Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
08. veljače 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Nelikvidnost pala ispod 40 milijardi kuna
7. Reprogram poreznog duga uspješan, postotak naplate iznad 80 posto
8. Uljanik dostavio obvezujuću ponudu za privatizaciju 3. maja
9. Dvanaest županija u 2012. sa suficitom u robnoj razmjeni
10. Banke bi mogle ubuduće biti obvezne pomoći u utvrđivanju euribora - Barnier
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
08.02. 203.410.000 333.410.000 133.410.000 0,36
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 131.000.000 0,30 ročni depozit 1.510.000 3,50 1 mjesec 900.000 3,30 Ukupno 133.410.000 0,36
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 900.000 1,75
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo nastavak jučer započetog smanjivianja ukupno prijavljene potražnje ali i ponude. Stoga se njihov međusobni odnos nije značajnije mijenjao.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 203,41 milijun kuna ili za oko 41 posto manje no u četvrtak.
Istodobno se na strani ponude našlo 333,41 milijun kuna, ili za oko 32,5 posto manje no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 131 milijun kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa snižena sa 0,42 na 0,3 posto.
Također je plasirano i 1,51 milijun kuna ročnih depozita uz kamatnu stopu od 3,5 posto te 900 tisuća kuna pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatu od 3,3 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 133,41 milijun kuna, a pritom je 70 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je, uz jeftinije prekonoćno zaduživanje i zbog izostanka večeg udijela ročnih plasmana, sa 0,92 na 0,36 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od tjedan dana plasirano 900 tisuća eura uz kamatnu stopu od 1,75 posto.
„Današnji promet u trgovanju na Tržištu novca, koji je nešto manji nego prethodnog dana, čine i ročne i prekonoćne pozajmice. Iako je u ponudi ostalo neplasiranih kuna potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobex porastao za 1,72 posto
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je porastao za osjetnih 1,72 posto, na 1.961,07 bodova, a specijalizirani Crobex10 povećan je za 1,30 posto, na 1.086,30 bodova.
Redovni promet Burze iznosio je 26,4 milijuna kuna. Devet je dionica imalo milijunske promete.
Najveći promet ostvaren je dionicom Valamar Adria Holdinga, od 3,6 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 4,04 posto, na 155,50 kuna.
Za 0,92 posto, na 218,49 kuna, porasla je cijena dionice HT-a, uz promet od dva milijuna kuna. Promet dionica Petrokemije iznosio je 1,8 milijuna kuna, s rastom cijene od 1,18 posto, na 235,89 kuna.
Za 3,49 posto, na 38,29 kuna, porasla je cijena dionice Zagrebačke banke koja je imala promet od 1,3 milijuna kuna, dok je 1,2 milijuna kuna iznosio promet dionicom Vupika, koja je dobila na cijeni 3,37 posto i dan završila na 138 kuna.
Rast cijene ostvarila je i dionica AD Plastika, za 1,66 posto, na 121,89 kuna, s prometom od blizu 1,2 milijuna kuna. Dionica Leda poskupila je za 3,93 posto, na 8.200 kuna, uz promet od 1,1 milijun kuna.
Više od milijun kuna prometa imale su danas i redovne dionice Adris grupe i dionice Tiska, pri čemu je cijena dionici Adrisa porasla za 0,96 posto, na 317 kuna, a Tiska za 3,77 posto, na 220 kuna.
Rast cijene za 5,36 posto, na 452 kune, zabilježila je dionica Kraša s prometom od 985 tisuća kuna.
I ostale trgovanije dionice uglavnom bilježe rast cijene, pri čemu izrazitiji rast bilježe dionice Vira za 3,17 posto, Končar Elektroindustrije 4,17 posto, Maistre za 5,86 posto.
S padom cijene su pak današnje trgovanje završile dionice Ine za 0,27 posto, Varteksa 0,61 posto, ACI-a 1,34 posto, Arenaturista 1,76 posto, Auto Hrvatske za 4,29 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 120,00 121,89 121,89 1.183.965,04 1,66%
ATGR-R-A 676,00 680,00 680,00 26.434,33 0,74%
DLKV-R-A 64,90 66,00 65,10 61.446,28 1,72%
HT-R-A 216,16 219,50 218,49 2.008.573,12 0,92%
IGH-R-A 480,11 490,00 489,99 37.848,18 4,25%
INA-R-A 4.100,00 4.142,44 4.131,01 156.334,83 -0,27%
INGR-R-A 4,04 4,11 4,11 60.444,25 2,75%
