Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
11. siječnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Inozemna ulaganja pokretač razvoja
7. Europski regulatori traže promjene u procesu utvrđivanja euribora
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
11.01. 174.810.000 214.810.000 74.810.000 1,78
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 49.510.000 0,59 3 mjeseca 25.310.000 4,11 Ukupno 74.810.000 1,78
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 1.000.000 1,75
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo pad ukupno prijavljene potražnje. Međutim, iako je i ponuda bila „mršavija“ no dan ranije, njen je pad bio značajnije manji od potražnje te je tako, nakon dva dana, ponuda ponovno viša od ukupno prijavljenih potreba korisnika.
Ukupno je prijavljena potražnja danas iznosila 174,81 milijun kuna ili za oko 37 posto manje no u četvrtak.
Istodobno se na strani ponude našlo 214,81 milijun kuna, ili za oko 9,5 posto manje no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 49,51 milijun kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna tek lagano korigirana sa 0,57 na 0,59 posto.
Također je plasirano i 25,31 milijun kuna ročnih plasmana na rok od 3 mjeseca uz kamatnu stopu od 4,11 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 74,81 milijuna kuna, a pritom je 100 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvijeta kreditiranja te kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa lagano je snižena sa 1,82 na 1,78 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od tjedan dana plasirano milijun eura uz kamatnu stopu od 1,75 posto.
„Potražnja za pozajmicama danas je bila niža od jučerašnje. Iako smo na samom početku održavanja obvezne pričuve prijavljena ponuda viškova kuna veća je od potražnje, ali zbog limita sudionika i niske kamatne stope potražnja je tek djelomočno podmirena. Prosječna dnevna kamatna stopa iznosila je 1,78%. Trgovalo se devizama na rok od tjedan dana po kamatnoj stopi od 1,75%.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Blagi pad Crobexa nakon tri dana rasta
Dionički indeksi Zagrebačke burze danas su smanjeni, nakon trodnevnog rasta i rekordnih vrijednosti Crobexa od sredine travnja prošle godine, a Crobexa10 od kraja rujna 2011.
Crobex je danas pao za blagih 0,08 posto, na 1.844,24 boda, a Crobex10 za 0,19 posto, na 1.030,60 bodova.
Redovni promet Burze iznosio je danas 14,3 milijuna kuna, a zabilježen je i blok promet dionicama Vira od 5,1 milijun kuna po cijeni od 605 kuna za dionicu.
Dionica Valamar Adria Holdinga imala je promet od 1,66 milijuna kuna, uz rast cijene za 0,85 posto, na 119 kuna. Promet dionicama HT-a iznosio je nešto više od 1,1 milijun kuna, uz pad cijene od 0,02 posto, na 211,01 kunu.
Promet od 1,1 milijun kuna ostvaren je povlaštenom dionicom Adris grupe, uz rast cijene za 1,14 posto, na 272,08 kuna te dionicom AD Plastika čija je cijena povećana za 1,25 posto, na 117,20 kuna.
Promet nešto veći od milijun kuna postignut je dionicom Atlantic grupe koja je danas poskupila za 0,78 posto i dan završila na 645 kuna.
Među trgovanijim dionicama veće poraste cijena ostvarile su dionice Belja za 2,25 posto, Atlantske plovidbe 2,54 posto, Tehnike 3,58 posto, Instituta IGH 4 posto, Arenaturista 4,81 posto, Ingre 6,37 posto, Jamnice za 9,73 posto.
