Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
18. siječnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. IJF: Vlada i državne financije - clean start ili clean stop
7. EBRD očekuje neto dobit od milijardu eura u 2012.
8. Snažna potražnja za dugom zemalja srednje i istočne Europe potpiruje strah od stvaranja balona
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
18.01. 128.610.000 248.610.000 28.610.000 0,76
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 27.110.000 0,55 3 mjeseca 1.500.000 4,49 Ukupno 58.610.000 0,76
Pozajmice deviza
Valuta Promet u kunama Kamatna stopa (%) Eur 1 tjedan 1.000.000 1,75
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo pad ukupno prijavljene potražnje te ponude a i ukupni je promet bio niži no dan ranije.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 128,61 milijun kuna ili za oko 30,5 posto manje no u srijedu.
Istodobno se na strani ponude našlo 248,61 milijun kuna, ili za oko 12,5 posto manje no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 27,11 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa snižena sa 0,81 na 0,55 posto.
Također je plasirano i 1,5 milijuna kuna ročnih plasmana i to na rok od 3 mjeseca uz kamatnu stopu od 4,49 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 28,61 milijun kuna, a pritom je 100 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvjeta kreditiranja te kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 1,99 na 0,76 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od tjedan dana plasirano milijun eura uz kamatnu stopu od 1,75 posto.
„Na kraju radnog tjedna potražnja za pozajmicama zabilježila je pad. Unatoč visokoj ponudi viškova kuna potražnja je tek djelomično podmirena zbog limita sudionika i zbog niskih kamatnih stopa. Prosječna dnevna kamatna stopa iznosila je 0,76%. Trgovalo se devizama na rok od tjedan dana.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobex na najvišoj razini u posljednjih 15 mjeseci
Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 28,4 milijuna kuna, a dionički su indeksi imali suprotan smjer, Crobex je porastao za 0,24 posto, na 1.885,33 boda, što je njegova najviša razina od sredine rujna 2011. godine.
Specijalizirani indeks Crobex10 oslabio je pak za 0,22 posto i trgovanje završava na 1.051,97 bodova.
Najtrgovanije su danas bile dionice HT-a s prometom od 3,1 milijun kuna, a cijena im je porasla za 0,55 posto, na 213,53 kune.
Uz promet od 2,3 milijuna kuna, dionicama Atlantic grupe cijena je porasla za 2,22 posto, na 690 kuna.
Više od 2,1 milijun kuna prometa ostvarile su dionice Leda, čija je cijena porasla 0,65 posto, na 7.700 kuna.
Pad cijene za 0,42 posto, na 238,50 kuna, bilježe dionice Petrokemije koje su imale 1,8 milijuna kuna prometa.
Visok rast cijene, za 19,18 posto, na 210 kuna, imale su dionice tvrtke Chromos agro kojih je protrgovano za 1,6 milijuna kuna.
Među milijunaše danas se uvrstila i dionica Konzuma s 1,5 milijuna kuna prometa, a cijena im je pala za 1,09 posto, na 141,82 kune.
Pad cijene za 1,02 posto bilježe i dionice AD Plastika, uz promet od 850,5 tisuća kuna, kao i povlaštene dionice Adris grupe kojih je protrgovano za 838,6 tisuća kuna, a cijena im je smanjena za 0,71 posto.