ISTT-R-A 150,00 150,00 150,00 11.250,00 3,45%
KOEI-R-A 668,01 700,00 700,00 362.662,81 4,17%
LKPC-R-A 579,00 579,00 579,00 2.895,00 -0,34%
OPTE-R-A 7,03 9,00 7,62 232.759,07 -9,29%
PODR-R-A 272,00 277,95 273,00 434.694,76 0,37%
PTKM-R-A 227,00 235,99 235,89 1.822.586,82 1,18%
ULPL-R-A 190,00 194,00 190,03 98.594,95 -3,26%
VART-R-1 12,23 13,45 13,00 107.462,32 -0,61%
VIRO-R-A 638,00 649,99 649,99 692.267,93 3,17%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.450,00 3.499,99 3.453,00 207.197,07 -1,34%
ADRS-P-A 288,00 290,00 290,00 312.399,12 1,05%
ADRS-R-A 307,50 317,00 317,00 1.098.051,80 0,96%
ARNT-R-A 165,16 174,90 167,00 296.770,63 -1,76%
ATLN-R-A 46,91 46,92 46,92 7.975,68 -0,02%
ATPL-R-A 255,01 262,99 255,01 95.109,28 0,40%
AUHR-R-A 268,00 280,00 268,00 127.000,05 -4,29%
BD62-R-A 52,50 54,34 52,50 16.599,52 -2,71%
BLJE-R-A 76,00 77,93 77,00 490.233,64 1,32%
BRIN-R-A 12,00 12,00 12,00 3.960,00 0,00%
CEBA-P-A 90,03 90,03 90,03 4.141,38 -1,13%
CRLL-R-A 2.020,01 2.020,01 2.020,01 86.860,43 0,24%
DDJH-R-A 82,99 84,35 83,00 573.667,60 1,59%
DIOK-R-A 13,00 14,00 13,30 110.308,20 0,15%
ERNT-R-A 1.468,25 1.483,90 1.483,90 365.114,20 1,35%
FNVC-R-A 110,00 110,00 110,00 1.100,00 1,85%
HDEL-R-A 105,00 108,00 105,00 5.169,00 -3,66%
HIMR-R-A 181,07 191,00 181,07 34.622,90 -4,70%
HMAM-R-A 118,20 118,20 118,20 53.190,00 9,29%
HTPK-R-A 58,98 61,00 61,00 12.036,96 8,25%
HUPZ-R-A 1.239,96 1.239,99 1.239,96 39.678,96 4,62%
IPKK-R-A 214,00 220,00 220,00 116.390,77 2,33%
JDGT-R-A 670,00 670,00 670,00 2.680,00 -0,78%
JDPL-R-A 63,40 63,40 63,40 1.141,20 0,00%
JDRA-R-A 442,00 442,00 442,00 57.018,00 7,80%
KNZM-R-A 142,23 144,00 144,00 61.954,43 0,77%
KODT-P-A 1.040,00 1.066,00 1.040,00 101.021,44 0,00%
KORF-R-A 148,00 157,00 155,50 3.626.630,34 4,04%
KRAS-R-A 438,50 455,00 452,00 985.653,34 5,36%
KSST-R-A 528,99 548,90 545,99 35.197,37 5,91%
KTJV-R-A 18,42 19,89 19,89 13.965,33 5,24%
LEDO-R-A 7.950,00 8.200,00 8.200,00 1.118.946,58 3,93%
LKRI-R-A 117,02 117,65 117,65 84.392,59 0,55%
LRH-R-A 1.875,00 1.875,00 1.875,00 1.875,00 4,17%
LVCV-R-A 95,00 95,00 95,00 3.325,00 -5,05%
MAIS-R-A 67,00 72,49 72,49 223.605,53 5,86%
PBZ-R-A 540,00 548,95 548,95 25.638,00 1,66%
PDBA-R-A 325,01 325,01 325,01 1.300,04 -1,81%
RIVP-R-A 14,00 14,39 14,36 243.441,89 2,13%
SAPN-R-A 169,84 169,84 169,84 8.152,32 -0,09%
SLPF-R-A 19,02 19,02 19,02 951,00 26,63%
SLRS-R-A 412,90 420,00 420,00 23.575,16 1,62%
SNBA-R-A 60,30 60,30 60,30 6.030,00 0,45%
SUNH-R-A 25,98 25,98 25,98 1.558,80 16,50%
TEP-R-A 15,03 15,03 15,03 1.503,00 0,20%
THNK-R-A 799,98 819,98 819,98 32.286,69 2,50%
TISK-R-A 212,00 220,00 220,00 1.046.338,40 3,77%
VDKT-R-A 420,00 426,00 426,00 100.499,22 1,42%
VPIK-R-A 132,34 139,00 138,00 1.238.907,66 3,37%
ZABA-R-A 36,86 38,30 38,29 1.283.585,43 3,49%
ZVZD-R-A 3.950,00 4.099,99 4.099,99 48.499,95 4,83%
Domaći MTP
HDBK-R-A 146,50 146,50 146,50 293,00 0,96%
PRFC-R-A 16,90 16,90 16,90 11.458,20 4,26%
SNHO-R-A 140,00 150,00 150,00 132.327,00 11,94%
TSHC-R-A 8.550,00 8.550,00 8.550,00 376.200,00 0,00%
VLHO-R-A 108,00 114,48 113,75 166.442,39 8,33%
RHMF-O-227E 118,00 118,00 118,00 3.578.595,91 4,173%
RIBA-O-177A 99,75 99,75 99,75 75.628,17 6,553%
Inozemni MTP
EGB-S-LDX2 47,17 50,02 49,94 212.928,62 -1,13%
EGB-S-LEU1 3,16 3,16 3,16 948,00 -11,24%
EGB-S-LWL1 86,01 88,00 88,00 16.530,95 -2,22%
EGB-S-SUS1 3,93 3,93 3,93 1.965,00 -1,01%
EGB-S-TLDX 126,20 126,20 126,20 12.620,00 -1,41%
EGB-S-TLGD 133,00 133,00 133,00 26.600,00 2,47%
EGB-S-TSDX 64,70 68,50 64,70 67.563,85 -1,51%
EGB-S-TSWL 85,10 86,50 85,10 16.655,30 7,45%
Ukupan promet
26.434.226,98
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex oslabio 0,14 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u četvrtak je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,25 bodova ili 0,14 posto – na 180,5668 bodova.
Posljedica je to pada vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost AZ fonda pala 0,2 posto, na 184,7492 boda, Raiffeisen fonda 0,19 posto, na 180,5664 boda, dok je vrijednost Erste Plavi fonda zabilježila tek minimalan gubitak na 186,4433 boda. S druge je pak strane tek vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla 0,04 posto, na 165,4721 bod.
Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova svi su bilježili gubitke. Tako je vrijednost Erste Plavi Protect DMF-a niža 0,37, AZ profit DMF-a 0,27, Raiffeisen DMF-a 0,22, AZ benefit DMF-a 0,14 a Croatia osiguranje DMF-a i Erste Plavi Expert DMF-a po 0,02 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima velika većina ih je bilježila pad vrijednosti. Tako je vrijednost AZ Zagreb fonda pala 0,29, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,28, AZ Dalekovod fonda 0,26, AZ VIP fonda 0,25, Cestarskog fonda 0,22, fonda Željezničara 0,18, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,15, AZ ZABA fonda 0,13, fonda Novinara i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,09, fonda Auto Hrvatske 0,06, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,05 a fonda HEP grupe 0,04 posto, dok je vrijednost fonda Croatia osiguranja tek minimalno niža. S druge je pak strane vrijednost fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb porasla 1,2, fonda Hrvatskih autocesta 0,57 a fonda T-HT-a 0,08 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
06.02. 07.02.
Mirex 180,8133 180,5668 -0,14
AZ OMF* 185,1228 184,7492 -0,20
Erste Plavi OMF. 186,4511 186,4433 0,00
PBZ Croatia osig.OMF 165,3977 165,4721 0,04
Raiffeisen OMF 180,9073 180,5664 -0,19
AZ benefit DMF** 194,4036 194,1299 -0,14
AZ profit DMF 217,4684 216,8875 -0,27
Croatia osiguranje DMF 133,8785 133,8463 -0,02
Erste Plavi Expert DMF 157,1464 157,1073 -0,02
Erste Plavi Protect DMF 159,3369 158,7516 -0,37
Raiffeisen DMF 172,6841 172,3047 -0,22
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 105,5860 106,8527 1,20
Auto Hrvatska ZDMF 120,3626 120,2945 -0,06
AZ Dalekovod ZDMF*** 208,6362 208,1017 -0,26
AZ Hr. kontrola zračne plov. 203,3594 202,7994 -0,28
AZ VIP ZDMF 219,2633 218,7230 -0,25
AZ ZABA 101,0048 100,8710 -0,13
AZ Zagreb ZDMF 159,0758 158,6217 -0,29
ZDMF cestarski fond 140,8179 140,5142 -0,22
ZDMF Croatia osiguranje 117,5190 117,5167 0,00
ZDMF Ericsson N. Tesla 179,5200 179,2564 -0,15
ZDMF HEP grupa 123,3620 123,3096 -0,04
ZDMF Hrvatskih autocesta 133,0231 133,7760 0,57
ZDMF Hr. liječničkog sind. 193,5784 193,4798 -0,05
ZDMF Novinar 165,5755 165,4308 -0,09
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,0697 135,8261 -0,18
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,0512 119,9461 -0,09
ZDMF T-HT 154,4381 154,5602 0,08
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Među investicijskim fondovima tek nešto više dobitnika
U četvrtak je među investicijskim fondovima bilo tek nešto više onih koji su bilježili dobitke. Tako je njih 49 ili 56,04 posto bilježilo dobitke dok ih je 36 odnosno 39,76 posto bilo gubitnika a tek jedan fond nije bilježilo promjenu.
Među dioničkim investicijskim fondovima gubitnici su bili u većini. Naime, njih 21 je izgubio dok ih je 15 dobilo na vrijednosti. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,01 posto OTP MERIDIAN 20 fonda do 0,98 posto ZB euroaktiv fonda. S duge su pak strane dobici bili u rasponu od 0,05 posto Platinum Blue Chip fonda do 3,16 posto KD Victoria fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova pak velika večina ih je bilježila dobitke. Nime, tek su dva fonda KD Balanced i HI-balanced fodnovi bilježili gubitke od 0,04 odnosno 0,17 posto. Ostali su se fondovi raspodijelili između dobitaka od 0,02 posto NFD Aureus Emerging Markets Balanced fonda do 0,77 posto OTP uravnoteženi fonda.
Među obvezničkim fondovima većina ih je bilježila gubitke. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,002 posto OTP euro obveznički fonda do 0,16 posto Capital One fonda. S druge su pak strane dobitnici bili Raiffeisen Bonds fond (0,05 posto), HPB Obveznički fond (0,1 posto) i ZB bond fond (0,17 posto).
Novčani investicijski fondovi tradicionalno su većinom uglavnom bili sa malim dobicima ili poput Raiffeisen Cash fonda nisu zabilježili promjenu. No, među njima se posebno isticao OTP novčani fond kojemu je nakon pada vrijednosti od dana rnije od 3,79 posto vrijednost porasla za 3,95 posto.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
KD Victoria dionički 7.2.2013. 13,7798 HRK 3,16
FIMA Equity dionički 7.2.2013. 54,7367 HRK 1,3845
PBZ Equity dionički 7.2.2013. 73,3036 HRK 0,7488
HPB Dionički dionički 7.2.2013. 87,5036 HRK 0,664
Allianz Equity dionički 7.2.2013. 118,5263 EUR 0,6185
Capital Two dionički 7.2.2013. 70,9809 HRK 0,5905
Erste Adriatic Equity dionički 7.2.2013. 78,33 EUR 0,5132
A1 dionički 7.2.2013. 85,3 HRK 0,3884
Raiffeisen Prestige Equity dionički 7.2.2013. 109,0001 EUR 0,3129
Ilirika BRIC dionički 7.2.2013. 78,5249 EUR 0,299