Padove cijene iznad jedan posto pak zabilježile su dionice Podravke za 1,34 posto, Ericssona Nikole Tesle 1,37 posto, Zvijezde 2,26 posto, Diokija 2,34 posto, Petrokemije za 2,72 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 116,00 117,22 117,20 1.088.963,66 1,25%
ATGR-R-A 645,00 660,00 645,00 1.045.291,60 0,78%
CROS-R-A 6.400,00 6.400,00 6.400,00 12.800,00 -3,03%
DLKV-R-A 67,20 71,90 68,00 848.923,57 -0,25%
HT-R-A 210,53 212,00 211,01 1.117.947,75 -0,02%
IGH-R-A 504,00 520,00 520,00 318.809,23 4,00%
INGR-R-A 3,57 3,86 3,84 262.117,54 6,37%
ISTT-R-A 122,25 122,25 122,25 489,00 -29,74%
KOEI-R-A 645,00 650,00 645,00 158.509,70 -0,77%
LKPC-R-A 567,07 568,00 567,07 2.270,14 0,37%
MGMA-R-A 0,60 0,74 0,72 8.658,55 20,00%
PODR-R-A 254,00 260,00 255,52 235.915,65 -1,34%
PTKM-R-A 241,20 254,00 241,20 453.688,91 -2,72%
ULJN-R-A 50,50 50,50 50,50 303,00 -0,98%
ULPL-R-A 199,90 200,00 199,90 9.398,80 -0,05%
VART-R-1 9,00 9,50 9,50 2.211,00 5,56%
VIRO-R-Ablok 605,00 605,00 \ 5.082.000,00 \
VIRO-R-A 600,00 604,90 600,00 92.114,50 0,17%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.305,00 3.400,00 3.400,00 33.647,00 0,44%
ADRS-P-A 272,08 276,00 272,08 1.101.927,83 1,14%
ADRS-R-A 305,00 310,00 305,00 54.005,00 0,00%
ARNT-R-A 128,00 135,50 135,00 153.350,89 4,81%
ATLN-R-A 42,60 44,92 42,60 16.527,65 -3,18%
ATPL-R-A 232,30 243,00 239,95 428.592,65 2,54%
BD62-R-A 43,62 47,00 43,80 590.315,90 0,92%
BLJE-R-A 71,23 74,00 72,80 515.753,78 2,25%
BRIK-R-A 35,75 35,75 35,75 429,00 0,00%
BRIN-R-A 11,42 11,42 11,42 5.550,12 3,63%
DDJH-R-A 81,80 82,50 82,50 139.068,71 0,86%
DIOK-R-A 10,92 11,72 11,25 378.545,87 -2,34%
ERNT-R-A 1.440,00 1.465,90 1.440,00 240.110,70 -1,37%
FNVC-R-A 105,03 105,03 105,03 1.050,30 -11,72%
FRNK-R-A 435,01 435,01 435,01 3.045,07 0,00%
HDEL-R-A 100,00 105,50 100,00 35.339,58 -2,84%
HGSP-R-A 1,98 1,98 1,98 263,34 63,64%
HIMR-R-A 181,00 181,00 181,00 6.154,00 0,56%
HTPK-R-A 55,20 59,99 59,99 32.786,65 5,25%
HUPZ-R-A 1.070,00 1.100,00 1.076,00 102.723,71 -0,91%
INDG-R-A 119,00 119,00 119,00 16.422,00 0,00%
IPKK-R-A 170,00 175,15 172,00 309.885,63 1,78%
IPKO-R-A 12,00 12,00 12,00 36,00 20,00%
JDPL-R-A 60,01 63,45 62,00 31.589,96 -2,36%
JDTC-R-A 35,80 35,80 35,80 1.432,00 0,11%
JMNC-R-A 45.000,50 45.000,50 45.000,50 135.001,50 9,73%
KNZM-R-A 142,10 142,12 142,10 22.737,65 -0,63%
KODT-P-A 920,00 948,90 948,90 26.969,11 1,05%
KODT-R-A 974,00 999,00 974,00 78.295,18 -2,60%
KORF-R-A 118,25 119,50 119,00 1.664.432,93 0,85%
KRAS-R-A 361,01 363,00 362,00 66.122,54 0,23%
KSST-R-A 575,00 585,01 580,00 66.160,24 -1,70%
KTJV-R-A 16,25 17,99 17,99 31.596,07 10,84%
LEDO-R-A 7.700,05 7.770,00 7.700,05 131.600,30 -0,19%
LKRI-R-A 115,08 116,44 115,14 159.480,68 -0,55%
LRH-R-A 1.763,00 1.799,00 1.763,00 37.503,00 -0,95%
MAIS-R-A 64,12 65,58 64,12 10.536,12 -2,23%
PBZ-R-A 511,00 520,00 520,00 45.536,14 1,95%
PIVK-R-A 200,00 200,00 200,00 4.600,00 0,00%
