Predstavljen tematski broj "Kola" o hrvatskom jeziku
ZAGREB, 29. siječnja 2013. (Hina) - Molimo korisnike da u vijesti HNA1016 "Predstavljen tematski broj 'Kola' o hrvatskom jeziku" objavljenoj 29. siječnja, u sedmom i devetom odlomku, zbog nepreciznosti kraćih formulacija na koje je ljubazno upozorio akademik Mislav Ježić, koriste formulacije kako slijedi:
Sedmi odlomak: "Akademik Ježić smatra kako se hrvatski jezik u EU može sačuvati kao jedan od službenih jezika samo ako funkcionira kao standardni jezik sa svim svojim atributima (funkcionalnim stilovima u znanosti, naobrazbi, kulturi itd.)"
Deveti odlomak: "Ježić je ustvrdio da bi latinski jezik, da nije smio prevoditi znanstveno i civilizacijsko nazivlje - da je imao za cenzore kao što su neki naši kolumnisti koji to nastoje zabranjivati hrvatskomu - ostao jezik zemljoradnika i vojnika, a ne bi postao jezikom velike zapadne civilizacije."
Ponavljamo vijest s ispravljenim formulacijama:
ZAGREB, 29. siječnja 2013. (Hina) -Tematski broj časopisa Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu "Kolo" posvećen položaju hrvatskoga jezika jučer, danas, sutra predstavljen je danas u palači Matice hrvatske u Zagrebu.
O hrvatskom jeziku su govorili predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, glavni urednik "Kola" Ernest Fišer, akademici Mislav Ježić i August Kovačec te jezikoslovac Mario Grčević.
Zidić je ustvrdio kako je ministar Željko Jovanović nepromišljenim potezom kao nepotrebno ukinuo Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika te istaknuo kako su na predstavljanje "Kola" pozvali predsjednika Vlade Zorana Milanovića i ministra Jovanovića, ali se oni nisu odazvali pozivu.
Napomenuo je da Matica hrvatska nije, kako to neki pišu, bila grobar Vijeća za normu te dodao kako je u tom Vijeću sjedio i Matičin predstavnik koji je protiv volje bivšega premijera Ive Sanadera glasovao za rastavljeno pisanje "ne ću". "Nije potrebno uspoređivati Maticu s Ivom Sanaderom", rekao je dodavši kako je upravo bivši predsjednik vlade pravio na njega pritisak da se ne objavi Pravopis Matice hrvatske.
Ocijenio je kako je Matica svojim Pravopisom pokušala naći pomirljivo rješenje između dvaju tadašnjih pravopisa. "Matica se nikad nije povodila za mišljenjem političkih faktora jer nam je na prvom mjestu bio argument znanosti", rekao je Zidić te pozvao odgovorne da obnove rad Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.
Fišer je istaknuo kako je na neciviliziran način ukinuto Vijeće za normu te također pozvao vlast da izabere jedno tijelo koje bi se bavilo pitanjima javne uporabe hrvatskoga jezika.
Akademik Ježić smatra kako se hrvatski jezik u EU može sačuvati kao jedan od službenih jezika samo ako funkcionira kao standardni jezik sa svim svojim atributima (funkcionalnim stilovima u znanosti, naobrazbi, kulturi itd.)
Ocijenio je kako hrvatski jezik ima svoje tvorbene mogućnosti, koje bi u tom očuvanju trebalo koristiti za stvaranje vlastitoga nazivlja.
Ježić je ustvrdio da bi latinski jezik, da nije smio prevoditi znanstveno i civilizacijsko nazivlje - da je imao za cenzore kao što su neki naši kolumnisti koji to nastoje zabranjivati hrvatskomu - ostao jezik zemljoradnika i vojnika, a ne bi postao jezikom velike zapadne civilizacije.
Hrvatska je danas jedina slavenska država koja nema zakona o standardnom jeziku i njegovoj uporabi, istaknuo je akademik Kovačec te se upitao hoće li nam uskoro biti nužna nova Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga jezika?
U tematskom broju časopisa "Kolo" o položaju hrvatskoga jezika objavljeni su radovi Ernesta Fišera, Mislava Ježića, Augusta Kovačeca, Radoslava Katičića, Leopolda Auburgera, Artura Bagdasarova, Maria Grčevića, Ranka Matasovića, Tihomila Maštrovića te Andree Sapunar Knežević i Marijane Togonal.
Kao prilozi tematskom broju objavljeni su i Promemorija Matice hrvatske o hrvatskom jeziku, Izjava HAZU o položaju hrvatskog jezika, Dokument HAZU: Hrvatski jezik - povijest ustroj, Izjava HAZU u povodu odluke o ukidanju Vijeća za normu hsj, Zaključak DHK-a o hrvatskom standardnom jeziku te Prvi prijedlog Zakona o javnoj uporabi hrvatskog jezika stranke Hrvatskih laburista.
Uredništvo Hine