Ilirika Azijski tigar dionički 7.2.2013. 44,865 EUR 0,1985
Ilirika Gold dionički 7.2.2013. 75,2012 EUR 0,1277
Raiffeisen Central Europe dionički 7.2.2013. 48,56 EUR 0,0823
ZB aktiv dionički 7.2.2013. 100,08 HRK 0,07
Platinum Blue Chip dionički 7.2.2013. 86,7411 EUR 0,0542
OTP MERIDIAN 20 dionički 7.2.2013. 80,7568 EUR -0,0119
PBZ I-Stock dionički 7.2.2013. 63,6519 HRK -0,0484
HPB Titan dionički 7.2.2013. 72,1194 EUR -0,0918
Platinum Global Opportunity dionički 7.2.2013. 12,0759 USD -0,1125
NFD Aureus Mena dionički 7.2.2013. 478,3786 HRK -0,1392
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 7.2.2013. 124,8297 EUR -0,2155
ZB trend dionički 7.2.2013. 128,76 EUR -0,217
HI-growth dionički 7.2.2013. 8,5611 EUR -0,2848
Prospectus JIE dionički 7.2.2013. 46,6039 HRK -0,2974
AC Rusija dionički 7.2.2013. 29,5999 EUR -0,3028
NFD Aureus Global Developed dionički 7.2.2013. 91,4632 HRK -0,309
ZB BRIC+ dionički 7.2.2013. 87,86 EUR -0,4419
HPB World Absolute Value - dionički 7.2.2013. 99,4615 EUR -0,4471
DJE
NFD Aureus BRIC dionički 7.2.2013. 21,6239 EUR -0,4516
Raiffeisen World dionički 7.2.2013. 113,4 EUR -0,57
NFD Aureus US Algorithm dionički 7.2.2013. 125,5872 HRK -0,6688
KD Prvi izbor dionički 7.2.2013. 11,7776 HRK -0,6881
NFD Aureus New Europe dionički 7.2.2013. 104,6139 HRK -0,9273
KD Energija dionički 7.2.2013. 9,2597 HRK -0,9372
KD Nova Europa dionički 7.2.2013. 6,6671 HRK -0,9685
ZB euroaktiv dionički 7.2.2013. 114,72 EUR -0,9839
Mješoviti fondovi
OTP uravnoteženi mješoviti 7.2.2013. 100,3041 HRK 0,7749
PBZ Global mješoviti 7.2.2013. 97,1819 HRK 0,5508
HPB Global mješoviti 7.2.2013. 81,9871 HRK 0,4099
Raiffeisen Balanced mješoviti 7.2.2013. 122,3401 EUR 0,3693
Raiffeisen Prestige mješoviti 7.2.2013. 95,4101 EUR 0,3154
Agram Trust mješoviti 7.2.2013. 58,9213 HRK 0,2663
Allianz Portfolio mješoviti 7.2.2013. 124,7981 HRK 0,2629
ICF Balanced mješoviti 7.2.2013. 113,6663 HRK 0,1631
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 7.2.2013. 5,0907 HRK 0,1259
ZB global mješoviti 7.2.2013. 137,26 EUR 0,0364
NFD Aureus Emerging Markets mješoviti 7.2.2013. 76,3787 HRK 0,0212
Balanced
KD Balanced mješoviti 7.2.2013. 7,765 HRK -0,0425
HI-balanced mješoviti 7.2.2013. 10,3352 EUR -0,1775
Obveznički fondovi
ZB bond obveznički 7.2.2013. 173,2 EUR 0,1793
HPB Obveznički obveznički 7.2.2013. 136,7399 EUR 0,1077
Raiffeisen Bonds obveznički 7.2.2013. 163,66 EUR 0,0551
OTP euro obveznički obveznički 7.2.2013. 124,6562 EUR -0,0028
PBZ Bond obveznički 7.2.2013. 112,4914 EUR -0,0044
Erste Bond obveznički 7.2.2013. 130,8801 EUR -0,0077
HI-conservative obveznički 7.2.2013. 11,9432 EUR -0,1297
Capital One obveznički 7.2.2013. 178,4198 HRK -0,161
Novčani fondovi
OTP novčani fond novčani 7.2.2013. 129,59 HRK 3,955
Agram Euro Cash novčani 7.2.2013. 11,5151 EUR 0,0114
Raiffeisen euroCash novčani 7.2.2013. 103,3501 EUR 0,0097
Locusta Cash novčani 7.2.2013. 1.270,34 HRK 0,0088
Auctor Cash novčani 7.2.2013. 105,1928 HRK 0,0085
NFD Aureus Multicash novčani 7.2.2013. 103,0035 HRK 0,0082
PBZ Euro Novčani novčani 7.2.2013. 134,0655 EUR 0,0081
Erste Money novčani 7.2.2013. 146,65 HRK 0,0068
VB Cash novčani 7.2.2013. 123,1416 HRK 0,0067
HI-cash novčani 7.2.2013. 146,0893 HRK 0,0066
ZB europlus novčani 7.2.2013. 146,5122 EUR 0,0053
PBZ Novčani novčani 7.2.2013. 139,7596 HRK 0,0046
ZB plus novčani 7.2.2013. 171,5725 HRK 0,0044
HPB Euro Novčani novčani 7.2.2013. 103,3647 EUR 0,0039
HPB Novčani novčani 7.2.2013. 139,4921 HRK 0,0038
Allianz Cash novčani 7.2.2013. 115,4758 HRK 0,0036
Platinum Cash novčani 7.2.2013. 80,7305 HRK 0,0015
PBZ Dollar novčani 7.2.2013. 127,6107 USD 0,0013
Erste Euro-Money novčani 7.2.2013. 112,2601 EUR 0,0001
Raiffeisen Cash novčani 7.2.2013. 153,0001 HRK 0
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 7.2.2013. 99,5205 HRK -0,4195
OTP indeksni indeksni 7.2.2013. 39,84 HRK -0,2004
Posebni fondovi
VB SMART posebni 7.2.2013. 95,7591 EUR 0,002
Dionički fond fondova
AC Global Dynamic Emerging M dionički fond 7.2.2013. 9,2403 EUR -0,0606
(GDEM) fondova
OTP Europa Plus dionički fond 7.2.2013. 107,6126 EUR -0,1938
fondova
Mješoviti fond fondova
AC Global Balanced Emerging M mješoviti fond 7.2.2013. 9,1013 EUR -0,0549
(GBEM) fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.944 13.986 Tokyo/Nikkei 11.153 11.357 London/FTSE-100 6.253 6.228 Frankfurt/DAX 30 7.607 7.590
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica pale jer je ulagače ponovno zabrinula gospodarska situacija u eurozoni nakon što je čelnik Europske središnje banke kazao da negativni rizici nadmašuju one pozitivne.