PLJK-R-A 37,91 37,91 37,91 3.791,00 -2,79%
RIVP-R-A 12,87 12,88 12,88 2.575,00 0,00%
SAPN-R-A 149,00 149,00 149,00 2.384,00 0,00%
SMNS-R-A 370,57 370,57 370,57 9.264,25 -4,98%
SNBA-R-A 71,23 71,23 71,23 6.553,16 -1,37%
SUNH-R-A 22,10 22,10 22,10 44,20 -5,96%
THNK-R-A 762,00 800,00 780,00 327.680,67 3,58%
TISK-R-A 198,41 205,50 204,95 497.066,36 1,47%
TNPL-R-A 390,00 390,00 390,00 7.800,00 -2,50%
TUHO-R-A 1.248,99 1.248,99 1.248,99 12.489,90 -0,08%
VDKT-R-A 349,00 364,30 349,00 61.953,85 -4,12%
VLDS-R-A 0,40 0,40 0,40 400,00 0,00%
VPIK-R-A 106,10 107,70 106,50 397.288,98 -0,09%
ZABA-R-A 37,00 37,10 37,00 69.225,82 -0,54%
ZLAR-R-A 7,98 7,98 7,98 263,34 2,05%
ZTNJ-R-A 152,55 152,55 152,55 3.356,10 1,67%
ZVCV-R-A 85,00 85,00 85,00 85,00 1,15%
ZVZD-R-A 3.801,50 3.936,00 3.851,00 120.499,00 -2,26%
Domaći MTP
HRDH-R-A 86,21 86,21 86,21 3.103,56 -0,01%
PRFC-R-A 10,37 10,37 10,37 2.436,95 0,39%
SNHO-R-A 123,22 123,23 123,22 21.318,00 0,02%
VLHO-R-A 92,50 92,50 92,50 18.870,00 -0,75%
INGR-O-11CA 14,00 14,00 14,00 2.800,00 81,171%
Inozemni MTP
EGB-S-LDX1 87,20 87,40 87,20 6.631,20 -0,91%
EGB-S-LWL1 72,30 77,20 72,90 71.091,90 -8,30%
EGB-S-SWL1 30,20 31,50 30,20 44.344,80 18,43%
EGB-S-TLGD 129,30 132,90 129,30 102.271,00 -6,03%
EGB-S-TSDX 58,10 60,80 60,80 156.218,05 11,97%
EGB-S-TSWL 96,30 99,00 99,00 10.717,00 4,98%
Ukupan promet
19.382.060,49
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex probio novu rekordnu razinu
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u četvrtak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,32 boda ili 0,18 posto, probivši se tako po prvi puta od uvođenja iznad psihološke razine od 179 bodova – na rekordnih 179,3139 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda porasla 0,23 posto, na 179,3599 bodova a fonda PBZ Croatia osiguranja 0,21 posto, na 164,6638 bodova. Također je porasla vrijednost i Erste Plavi fonda 0,18 posto, na 185,0097 bodova te AZ fonda 0,13 posto, na 183,3556 bodova.
I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF-a viša 0,43, Croatia osiguranje DMF-a 0,28, Erste Plavi Expert DMF-a 0,22, AZ profit DMF-a 0,13,AZ benefit DMF-a 0,03 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,02 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Hrvatskih autocesta porasla 0,35, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,34, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb i fonda Croatia osiguranja po 0,29, fonda HEP grupe 0,27, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,24, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,23, fonda Novinara 0,22, fonda Auto Hrvatske 0,17, AZ Dalekovod fonda 0,13, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe, AZ VIP fonda i AZ Zagreb fonda po 0,12, fonda T-HT-a 0,08, AZ ZABA fonda i Cestarskog fonda po 0,06 a fonda Željezničara 0,01 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
09.01. 10.01.