Većina ostalih trgovanijih dionica dan je završila u plusu, dionice Ericssona Nikole Tesle s rastom cijene za 1,34 posto, Tiska za 1,97 posto, Vupika za 3,33 posto, Luke Rijeka 3,39 posto, redovana Adris grupe za 3,50 posto, Badela 1862 za 4,68 posto, Arenaturista za 6,72 posto. Trgovanje su s rastom cijena završile i dionice građevinskog sektora, Instituta IGH za 2,40 posto, Dalekovoda za 3,13 posto, Hidroelektre niskogradnje za 4,45 posto, Viadukta za 7,47 posto, Ingre za 9,26 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 116,80 118,00 116,80 850.520,00 -1,02%
ATGR-R-A 678,99 693,96 690,00 2.327.456,22 2,22%
CROS-R-A 6.638,00 6.639,99 6.639,99 13.277,99 0,03%
DLKV-R-A 68,02 70,90 70,90 509.987,63 3,13%
HT-R-A 212,42 214,50 213,53 3.092.562,59 0,55%
IGH-R-A 542,85 557,00 557,00 149.861,98 2,40%
INA-R-A 4.100,00 4.100,00 4.100,00 16.400,00 -2,38%
INGR-R-A 4,22 4,73 4,60 708.992,61 9,26%
ISTT-R-A 120,00 154,99 140,00 16.112,24 -10,26%
KOEI-R-A 645,00 650,00 650,00 603.794,00 0,15%
LKPC-R-A 561,02 579,99 565,00 77.252,58 -0,53%
MGMA-R-A 0,72 0,72 0,72 529,20 0,00%
PODR-R-A 263,00 272,00 270,00 86.899,02 0,38%
PTKM-R-A 230,15 241,90 238,50 1.821.590,51 -0,42%
ULPL-R-A 197,00 199,40 197,80 7.124,40 1,69%
VIRO-R-A 600,52 605,00 605,00 92.430,62 0,83%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.355,00 3.480,00 3.355,00 17.235,00 -2,75%
ADRS-P-A 280,00 285,50 280,00 838.636,19 -0,71%
ADRS-R-A 308,01 318,90 318,90 410.645,30 3,50%
ARNT-R-A 129,00 139,00 135,00 207.647,38 6,72%
ATLN-R-A 43,50 45,50 44,89 20.586,49 -0,44%
ATPL-R-A 228,53 236,89 230,00 30.841,39 -0,85%
BD62-R-A 45,37 48,98 48,57 462.550,34 4,68%
BLJE-R-A 74,59 75,99 75,98 303.475,81 0,81%
CHAG-R-A 210,00 210,00 210,00 1.619.100,00 19,18%
CKML-R-A 3.400,00 3.400,00 3.400,00 10.200,00 0,00%
DDJH-R-A 81,00 81,71 81,20 181.995,59 0,25%
DIOK-R-A 10,78 11,15 10,85 41.225,85 -0,46%
ERNT-R-A 1.485,00 1.500,00 1.499,90 649.463,73 1,34%
FRNK-R-A 460,00 460,00 460,00 11.500,00 3,25%
HDEL-R-A 102,00 109,69 107,98 818.380,55 4,45%
HGSP-R-A 1,20 1,20 1,20 685,20 -20,00%
HIMR-R-A 192,00 195,00 195,00 23.098,46 7,73%
HPB-R-A 1.222,70 1.222,70 1.222,70 3.668,10 -17,94%
HTPK-R-A 61,00 64,00 63,88 33.099,69 8,27%
HUPZ-R-A 1.180,00 1.218,00 1.218,00 44.153,93 5,91%
IKBA-R-A 1.190,00 1.190,00 1.190,00 71.400,00 0,00%
INDG-R-A 105,00 105,00 105,00 5.670,00 0,00%
IPKK-R-A 171,06 178,91 175,00 87.713,12 2,41%
JDPL-R-A 61,00 66,11 66,11 63.280,05 6,80%
KNZM-R-A 141,82 144,99 141,82 1.470.301,59 -1,09%
KODT-P-A 934,35 945,00 945,00 38.649,65 2,16%
KODT-R-A 998,99 999,98 999,98 279.723,24 0,10%
KOKA-R-A 160,00 160,00 160,00 1.760,00 0,00%
KORF-R-A 121,18 122,50 122,15 603.700,33 0,37%
KRAS-R-A 362,66 362,70 362,66 5.440,30 0,00%
KSST-R-A 530,31 540,00 535,00 17.112,69 -2,73%
KTJV-R-A 20,00 20,00 20,00 2.000,00 -2,53%
LEDO-R-A 7.601,00 7.700,00 7.700,00 2.154.868,03 0,65%
LKRI-R-A 117,33 123,34 120,00 442.265,95 3,39%
LURA-R-A 380,00 380,00 380,00 1.900,00 -2,56%
LVCV-R-A 100,00 100,00 100,00 900,00 0,00%