Dow Jones indeks oslabio je 42 boda, ili 0,30 posto, na 13.944 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,18 posto, na 1.509 bodova, a Nasdaq indeks 0,11 posto, na 3.165 bodova.
Čelnici ECB-a odlučili su na jučerašnjoj sjednici ostaviti ključnu kamatu nepromijenjenu, na rekordno niskih 0,75 posto, dok je predsjednik središnje banke Mario Draghi na tiskovnoj konferenciji upozorio da negativni rizici po gospodarstvo eurozone, koje je lani ponovno utonulo u recesiju, nadmašuju one pozitivne.
"Slabost gospodarstva eurozone prevladavat će u prvoj polovini 2013. U drugom dijelu godine očekuje se postupni oporavak gospodarstva, poduprt našom popustljivom monetarnom politikom, poboljšanim povjerenjem na financijskim tržištima, kao i jačanjem globalne potražnje", kazao je Draghi.
Istaknuo je također da je tečaj vrlo značajan za rast i stabilnost cijena, što su ulagači protumačili kao upozorenje da bi snažan rast tečaja eura posljednjih tjedana mogao naštetiti gospodarstvu eurozone. Zbog toga je tečaj europske valute, koji je ovih dana prema dolaru dosegnuo najviše razine u 14 mjeseci, oštro pao.
Jačanje dolara negativno se, pak, odrazilo na cijene sirovina, pa su jučer najveće gubitnice bile dionice u rudarskom i energetskom sektoru. S&P indeks rudarskog sektora oslabio je 0,6, a energetskog 0,5 posto.
Pao je, za 0,3 posto, i indeks trgovačkog sektora, premda su jučer brojni američki trgovački lanci izvijestili o većoj nego što se očekivalo prodaji u siječnju.
No, veći pad indeksa spriječili su dobri poslovni rezultati niza kompanija u posljednjem lanjskom tromjesečju.
Prema podacima Thomson Reutersa, dosad je poslovna izvješća objavilo 317 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je 69 posto po zaradama nadmašilo očekivanja analitičara, što je bolji prosjek nego u protekla četiri tromjesečja.
Pritom se procjenjuje da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa porasle za 5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je više od očekivanog rasta zarada za 1,9 posto na početku sezone objave izvješća.
I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE oslabio je 1,06 posto, na 6.228 bodova, a pariški CAC 1,15 posto, na 3.601 bod. Frankfurtski DAX indeks ojačao je, pak, 0,13 posto, na 7.590 bodova.
Europske dionice porasle su u petak nakon što su snažni kineski trgovinski podaci potaknuli nadu u jačanje globalnog gospodarstva i povećali potražnju za dionicama.
Londonski FTSE porastao je 0,41 posto, na 6.253 boda, frankfurtski DAX za 0,22 posto, na 7.607 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,57 posto i iznosio 3.621 bod.
Kineski izvoz porastao je u siječnju za 25 posto u odnosu na godinu ranije, nadmašivši očekivanja analitičara koje je anketirao Reuters a prognozirali su njegov rast za 17 posto. Uvoz je poskočio 28,8 posto, naglasivši snagu domaće potražnje.
Novi znakovi rasta u Kini, najvećem svjetskom potrošaču metala, poduprli su rudarske i financijske dionice koje su osjetljive na zdravlje globalnog gospodarstva.
Najveći su dobitnici ipak bile banke, pa su dionice Royal Bank of Scotland Groupa, Barclaysa, Commerzbanka, BNP Paribasa i Societe Generalea porasle su u rasponu od 1,4 do 2,2 posto, a dionice banke Credit Agricole čak 5,8 posto.
"Raspoloženje podupire rast burzovnih indeksa", rekla je Caroline Vincent iz tvrtke Cavendish Asset Management.
Neki analitičari upozoravaju ipak da bi aktualni rast tržišta dionica mogao usporiti s obzirom na predstojeće talijanske parlamentarne izbore i tvrdokornu slabost gospodarstva eurozone u uvjetima dužničke krize.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u minusu 1,8 posto na 11.153 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3411 1,3429 1,33379
USD/JPY* 92,45 93,74 92,15
GBP/USD* 1,5749 1,5770 1,5703
USD/CHF* 0,9166 0,9192 0,9157
*Izvor: REUTERS
Euro se u petak na međunarodnim tržištima donekle stabilizirao prema dolaru nakon većih jučerašnjih gubitaka izazvanih izjavama čelnika Europske središnje banke (ECB), no na putu je da zabilježi najveći tjedni gubitak u sedam mjeseci zbog oživljenih spekulacija o mogućem novom smanjenju kamatnih stopa.
Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3394 dolara, što znači da je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na dan ranije. Time se stabilizirao nakon jučerašnjih većih gubitaka nakon izjava ECB-ova čelnika Marija Draghija.
Euro je pak oslabio čak 1,5 posto prema jenu i njime se trgovalo po 123,54 jena. I dolar je znatnije oslabio prema jenu, više od jedan posto, na 92,17 jena.
Čelnik ECB-a na jučerašnjoj je tiskovnoj konferenciji izjavio da je najnoviji uzlet tečaja eura znak obnovljenog povjerenja, ali je upozorio da u banci svakako žele vidjeti je li njegovo jačanje održivo i hoće li izmijeniti bančine procjene rizika barem što se tiče stabilnosti cijena.