Mirex 178,9914 179,3139 0,18
AZ OMF* 183,1085 183,3556 0,13
Erste Plavi OMF. 184,6724 185,0097 0,18
PBZ Croatia osig.OMF 164,3247 164,6638 0,21
Raiffeisen OMF 178,9476 179,3599 0,23
AZ benefit DMF** 194,0912 194,1565 0,03
AZ profit DMF 215,6357 215,9101 0,13
Croatia osiguranje DMF 132,8129 133,1831 0,28
Erste Plavi Expert DMF 155,2268 155,5681 0,22
Erste Plavi Protect DMF 158,3966 158,4304 0,02
Raiffeisen DMF 170,9331 171,6754 0,43
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 106,3367 106,6445 0,29
Auto Hrvatska ZDMF 118,8902 119,0890 0,17
AZ Dalekovod ZDMF*** 206,7326 206,9993 0,13
AZ Hr. kontrola zračne plov. 201,3928 201,6402 0,12
AZ VIP ZDMF 217,1789 217,4471 0,12
AZ ZABA 100,4243 100,4851 0,06
AZ Zagreb ZDMF 157,7761 157,9714 0,12
ZDMF cestarski fond 139,2532 139,3435 0,06
ZDMF Croatia osiguranje 116,7423 117,0797 0,29
ZDMF Ericsson N. Tesla 179,3133 179,7280 0,23
ZDMF HEP grupa 122,3739 122,7101 0,27
ZDMF Hrvatskih autocesta 132,9386 133,4040 0,35
ZDMF Hr. liječničkog sind. 193,1783 193,6323 0,24
ZDMF Novinar 165,2446 165,6121 0,22
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,1116 135,1273 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 118,8895 119,2881 0,34
ZDMF T-HT 153,7740 153,8976 0,08
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.471 13.390 Tokyo/Nikkei 10.801 10.652 London/FTSE-100 6.109 6.101 Frankfurt/DAX 30 7.706 7.708
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 indeks dosegnuo novu najvišu razinu u pet godina, jer je snažan rast izvoza Kine potaknuo nadu u jačanje drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
Dow Jones indeks ojačao je 80 bodova, ili 0,60 posto, na 13.471 bod, dok je S&P 500 indeks porastao 0,76 posto, na 1.472 boda, a Nasdaq indeks 0,51 posto, na 3.121 bod.
Skok S&P 500 indeksa na novu najvišu razinu od prosinca 2007. godine zahvaljuje se snažnijem nego što se očekivalo rastu izvoza i uvoza Kine. To pokazuje da se, nakon sedam tromjesečja usporavanja, rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva ubrzava.
„Na tržištu je to pozitivno protumačeno jer je zaustavljeno usporavanje rasta. Ako će Kina i dalje bilježiti dobar rast, to će pružiti podršku i američkim proizvođačima“, kaže Kurt Brunner, portfelj menadžer u fondu Swarthmore Group.
Kako je Kina najveći svjetski potrošač sirovina, jačanje njezinog gospodarstva potaknulo je rast cijena sirovina, što je, pak, pozitivno utjecalo na rudarski i energetski sektor. S&P indeks energetskog sektora porastao je 1 posto.
Još je više, 1,4 posto, skočio S&P indeks financijskog sektora, što se zahvaljuje novim pravilima u vezi hipotekarnih zajmova, koje su jučer objavile regulatorne vlasti, a kojima se uvode novi kriteriji određivanja je li dužnik u stanju plaćati stambeni kredit.
Nova pravila spriječit će, kažu analitičari, ponavljanje krize kakva je bila kriza drugorazrednih hipotekarnih zajmova, koja je prije pet godina gurnula američko gospodarstvo u recesiju.
Zahvaljujući tome, jučer je cijena dionice Bank of America porasla 3,1 posto. Još je više, 3,7 posto, skočila cijena Morgan Stanleya, nakon što je ta banka najavila smanjenje broja zaposlenih, a time i troškova poslovanja.
Na dobro raspoloženje ulagača ukazuje pad VIX indeksa 'straha' Čikaške burze opcija za više od 2 posto, na 13,5 bodova.
Obujam trgovanja bio je iznadprosječan. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 6,7 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 6,4 milijarde.
Na europskim se burzama jučer trgovalo vrlo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,05 posto, na 6.101 bod, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,16 posto, na 7.708 bodova, a pariški CAC 0,39 posto, na 3.703 boda.
Europski burzovni indeksi u petak su oscilirali u uskom rasponu između pozitivnog i negativnog teritorija, budući da su ulagači tražili smjer u okruženju pojačane inflacije u Kini i dobrog početka sezone poslovnih izvješća u SAD-u.
Londonski Ftse indeks pritom je ojačao za 0,14 posto, na 6.109 bodova, dok je frankfurtski DAX indeks skliznuo za 0,03 posto, na 7.706 bodova, a najveći gubitnik bio je pariški CAC, spustivši se 0,3 posto, na 3.691 bod.
