljanske banke, ali su izjavili da ga ne mogu predstaviti javnosti dok ga ne odobre vlade u Zagrebu i Ljubljani. Rješenje oko kojega su se suglasili ima nekoliko različitih podvarijanti i ako ga prihvate dvije vlade ponovno će se sastati 19. veljače u Zagrebu, najavili su tada ministri Pusić i Erjavec.
SARAJEVO
Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini i američko veleposlanstvo u toj zemlji objavili su u srijedu kako prekidaju s pokušajima da pomognu u preustroju vlade Federacije BiH, optuživši pritom sve strane povezane s tim problemom da snose podjednaku odgovornost za zastoj u kojemu se proces preustroja našao. "Odgovornost za rješavanje političkog zastoja u Federaciji BiH na lokalnim je čelnicima. Na njihov zahtjev u proteklim smo tjednima pokušali olakšati dijalog između političkih stranaka o preustroju vlade FBiH, no sada nemamo drugog izbora nego prekinuti naša nastojanja da u tome pomognemo", stoji u zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon što je zastupnički dom federalnog parlamenta u utorak izglasovao nepovjerenje entitetskoj vladi, donijevši istodobno odluku da joj dok je u tehničkom mandatu oduzme gotovo sve bitnije ovlasti.
SARAJEVO
Predsjedništvo Bosne i Herceovine u srijedu je odlučilo pozvati hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića u službeni uzvratni posjet BiH, kazao je u Sarajevu predsjednik predsjedništva BiH Nebojša Radmanović. Isti poziv upućen je i slovenskome predsjedniku Borutu Pahoru, a službeni susret na vrhu BiH-Srbija za sada ovisi o pozivu iz Beograda, pojasnio je Radmanović. Podsjetio je kako je bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić bio taj s kojim su se članovi Predsjedništva BiH službeno sastali u Sarajevu, pa je sukladno diplomatskoj praksi sada Srbija na redu biti domaćin takvog susreta.
"Nadam se da ćemo taj poziv uskoro dobiti", kazao je Radmanović. Odlasku u Beograd, odnosno susretu sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem ranije se protivio član predsjedništva Bakir Izetbegović.
SARAJEVO
Vlasti Bosne i Hercegovine pojačat će nadzor nad kvalitetom hrane koja se uvozi u tu zemlju, najavio je u srijedu u Sarajevu ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH Mirko Šarović. Na dodatne mjere koje će provoditi Agencija za sigurnost hrane BiH, vlasti u Sarajevu odlučile su se nakon što je u mlijeku hrvatskih proizvođača "Dukat" i "Vindija" otkrivena povećana koncentracija aflatoksina M1 i potom pojačan nadzor nad svim pošiljkama mlijeka i mliječnih proizvoda te stočne hrane koja se uvozi u tu zemlju.
"Na ovome se neće stati. Ured za veterinarstvo BiH intenzivirat će aktivnosti kako bi se u zemlju uvozila samo zdrava hrana", kazao je Šarović novinarima. Pojasnio je kako će se dodatne mjere nadzora odnositi na eventualnu radioaktivnost u hrani, kao i na prisutnost histamina koji se najčešće nalazi u ribljim prerađevinama. Šarović je potvrdio kako su vlasti BiH i Hrvatske blisko surađivale kako bi rješile problem nastao nakon što je u "Dukatovom" i "Vindijinom" mlijeku pronađen aflatoksin u nedopuštenim koncentracijama.
SARAJEVO
Ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović kazao je u srijedu Hini kako je uvjeren da neće biti dodatnih ustupaka koji bi omogućili da tvrtke iz Hrvatske i nakon njezina ulaska u Europsku uniju nastave izvoziti svoje proizvode u BiH bez plaćanja carine, dodajući kako im je najbolje rješenje otvoriti svoje pogone u BiH i tako osigurati nastavak bescarinskog izvoza u sve zemlje CEFTA-e.
"Dodatnih koncesija neće biti i neće biti carinske stope nula", ustvrdio je Šarović u Sarajevu. Hrvatska od Europske komisije pokušava dobiti suglasnost za usvajanje dodatnog protokola koji bi joj osigurao da i nakon 1. srpnja, kada zbog pridruživanja EU mora napustiti Zonu slobodne trgovine u središnjoj Europi (CEFTA), nastavi bescarinski izvoz u BiH. Bosanskohercegovački ministar Šarović kazao je kako njegova zemlja na to nije spremna, no hrvatskim je tvrtkama spremna ponuditi sve pogodnosti da svoje pogone otvore u BiH. Hrvatski proizvođači hrane godišnje u BiH izvezu proizvoda u vrijednosti od oko 300 milijuna eura, a pripremajući se za ulazak Hrvatske u EU svoje pogone u toj zemlji već su otvorili "Podravka" i "Dukat". Šarović je kazao kako je uvjeren da je to dobar primjer i za druge tvrtke kojima je BiH važno tržište, pa je najavio kako će njihove predstavnike najvjerojatnije u ožujku pozvati na razgovore u Sarajevo kako bi se o otvaranju novih pogona konkretno razgovaralo.