Draghi očekuje postupni oporavak gospodarstva eurozone u drugom dijelu godine, ali i upozorava na prevladavanje negativnih rizika. Ujedno je kazao da je valutni tečaj važan za rast i za stabilnost.
Ulagači su njegove izjave protumačili kao pripremu terena za moguća buduća smanjenja kamatnih stopa, koja bi ECB poduzeo dođe li do daljnjeg usporavanja rasta.
Pod utjecajem Draghijevih izjava euro je jučer oslabio oko 0,9 posto prema dolaru, nakratko se spustivši i do 1,33705 dolara, što je njegova najniža razina od 25. siječnja.
"ECB je prilično snažno utjecao na tečaj eura prema dolaru. Draghi je sasvim otvoreno signalizirao da u uvjetima jačanja eura prevladavaju negativni rizici što se tiče stabilnosti cijena", tumači ekonomistica u banci ABN Amro Aline Schuiling.
U središtu pozornosti tržišta bila je i japanska valuta, već dulje vrijeme pogođena pritiscima japanske vlade na središnju banku da ublaži monetarnu politiku. Danas je pak snažno poskočila nakon što je japanski ministar financija kazao da je pad jena zabilježen u posljednje vrijeme ipak bio pretjeran.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 07.02. USLIB 0,15300 -0,003 0,19920 0,29200 0,46690 07.02. EULIB 0,01714 - 0,05571 0,15357 0,27429
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 09. veljače
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5800 5,6491 8,9020 6,1065 6,1651 8,6102
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu od prošlog petka ojačala prema euru za 0,12 posto, dok je na tjednoj razini oslabila prema drugim važnijim svjetskim valutama.
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,580070 kuna.
Srednji tečaj švicarskog franka iznosi 6,165165 kuna te je za 0,40 posto viši nego krajem prošlog tjedna.
Istodobno je srednji tečaj američkog dolara povećan na tjednoj razini za 1,70 posto, na 5,649180 kuna, a britanske funte za 1,24 posto, na 8,902020 kuna.
U usporedbi s jučerašnjom tečajnicom pak tečaj eura smanjen je za 0,02 posto, dok je tečaj franka povećan za 0,15 posto. Povećan je i tečaj dolara, i to za 1,11 posto te funte za 1,31 posto.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 09. veljače
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6500 5,8589 9,2034 6,3473 OTP Banka Hrvatska 7,6386 5,8027 9,0464 6,3212 Štedbanka 7,6665 5,8584 9,0800 6,2884 Partner banka 7,6400 5,8342 9,1258 6,3218 Erste&Steiermarkische 7,6420 5,8340 9,2170 6,3610 Hrvatska poštanska banka 7,6400 5,8579 9,2162 6,4265 Splitska banka 7,6400 5,8287 9,1532 6,3406 Podravska banka 7,7586 5,8840 9,1826 6,3317 Istarska kreditna banka 7,6450 5,8350 9,1512 6,3624 Karlovačka banka 7,6540 5,8690 9,2484 6,4050 Croatia banka 7,6376 5,8107 9,1299 6,3180 Sberbank 7,6700 5,8300 9,1602 6,3809 Hypo Group Alpe-Adria 7,6400 5,8572 9,1802 6,3742 Fina 7,6100 5,8657 9,2162 6,4265 Privredna banka 7,6350 5,9022 9,1160 6,3761 Centar banka 7,6407 5,7734 9,1245 6,3501
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6028 5,6661 8,9287 6,1836 Zagrebačka banka 7,6400 5,7785 9,0771 6,2602 OTP Banka Hrvatska 7,6250 5,7744 8,9845 6,2904 Štedbanka 7,6360 5,7890 8,9901 6,2261 Partner banka 7,6300 5,7909 9,0880 6,3071 Erste&Steiermarkische 7,6300 5,8019 9,1661 6,3253 Hrvatska poštanska banka 7,6300 5,7791 9,0800 6,3316 Splitska banka 7,6300 5,7580 9,0862 6,2850 Podravska banka 7,7582 5,7840 9,1426 6,3017 Istarska kreditna banka 7,6350 5,7900 9,0444 6,3316 Karlovačka banka 7,6450 5,8190 9,1696 6,3504 Croatia banka 7,6263 5,7712 9,0675 6,2810 Sberbank 7,6500 5,8017 9,1157 6,3501 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 5,7571 9,0801 6,2741 Fina 7,5950 5,7791 9,0800 6,3316 Privredna banka 7,6250 5,7865 9,0257 6,3130 Centar banka 7,6300 5,7452 9,0800 6,3192
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5573 5,6322 8,8753 6,1466 Zagrebačka banka 7,5400 5,5831 8,7701 6,0485 OTP Banka Hrvatska 7,5114 5,5424 8,7189 6,0497 Štedbanka 7,5214 5,5574 8,6305 5,9771 Partner banka 7,5300 5,4973 8,7457 6,0231 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,5301 8,7365 6,0289 Hrvatska poštanska banka 7,5300 5,5079 8,6972 6,0048 Splitska banka 7,5300 5,5599 8,7737 6,0749 Podravska banka 7,5250 5,5704 8,8024 6,1092 Istarska kreditna banka 7,5300 5,5400 8,7506 6,0141 Karlovačka banka 7,5250 5,5200 8,6984 6,0241 Croatia banka 7,5315 5,5672 8,8575 6,0763 Sberbank 7,5500 5,5475 8,7774 6,0727 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,5569 8,7799 6,0739 Fina 7,5300 5,5079 8,6972 6,0048 Privredna banka 7,5250 5,5042 8,7590 6,0050 Centar banka 7,5300 5,5531 8,7417 6,0110
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5250 5,5272 8,6824 5,9881 OTP Banka Hrvatska 7,4993 5,5085 8,6304 6,0065 Štedbanka 7,4913 5,5018 8,5442 5,9173 Partner banka 7,5200 5,4515 8,7095 6,0031 Erste&Steiermarkische 7,5200 5,5080 8,6920 6,0040 Hrvatska poštanska banka 7,5100 5,4253 8,5668 5,9147 Splitska banka 7,5200 5,5062 8,7067 6,0316 Podravska banka 7,5100 5,5004 8,7124 6,0592 Istarska kreditna banka 7,5200 5,5100 8,7328 5,9802 Karlovačka banka 7,5150 5,4800 8,6354 5,9805 Croatia banka 7,5201 5,5333 8,7951 6,0393 Sberbank 7,5300 5,5192 8,7329 6,0419 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,4568 8,6798 5,9738 Fina 7,5100 5,4253 8,5668 5,9147 Privredna banka 7,5150 5,4492 8,6714 5,9450 Centar banka 7,5201 5,5220 8,7239 5,9802
6. Nelikvidnost pala ispod 40 milijardi kuna
Najnoviji podaci Ministarstva financija pokazuju da je nelikvidnost krajem siječnja pala ispod 40 milijardi kuna, što znači da su poduzete mjere počele davati rezultate, izviješteno je danas iz Ministarstva financija.