Rudarske dionice u prosjeku su oslabile za 1,4 posto, pritisnute jačanjem inflacije u Kini, najvećem svjetskom potrošaču metala, budući da je time tamošnjoj središnjoj banci sužen manevarski prostor za podupiranje gospodarstva mjerama ublažavanja monetarne politike.
"Zabilježili smo sporadične prodaje rudarskih dionica nakon objave kineskih podataka o inflaciji, no izostale su značajnije kupovine", kazao je Matt Basi, trgovac u tvrtci CMC market.
Dodao je da će svaka pozitivna vijest vezana za poslovna izvješća američkih kompanija, koja je uspješno krenula ovaj tjedan, vjerojatno pojačati uzlet, s obzirom na i dalje prisutno dobro raspoloženje među ulagačima.
Dobitnici su zabilježeni u tehnološkom sektoru, predvođeni francuskom tvrtkom za IT usluge Cap Gemini, čije su dionice ojačale za 4,4 posto nakon što je njezin indijski konkurent Infosys podigao prognoze prihoda.
Na dobitku su bile i dionice finskog proizvođača mobitela Nokije, koje su crpile podršku za jačanje od podataka o snažnoj prodaji pametnih telefona Lumia.
Od pojedinačnih gubitnika izdvaja se pak Commerzbanka, čije su se dionice našle pod pritiskom prodaja zbog priča o mogućoj potrebi za povećanjem kapitala. Dionice su joj stoga oslabile 3,3 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 1,4 posto, završivši ovotjedno poslovanje na 10.801 bodu.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3252 1,3283 1,3248
USD/JPY* 88,74 89,34 88,66
GBP/USD* 1,6113 1,6177 1,6105
USD/CHF* 0,9168 0,9178 0,9124
*Izvor: REUTERS
Euro je u petak nastavio jačati prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, crpeći i dalje podršku iz činjenice da s jučerašnjeg sastanka Europske središnje banke (ECB) nije stigao ni najmanji signal da bi kamatne stope u eurozoni uskoro mogle biti snižene.
Euro je u takvim okolnostima ojačao 0,63 posto i njime se trgovalo po 1,3355 dolara. Nakratko je dosegnuo i 1,3364 dolara, što je prema Reutersovim podacima njegova najviša razina od prošlogodišnjeg travnja.
Jedinstvena europska valuta dosegnula je i najvišu razinu u četiri mjeseca prema švicarskom franku, od 1,2180 franaka. Prema jenu je nakratko dosegnula 119,22 jena, najvišu razinu od svibnja 2011.
Dolar je prema jenu bio na dobitku 0,45 posto i njime s trgovalo po 89,18 jena.
Euro je u četvrtak prema dolaru ojačao čak 1,6 posto nakon što čelnik ECB-a Mario Draghi na prvom ovogodišnjem bančinom zasjedanju nije ponudio nikakve naznake koje bi upućivale na sniženje kamatnih stopa u bliskoj budućnosti. Riječ je o njegovom najvećem dnevnom dobitku u posljednjih pet mjeseci.
Većih utjecaja na jedinstvenu europsku valutu nije imala današnja aukcija talijanskih obveznica, unatoč padu troškova zaduživanja dugovima pogođene treće najveće članice eurozone.
"Aukcija talijanskih državnih obveznica nekako je danas zanemarena, nakon vrlo pozitivnih odjeka jučerašnje španjolske aukcije obveznica i Draghijevih izjava, pa ne čudi da nije bilo većih promjena tečajeva", kazao je valutni strateg u banci BNP Paribas Michael Sneyd.
Japansku valutu, pod pritiskom prodaja od studenoga zbog špekulacija da bi japanska središnja banka mogla dodatno ublažiti monetarnu politiku, dodatno su pogodili najnoviji podaci o prvom manjku na tekućem računu bilance plaćanja u 10 mjeseci. U studenome je manjak iznosio 222,4 milijarde jena (2,5 milijarde dolara) i uvelike je nadmašio očekivanja.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 10.01. USLIB 0,16050 -0,004 0,20570 0,30500 0,49800 10.01. EULIB 0,01357 - 0,05143 0,12500 0,22214
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 12. siječnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5686 5,7057 9,1941 6,4162 6,2247 8,8626
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila preme euru za 0,02 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu te 0,16 posto prema tečajnici od prošloga petka.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,568645 kuna.