CAPE COAST
Crni afrički Papa koji bi naslijedio papu Benedikta bio bi "prilično čudo", rekao je vodeći nadbiskup Gane i dodao da bi kandidat iz zemalja u razvoju možda morao prevladati negativne percepcije u katoličkoj hijerahiji. "Ako crkva izabere osobu iz trećeg svijeta ili crnog papu morat će riješiti neke stvari sa samom sobom", rekao je agenciji Reuters Matthias Kobena Nketsiah, nadbiskup Cape Coasta. "Ne kažem da je crkva rasistička ali ima prizvuka i percepcija koji možda izlaze na to". U razgovoru za Reuters u utorak Nketsiah je rekao da podržava ganskog kardinala Petera Turksona, njegovog prethodnika na mjestu nadbiskupa Cape Coasta, u izboru za novog čelnog čovjeka katoličke crkve. "U potpunosti sam za to ali sam s nogama na zemlji. Bilo bi to prilično čudo s obzirom na percepciju nekog Afrikanca iz trećeg svijeta", rekao je u svojoj rezidenciji u Cape Coastu. Benedikt XVI je iznenadio katolike u svijetu u ponedjeljak objavivši da će odstupiti s papinskog položaja 28. veljače. 117 kardinala sredinom ožujka počet će na konklavama u Vatikanu izbor njegovog nasljednika.
DUBAI
Visoki iranski dužnosnik rekao je u srijedu da su se Iran i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) suglasili oko "nekih točaka" na pregovorima održanim u srijedu u Teheranu te da će se ponovo sastati, izvijestila je iranska novinska agencija FARS, ne navodeći datum novog susreta. Komentari Ali Asghara Soltanieha, iranskog izaslanik pri IAEA, pokazali su da dvije strane ponovno nisu uspjele finalizirati dogovor koji bi omogućio da IAEA opet pokrene istrage oko atomskih aktivnosti Teherana, ocjenjuje Reuters. "Osim uklanjanja nekih razlika i suglasnosti oko nekih točaka u tekstu ... dvije strane odlučile su na sljedećem sastanku preispitati i razmijeniti mišljenja o novim prijedlozima koji su dani na ovom susretu", rekao je Soltanieh, prema izvješću FARS-a. IAEA nastoji premostiti razlike s Iranom koje priječe UN-ovu agenciju da ponovo pokrene prekinute inspekcije na temelju sumnji da Teheran razvija nuklearno oružje.
NEW YORK (UN)
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton u srijedu je u UN-u izrazila nadu da će Teheran pokazati fleksibilnost u pregovorima o iranskom nuklearnom programu u Almati. Iran i skupina velikih sila "5+1" trebaju se 26. veljače sastati u Almati u Kazahstanu, na novom krugu pregovora o iranskom nuklearnom programu nakon višemjesečnog prekida i neuspjeha susreta u Istanbulu, Bagdadu i Moskvi. Ashton vodi te pregovore ispred skupine "5+1", koju čini pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN: SAD, Francuska, Velika Britanija, Rusija, Kina - te Njemačka. Govoreći pred Vijećem sigurnost UN-a o novom krugu pregovora, šefica europske diplomacije je istaknula kako se "nada da će Iran pokazati fleksibilnost u pregovorima i da će biti omogućen veliki napredak". Međunarodna zajednica sumnjiči Iran da se želi domoći atomskog oružja pod krinkom svog civilnog programa, što Teheran kategorički negira.
BEOGRAD
Čak 75 posto studenata zagrebačkog sveučilišta priznalo je da vara na ispitima, njih 25 posto tolerira ako netko za drugog piše zadaće, ali ih manje od pet posto vjeruje da su mito i korupcija rasprostranjeni na njihovom fakultetu, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u srijedu Beogradu. "Međunarodno istraživanje provedeno je tijekom 2012. godine u suradnji s Antikorupcijskom studentskom mrežom u jugoistočnoj Europi i to na pet vodećih sveučilišta u Hrvatskoj, Moldaviji, Makedoniji, Bugarskoj i Srbiji, na uzorku od 3.463 studenta", rekao je u Beogradu Mihailo Gajić, predstavnik Beogradske otvorene škole (BOŠ) koja je provela istraživanje. Prema rezultatima istraživanja, varanje na ispitu najviše je zastupljeno u Zagrebu - čak 75 posto, slijedi Plovdiv s oko 60 posto, Beograd s približno 50 posto, nešto manje od polovice u Skoplju te 45 posto u Moldaviji. Istraživanje je pokazalo da su studenti tolerantni prema pojedinim korupcijskim pojavama, pa tako u Beogradu gotovo 45 posto studenata tolerira ako netko drugi piše zadaću umjesto kolege ili kolegice, što beogradske studente izdvaja među ispitanicima sa svih sveučilišta. Slijede sveučilišta u Plovdivu (35 posto), Skoplju (30 posto), Zagrebu (oko 25 posto) i Moldaviji s oko 15 posto. Većini studenata ne smeta ako student prepisuje ili vara na ispitu, ali bi njih oko pet posto to i prijavilo.
MOSKVA
Oko 56.000 zatvorenika u ruskim zatvorima boluje od AIDS-a od oko 702.000 zatvorenika, rekao je u srijedu jedan dužnosnik ruske zatvorske uprave. "Među zatvorenicima ima oko 56.000 oboljelih od AIDS-a", rekao je Oleg Korčunov šef financijskog odjela ruskog savezne službe za izvršenje kazni, prenosi agencija Interfax. Taj ured navodi da u Rusiji ima 701.900 zatvorenika. Korčunov je priznao da je medicinska oprema u zatvorima zastarjela. Rusko tužiteljstvo je 2010. navelo da je više od 90 posto zatvorenika bolesno, najčešće od tuberkuloze, AIDS-a i hepatitisa i da zatvorima nedostaje financija za liječenje zatvorenika. Prema izvješću Programa UN-a za HIV/AIDS (UNAIDS) iz 2011. oko 1,2 milijuna ljudi u Rusiji je zaraženo HIV-om.