Na dan 31. siječnja iznos blokada bio je 39,9 milijardi kuna, što je značajan pad u odnosu na vrhunac nelikvidnosti od 44,5 milijardi kuna iz rujna prošle godine.
Pao je i broj insolventnih poslovnih subjekata na 65.505 (u svibnju ih je bilo 74.196) te zaposlenih u tim tvrtkama na 53.290 (u veljači bilo ih 70.829).
Po ocjeni Ministarstva financija, takvi podaci potvrđuju da poduzete mjere, posebice postupak predstečajne nagodbe, daju efekte i utječu na poduzetnike da počnu rješavati svoje dugove.
Napokon je započela normalna komunikacija dužnika i vjerovnika koji se pokušavaju dogovoriti o plaćanju obveza i bez predstečajne nagodbe, kažu u Ministarstvu.
Iako su zadovoljni time što se dio poduzetnika počeo aktivno baviti konsolidiranjem svojega stanja, u Ministarstvu su "šokirani" ponašanjem pojedinih poduzeća, poput Ine, za koje smatraju da zloupotrebljavaju podatke s web stranice Ministarstva financija o predstečajnim nagodbama kako bi sankcionirali svoje dužnike.
Ina je postrožila uvjete poslovanja svojim partnerima koji su zatražili predstečajnu nagodbu, pa traži avansno plaćanje ili plaćanje u roku 15 dana, iako je zakonski rok 30 dana. Hrvatska udruga poslodavaca trebala bi ocijeniti je li to ponašanje kojim se želi pomoći konsolidacija gospodarstva, kažu u Ministarstvu.
Fini je dosad podneseno ukupno 3155 prijedloga za predstečajnu nagodbu za tvrtke koje ukupno zapošljavaju 24.060 radnika. Od toga se na obveznike koji duguju manje od 10 milijuna kuna odnosi 2.790 prijedloga s ukupnim dugom od 2,6 milijardi kuna, a na obveznike s dugom većim od 10 milijuna kuna 365 zahtjeva s ukupnim dugom od 27,4 milijarde kuna.
Od preostalih 39,9 milijardi kuna neplaćenih obveza, 31,7 milijardi odnosi se na poduzeća, a 8,2 milijarde na obrtnike. Čak 22 milijarde kuna blokada nakupile su tvrtke i obrti bez ijednog zaposlenog.
To pokazuje, smatraju u Ministarstvu, da će se ubrzanim postupcima nelikvidnost dovesti u realne okvire u predviđenom roku, tj. do lipnja.
7. Reprogram poreznog duga uspješan, postotak naplate iznad 80 posto
Porezna uprava je lani odobrila 7.354 zahtjeva za reprogramom poreznog duga u ukupnom iznosu od 3,03 milijarde kuna, a postotak naplate je viši od 80 posto, doznaje se danas u Ministarstvu financija.
Od ukupno 470,6 milijuna kuna dospjelih obroka naplaćeno je 378,3 milijuna kuna, što je 80,40 posto naplate, a to u Ministarstvu smatraju vrlo zadovoljavajućim postotkom.
Zahtjev za otpisom kamata odobren je za 2.812 obveznika. Iznos otpisanih kamata je 124,5 milijuna kuna, a iznos uplaćene glavnice 249,5 milijuna kuna.
Iz Ministarstva su također najavili da je upućen u proceduru prijedlog zakona o naplati poreznog duga, koji će olakšati vraćanje dugova fizičkim osobama. Obrtnicima i građanima koji predaju zahtjev otpisat će se kamate, a glavnica će se reprogramirati na rok od 30 do 60 mjeseci, ovisno o visini duga.
Ministarstvo je izvijestilo i o preliminarnim podacima o deficitu državnog proračuna za prošlu godinu, koji potvrđuju da je lani doista započela fiskalna konsolidacija.
Podaci pokazuju da je proračunski deficit smanjen s 14 milijardi kuna u 2011. na 10 milijardi kuna u 2012., odnosno da je unatoč recesiji bio manji za četiri milijarde kuna. Od toga je 2,4 milijarde ostvareno zahvaljujući povećanju prihoda, a 1,6 milijardi zahvaljujući smanjenju rashoda.
8. Uljanik dostavio obvezujuću ponudu za privatizaciju 3. maja
Pulski Uljanik objavio je da je danas Ministarstvu gospodarstva dostavio obvezujuću ponudu za kupnju dionica Brodograđevne industrije 3. maj iz Rijeke.