Istodobno su na tjednoj i dnevnoj razini prema kuni oslabile sve ostale promatrane inozemne valute.
Tako je kuna na tjednoj razini ojačala prema američkom dolaru za 1,77 posto, britanskoj funti za 1,24 posto, a prema švicarskom franku za 0,41 posto.
Prema jučerašnjoj tečajnici HNB-a, kuna je ojačala prema dolaru za 1,21 posto, prema funti za 0,85 posto i prema franku za 0,55 posto.
Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,705726 kuna, funte 9,194175 kuna i franka 6,224727 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 12. siječnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6400 5,8607 9,4089 6,5655 OTP Banka Hrvatska 7,6336 5,8185 9,3579 6,3685 Štedbanka 7,6605 5,8726 9,3847 6,3537 Partner banka 7,6350 5,9501 9,4554 6,4032 Erste&Steiermarkische 7,6320 5,8440 9,4390 6,4070 Hrvatska poštanska banka 7,6300 5,9245 9,5187 6,4886 Splitska banka 7,6300 5,8411 9,3664 6,3817 Podravska banka 7,7472 5,9284 9,4332 6,3869 Istarska kreditna banka 7,6350 5,8490 9,4516 6,4164 Karlovačka banka 7,6490 5,8980 9,5040 6,4344 Croatia banka 7,6314 5,8152 9,3385 6,3641 Volksbank 7,6600 5,8427 9,3964 6,4426 Hypo Group Alpe-Adria 7,6400 5,8692 9,4092 6,4182 Fina 7,5900 5,9245 9,5187 6,4886 Privredna banka 7,6300 5,9691 9,4293 6,4442 Centar banka 7,6307 5,8312 9,4240 6,4114
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5913 5,7228 9,2217 6,2434 Zagrebačka banka 7,6300 5,7802 9,2798 6,3276 OTP Banka Hrvatska 7,6200 5,7901 9,2938 6,3374 Štedbanka 7,6300 5,8030 9,2918 6,2908 Partner banka 7,6250 5,9100 9,4185 6,3876 Erste&Steiermarkische 7,6200 5,8112 9,3868 6,3710 Hrvatska poštanska banka 7,6200 5,8369 9,3780 6,3927 Splitska banka 7,6200 5,7702 9,2979 6,3257 Podravska banka 7,7465 5,8284 9,3932 6,3569 Istarska kreditna banka 7,6200 5,8150 9,3412 6,3865 Karlovačka banka 7,6290 5,8390 9,4089 6,3701 Croatia banka 7,6201 5,7753 9,2741 6,3268 Volksbank 7,6400 5,8141 9,3505 6,4115 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 5,7691 9,3091 6,3181 Fina 7,5800 5,8369 9,3780 6,3927 Privredna banka 7,6200 5,8520 9,3360 6,3804 Centar banka 7,6208 5,8027 9,3780 6,3803
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5459 5,6886 9,1665 6,2060 Zagrebačka banka 7,5300 5,5848 8,9659 6,0843 OTP Banka Hrvatska 7,5065 5,5575 9,0191 6,0950 Štedbanka 7,5155 5,5708 8,9202 6,0392 Partner banka 7,5150 5,6300 9,1308 6,1295 Erste&Steiermarkische 7,5200 5,5388 8,9468 6,0724 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,5630 8,9827 6,0628 Splitska banka 7,5200 5,5717 8,9780 6,1142 Podravska banka 7,5200 5,6129 9,0422 6,1620 Istarska kreditna banka 7,5200 5,5390 9,0378 6,0784 Karlovačka banka 7,5100 5,5500 8,9432 6,0548 Croatia banka 7,5255 5,5716 9,0672 6,1213 Volksbank 7,5400 5,5574 9,0011 6,1314 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,5689 9,0089 6,1179 Fina 7,5200 5,5630 8,9827 6,0628 Privredna banka 7,5200 5,5665 9,0600 6,0691 Centar banka 7,5202 5,6087 9,0286 6,0691
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5150 5,5289 8,8763 6,0234 OTP Banka Hrvatska 7,4944 5,5235 8,9275 6,0514 Štedbanka 7,4854 5,5151 8,8310 5,9788 Partner banka 7,5050 5,5975 9,0992 6,1038 Erste&Steiermarkische 7,5100 5,5160 8,9020 6,0480 Hrvatska poštanska banka 7,5000 5,4763 8,8479 5,9719 Splitska banka 7,5100 5,5178 8,9095 6,0707 Podravska banka 7,5050 5,5429 8,9522 6,1120 Istarska kreditna banka 7,5100 5,5191 9,0194 6,0442 Karlovačka banka 7,5000 5,5000 8,8626 6,0002 Croatia banka 7,5141 5,5374 9,0029 6,0840 Volksbank 7,5200 5,5288 8,9551 6,1002 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,4688 8,9088 6,0178 Fina 7,5000 5,4796 8,8479 5,9719 Privredna banka 7,5100 5,5109 8,9694 6,0085 Centar banka 7,5103 5,5773 9,0102 6,0379
6. Inozemna ulaganja pokretač razvoja
Ekonomski model zasnovan na dužničkom kapitalu i potrošnji propao je i on je nepopravljiv, a izravna strana ulaganja put su ka oporavku i razvoju, samo za njih treba stvoriti povoljne uvjete, primjerice po uzoru na Irsku, ocijenjeno je na konferenciji "Izravna inozemna ulaganja - pokretač ekonomskog rasta i razvoja" održanoj danas u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Hrvatske narodne banke.
