"Budemo li se pridržavali plana, nema razloga za novu odgodu popisa", kazao je Milinović novinarima u Sarajevu.
Popis stanovništva u BiH prvotno je planiran za travanj ove godine, no on je morao biti odgođen za šest mjeseci jer su promatrači EUROSTAT-a, koji su nadzirali probni popis proveden prošle godine, ukazali na potrebu niza tehničkih preinaka i prilagodbi europskim standardima.
Vijeće ministara BiH prošlog je tjedna stoga usvojilo izmjene zakona o popisu usvojenog prošle godine i parlamentu kao novi termin predložilo razdoblje od 1. do 15. listopada.
Ravnatelj BHAS kazao je kako vjeruje da će taj termin biti i konačan odnosno da će parlament prihvatiti predložene izmjene zakona. Dodao je kako se unutar Agencije trenutačno provode sve sugerirane tehničke provjere i prilagodbe.
Jedan od problema koji je iskrsnuo vezan je za međuentitsku crtu razdvajanja (IEBL), koja je načelno definirana u Daytonu, no na terenu nikada nije precizno utvrđeno kuda ona prolazi pa je za neke objekte nemoguće točno utvrditi kojem entitetu pripadaju, a ima i slučajeva u kojima zamišljena crta prolazi kroz kuće pa su tako sobe u jednom, a kuhinje u drugom entitetu. "Trenutačno se radi na identificiranju takvih objekata", kazao je Milinović.
Problem koji je izazvao najviše javnih rasprava je definiranje pitanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti odnosno materinjem jeziku. U probnom popisnom listu je, primjerice, pitanje o nacionalnoj pripadnosti bilo definirano tako da su ponuđeni odgovori o pripadnosti jednom od tri konstitutivna naroda te rubrika "ostali" za sve one koji se žele drugačije izjasniti. Standardi koji se primijenjuju u EU su takvi da države ne obvezuju da svoje stanovništvo popisuju po tim odrednicama, no ostavljaju im i takvu mogućnost.
U ranijim raspravama o popisu srpske su političke stranke izričito inzistirale na popisivanju nacionalne pripadnosti stanovništva, dok su bošnjačke stranke prema tome bile krajnje suzdržane.
Milinović je s tim u vezi objasnio kako je u slučaju BiH EUROSTAT preporučio da se ispitanicima ne sugeriraju nikakvi odgovori, nego da se ostavi otvorenom mogućnost bilo kakvog izjašnjavanja o naciji, vjeri i jeziku. "Njihova je preporuka da ta pitanja moraju ostati otvorena", kazao je ravnatelj BHAS.
Procijenjeno je kako bi popis stanovništva u BiH mogao stajati najmanje 42 milijuna konvertibilnih maraka (oko 21 milijun eura).
Političke stranke u BiH tek su se 2012. konačno dogovorile da se u toj zemlji provede popis. Raniji prigovori su bili da bi se popisom praktično zacementiralo etničko čišćenje počinjeno tijekom rata te da ga ne treba provoditi sve dok se ne osigura povratak svih izbjeglih i prognanih prijeratnim domovima.
Posljednji popis stanovništva u BiH proveden je 1991. godine. Prema tada prikupljenim podacima, u BiH je živjelo 4.377.033 osoba u 1.207.000 tisuća kućanstava.
Najveću pojedinačnu etničku skupinu činili su tadašnji Muslimani, a današnji Bošnjaci, kojih je bilo 1. 902.956 ili 43,5 posto, druga skupina po zastupljenosti bili su Srbi kojih je bilo 1.366.104 ili 31,2 posto, dok je Hrvata bilo 760.852 ili 17,4 posto.
Onih kojih su se tada izjasnili Jugoslavenima u BiH je bilo 246.682 ili 5,6 posto.
Prvi službeni popis stanovništva u BiH prema međunarodno priznatoj metodologiji provela je Austro-ugarska monarhija 1879. godine, godinu dana nakon okupacije te zemlje. Statistika je zabilježila kako je u BiH tada živjelo točno 1.158.440 ljudi.