"Uljanik je dana 8. veljače Ministarstvu gospodarstva dostavio obavezujuću ponudu za kupnju dionica BI 3. maj", izvijestio je Uljanik putem Zagrebačke burze.
Iz Uljanika pritom ne navode nikakve druge pojedinosti, a pojedinosti ponude zasada nije bilo moguće dobiti ni u toj tvrtki niti u Ministarstvu gospodarstva.
Vlada je u lipnju prošle godine donijela odluku da će 3. maj biti privatiziran prodajom Uljaniku, a sredinom prosinca prošle godine prihvatila je Uljanikovo pismo namjere dok je krajem siječnja Europskoj komisiji upućen Uljanikov Program restrukturiranja 3. maja.
Prošli tjedan, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je kako očekuje da će privatizacija 3. maja biti dovršena u svibnju.
9. Dvanaest županija u 2012. sa suficitom u robnoj razmjeni
Podaci o hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom po županijama pokazuju da je u prošloj godini 12 hrvatskih županija ostvarilo suficit, dok se najveći udio uvoza i izvoza uobičajeno odnosi na grad Zagreb, koji ujedno ima najveći udio u vanjskotrgovinskom deficitu u 2012. godini.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz tvrtki s područja grada Zagreba u 2012. iznosio je 3,5 milijarde eura ili 10,8 posto više nego u 2011. godini, dok je uvoz povećan za 1,6 posto, na 9,6 milijarde eura.
U ukupnom hrvatskom izvozu, koji je lani iznosio 9,6 milijarde eura, grad Zagreb je tako sudjelovao s 36,7 posto, dok je njegov udio u ukupnom uvozu od 16,16 milijardi eura znatno veći i iznosi 59,6 posto.
U hrvatskom vanjskotrgovinskom deficitu, koji je prošle godine iznosio 6,5 milijardi eura, Zagreb sa 6,1 milijardu eura deficita ima udio od čak 93,2 posto.
Podaci o robnoj razmjeni iskazani u eurima pokazuju da je u prošloj godini 12 županija ostvarilo suficit u robnoj razmjeni, a to su Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Zadarska, Osječko-baranjska, Istarska i Međimurska.
Najveći suficit je u 2012. ostvarila Varaždinska županija i to u iznosu od 225,1 milijun eura. Izvoz te županije u prošloj je godini povećan za 3,3 posto, na 749,9 milijuna eura, dok je uvoz pao za 5,9 posto, na 524,8 milijuna eura.
Slijedi Sisačko-moslavačka županija s viškom u robnoj razmjeni u iznosu od 204,7 milijuna eura, s obzirom da je iz te županije lani izvezeno roba u vrijednosti 486,3 milijuna eura (9,8 posto manje nego u 2011.), a uvezeno za 281,6 milijuna eura (pad od 5,2 posto).
Vanjskotrgovinski suficit Međimurske županije iznosio je istodobno 98,8 milijuna eura, kao rezultat izvoza od 405,9 milijuna eura (3 posto više) te 307,1 milijun eura uvoza (3 posto manje).
Najmanjih 5,7 milijuna eura iznosio je vanjskotrgovinski višak Ličko-senjske županije, čiji su gospodarstvenici u 2012. na inozemna tržišta izvezli roba u vrijednosti 17,2 milijuna eura, ili 66,6 posto više u odnosu na 2011., uz istodobni pad uvoza za 13,4 posto, na 11,46 milijuna eura.
U prošloj je godini najveći deficit nakon grada Zagreba zabilježila Zagrebačka županija, u iznosu od 859,3 milijuna eura. Izvoz Zagrebačke županije lani je iznosio 356,9 milijuna eura, što je 20,8 posto više nego u 2011., dok je uvoz smanjen za 2,8 posto, na 1,2 milijarde eura.
Deficit Splitsko-dalmatinske županije iznosi 195,2 milijuna eura, kao rezultat pada izvoza za 21 posto, na 473,6 milijuna eura i istodobnog rasta uvoza za 8,9 posto, na 668,8 milijuna eura.
10. Banke bi mogle ubuduće biti obvezne pomoći u utvrđivanju euribora - Barnier
Banke bi mogle biti primorane pomoći pri utvrđivanju euribora prema nacrtu zakona koji se povjerenik Europske komisije za financijske usluge sprema predložiti.
"Komisija će predložiti nove zakone o referentnim kamatnim stopama u drugom tromjesečju 2013. radi dodatnog pojašnjenja okvira za referentne kamatne stope", kazao je u petak Michel Barnier.
U više od desetak banaka regulatori su pokrenuli istrage o mogućim manipulacijama međubankovnim kamatnim stopama euriborom i liborom koje služe za utvrđivanje cijene za 1.000 milijardi dolara vrijedne zajmove.
Ovoga tjedna Royal Bank of Scotland (RBS) je kao treća banka u posljednjih osam mjeseci kažnjena globom zbog umiješanosti u skandal, nakon što je plaćanje kazne naloženo Barclaysu i UBS-u.
Zbog navedenog skandala i neizvjesnosti oko izravne regulative referentnih kamatnih stopa iz odbora za utvrđivanje euribora povuklo se tri banaka, među kojima BayernLB, Rabobank i Raiffeisen.
"Sve banke koje razmišljaju o odlasku iz toga odbora moraju računati s time da bi im se moglo naložiti da se ponovno uključe u njegov rad", poručio je Barnier.
Ujedno je kazao da je već zatražio od Europske agencije za banke i Europskog regulatora za vrijednosnice i tržišta da odredi koje bi banke trebale biti obvezne sudjelovati u utvrđivanju euribora.
Po mišljenju Europske središnje banke (ECB), "za daljnju reprezentativnost tih kamatnih stopa, nužno je odgovarajuće sudjelovanje banaka u radu tih respektabilnih odbora".
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821