Irsko iskustvo pokazuje da tamošnja ekonomija svoju žilavost tijekom krize može zahvaliti upravo inozemnim stranim ulaganjima, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić. Podsjeća da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine prosjek priljeva od izravnih stranih ulaganja u toj zemlji više od 10 posto BDP-a, što je amortiziralo žestoku krizu bankarskog sektora.
U Hrvatsko je obrnuto, kaže Vujčić, bankarski sustav je stabilan, a ekonomija klimava, pa te dvije zemlje po njegovim riječima mogu učiti jedna od druge.
Prema Vujčićevoj anegdoti, ideja za današnju konferenciju nastala je tijekom njegova boravka u Dublinu ove jeseni kad je s irskim kolegama Frank McCabeom, Kieranom Corriganom i Gerard Danaherom, koji su danas izlagali na skupu, pričao o tome može li Zagreb, poput glavnog grada Irske, postati međunarodni centar financijskih usluga. Ta je ideja, kaže Vujčić, sa svakim popijenim pivom bivala sve lakše ostvariva.
Ministar financija Slavko Linić istaknuo je napore Vlade u stvaranju povoljnog investicijskog okružja. Kazao je da Vlada provodi fiskalnu konsolidaciju kroz snižavanje bruto cijene rada smanjenjem doprinosa za zdravstvo te smanjenje neporeznih nameta. Smanjenje bruto cijene rada prema njegovoj najavi nastavit će se prebacivanjem financiranja zdravstva iz poreza na nekretnine.
Vlada je, dodaje Linić, spustila proračunski manjak na tri posto BDP-a te omogućila poduzetnicima da od 1. siječnja ove godine reinvestiraju dobit bez plaćanja poreza.
Usporedo s tim, kaže Linić, Vlada je u prvoj godini mandata provodila strukturne promjene kao što su Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s idejom da kapitalno ojačaju poduzeća kako bi mogla povući investicijska sredstva kojih, kako je rekao, evidentno ima.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić smatra da će ulazak Hrvatske u EU povoljno djelovati na rast stranih ulaganja. Hrvatskoj nedostaje kapitala na koji ne treba plaćati kamatu iz javnih sredstava, a takav bi kapital ulaskom Hrvatske u EU mogao biti prisutniji zbog povećane pravne sigurnosti koju donosi članstvo u EU-u, smatra Grčić.
Najavio je nove financijske instrumente kojima Vlada želi ohrabriti investitore te skoro donošenje zakona o strateškim investicijskim projektima.
Koristi izravnih inozemnih ulaganja su mnogostruke, kaže menadžer s bogatim iskustvom u renoviranim međunarodnim kompanijama Frank McCabe - ona otvaraju radna mjesta, poboljšavaju korporativne prakse i kompetencije te potiču istraživanja.
Porezni i financijski stručnjak Kieran Corrigan važnom smatra uspostavu povoljnog poreznog okružja koje je, kako je rekao, 50 vodećih svjetskih banaka dovelo u Irsku pri čemu je zaposleno 250 tisuća ljudi, dok pravni ekspert Gerard Danaher upozorava da je prvi korak u procjeni atraktivnosti neke zemlje za ulaganja analiza njezina pravnog sustava. Integritet pravnog sustava mora biti stopostotan, a blamaža ma i jednog pojedinca unutar pravosuđa neće promaći agencijama koje ga procjenjuju, kaže Danaher.
