Komentirajući najave iz ureda srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića da je on odlučio dopustiti pristup privatnoj Titovoj imovini koju je bivše Predsjedništvo SFRJ nakon njegove smrti odlučilo pohraniti u trezor Narodne banke u Beogradu, Kelić je za sarajevski "Dnevni avaz" od srijede kazao kako bi u slučaju da na nju pravo polaže Srbija isto pravo na raspodjelu te imovine morale imati sve zemlje-sljednice bivše Jugoslavije.
Za sada nije jasno odnose li se najave o omogućavanju pristupa Titovoj imovini samo na sadržaj onoga što je pohranjeno u vrećama bankovnog trezora u Beogradu, koje do sada nisu otvarane i na čemu inzistiraju članovi obitelji pokojnog jugoslavenskog predsjednika koji se sada bore oko nasljedstva, ili pak na cjelokupnu imovinu zatečenu u njegovim rezidencijama i potom popisanu.
"Ne može samo Srbija imati na to pravo. Ako postoji, primjerice, zlato, novac ili neke vrijednosnice, onda je to imovina svih država-sljednica pa ćemo se svi morati uključiti u ovaj proces", izjavio je Kelić.
Ustvrdio je i kako su neutemeljene i neprihvatljive tvrdnje Olivera Antića, pravnog savjetnika srbijanskog predsjednika Nikolića, da je ured predsjednika Srbije pravni sljednik Predsjedništva SFRJ.
U trezoru sadašnje Narodne banke Srbije već 33 godine otkako je Tito umro čuva se 11 vreća koje nikada do sada nisu otvorene.
Pretpostavlja se kako bi u njima moglo biti i Titovih šest posljednjih plaća, novci od autorskih honorara te nešto zlatnog nakita.