U panel diskusiji unutar konferencije, predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić upozorio je da nitko ne može godinama čekati na ishođenje svih dozvola za realizaciju investicija te pozvao na hitno donošenje mjera za ubrzanje administrativnih procedura inače će izravna strana ulaganja ostati na razini iz prvih šest mjeseci prošle godine, od samo 154 milijuna eura.
Ravnateljica Ekonomskog instituta Sanda Švaljek kazala je kako porezni sustav nije ključna determinanta ulaganja, ali može biti bitan za konačnu odluku. Stoga predlaže da Hrvatska po tome postane izuzetna odnosno među najboljima u svijetu. Ona smatra da izravni porezi u Hrvatskoj nisu problem, već oni neizravni.
7. Europski regulatori traže promjene u procesu utvrđivanja euribora
Europski regulatori za bankovni sektor i financijska tržišta zatražili su u petak da se smanji utjecaj banaka u procesu utvrđivanja kamate za međubankovno zaduživanje u eurozoni euribor.
Europska agencija za banke (EBA) i Europska agencija za vrijednosne papire i tržišta (ESMA) objavile su plan u 11 točaka koji bi trebao poboljšati metodu izračuna euribora i spriječiti reprizu nedavnog skandala oko namještanja takvih kamata u međunarodnim financijskim centrima.
Euribor i njegov utjecajniji pandan libor, kamata za međubankovno zaduživanje na londonskom tržištu, ključni su europski pokazatelji cijena financiranja banaka i utječu na čitav niz financijskih proizvoda na tržištima širom svijeta.
Ujedno su ključni pokazatelji napetosti na financijskim tržištima. U vrijeme financijske krize koja je uzdrmala svijet 2008. kamate na međubankovne posudbe naglo su porasle zbog teško narušenog povjerenja u zajmodavce.
Budućnost euribora našla se na dnevnom redu regulatora nakon što se čitav niz banaka povukao iz procesa njegova utvrđivanja kako bi zaštitile svoj ugled od eventualnih negativnih posljedica skandala s namještanjem.
Prošle je godine zbog tog skandala smijenjeno vodstvo britanskog Barclaysa a švicarski UBS bio je prisiljen platiti 1,5 milijardi dolara kazni. Slične kazne očekuju još neke banke.
Kako bi zaustavile trend povlačenja banaka iz tog tijela, EBA i ESMA pozvale su regulatore u pojedinim zemljama eurozone da potiču sve banke aktivne na tržištima u zoni primjene jedinstvene europske valute da "sudjeluju u panelu za euribor".
Europski regulatori istodobno žele spriječiti ponavljanje skandala s namještanjem kamata pozivom Euribor-EBF-u, tijelu koje upravlja euriborom i ima samo tri zaposlena, da preuzme veću odgovornost za tu kamatu i za njezin izračun i objavu.
EBA-ini i ESMA-ini prijedlozi načelno su u skladu s nima koje je krajem prošle godine iznijela Europska središnja banka, a vremenski se podudaraju za završnim radovima Europske komisije na vlastitim preporukama. U Bruxellesu priželjkuju da budu u većoj mjeri obvezujuće a objavit će ih u travnju.
Banke bi pak kad god je to moguće trebale temeljiti dnevna izvješća o euriboru na stvarnim transakcijama a ne na procjenama. Također ne bi trebale povjeravati posao sastavljanja tih izvješća zaposlenicima koji bi mogli imati koristi od manipuliranja kamatom, upozorili su europski regulatori.
"Preporuke su fokusirane na zahtjeve da se ojačaju mehanizmi internog upravljanja u bankama koje sudjeluju u panelu za euribor, uključujući kodeks ponašanja s naglaskom na identificiranje i rješavanje internih sukoba, mehanizme interne kontrole (uključujući revizije), evidenciju i usporedbe sa stvarnim transakcijama", priopćeno je iz EBA-e.
Dvije agencije također priželjkuju da promjene koje preporučuju budu uvedene u sljedećih šest mjeseci.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821