MAIS-R-A 64,00 64,00 64,00 11.328,00 2,40%
MIV-R-A 3.050,01 3.050,01 3.050,01 430.051,41 0,00%
PBZ-R-A 522,00 522,00 522,00 18.270,00 1,87%
PIVK-R-A 200,00 200,00 200,00 400,00 0,00%
RIVP-R-A 13,05 13,10 13,10 826.942,25 0,08%
SAPN-R-A 160,00 160,00 160,00 5.600,00 -0,01%
SUNH-R-A 22,59 22,59 22,59 2.259,00 2,22%
THNK-R-A 817,90 840,00 840,00 78.820,60 5,00%
TISK-R-A 208,00 216,48 212,10 847.219,31 1,97%
TNPL-R-A 375,03 385,00 384,99 16.956,07 -2,53%
VDKT-R-A 367,51 408,89 403,00 717.589,49 7,47%
VLDS-R-A 0,35 0,40 0,35 317,25 -12,50%
VLEN-R-B 6,03 6,03 6,03 494,46 0,00%
VPIK-R-A 116,75 125,00 124,00 246.210,87 3,33%
ZABA-R-A 36,91 37,00 37,00 31.176,11 0,00%
ZLAR-R-A 11,50 11,50 11,50 1.150,00 44,11%
ZVCV-R-A 84,10 84,10 84,10 7.989,50 -2,21%
ZVZD-R-A 3.800,00 3.800,00 3.800,00 15.200,00 0,00%
Domaći MTP
HRDH-R-A 80,02 80,02 80,02 8.882,22 0,15%
SNHO-R-A 125,05 130,00 129,73 71.565,29 5,46%
VLHO-R-A 93,00 95,00 93,00 102.371,54 -6,06%
RHMF-O-203A 115,80 115,80 115,80 3.474.000,00 4,160%
Inozemni MTP
EGB-S-TLGD 143,60 146,00 146,00 93.460,00 8,55%
EGB-S-TSDX 57,40 57,40 57,40 5.740,00 0,88%
EGB-S-TSWL 86,20 87,80 87,70 56.570,00 1,98%
Ukupan promet
28.420.228,91
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,14 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u četvrtak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,26 bodova ili 0,14 posto – na rekordnih 180,2647 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla 0,25 posto, na 164,8878 bodova a AZ fonda 0,18 posto, na 184,1501 bod. Također je porasla vrijednost i Erste Plavi fonda 0,1 posto, na 185,7353 boda te Raiffeisen fonda 0,05 posto, na 180,9881 bod.
I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova gotovo svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a viša 0,25, Croatia osiguranje DMF-a 0,15, Erste Plavi Expert DMF-a 0,12, Raiffeisen DMF-a 0,1 a AZ benefit DMF-a 0,04 posto. S druge je pak strane tek vrijednost Erste Plavi Protect DMF-a niža 0,02 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima velika večina ih je bilježila rast vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Auto Hrvatske porasla 0,34, AZ Dalekovod fonda 0,3, AZ ZABA fonda 0,29, AZ Zagreb fonda 0,28, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,26, AZ VIP fonda 0,25, fonda Croatia osiguranja 0,15, fonda HEP grupe 0,14, fonda Hrvatskih autocesta i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,12, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,11, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,1, fonda Novinara 0,09 a fonda Željezničara po 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost fonda T-HT-a pala 0,03 a Cestarskog fonda 0,01 posto, dok podaci fonda Ericsson Nikole Tesle nisu bili dostupni.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
16.01. 17.01.
Mirex 180,0084 180,2647 0,14
AZ OMF* 183,8154 184,1501 0,18
Erste Plavi OMF. 185,4941 185,7353 0,13
PBZ Croatia osig.OMF 164,4780 164,8878 0,25
Raiffeisen OMF 180,9033 180,9881 0,05
AZ benefit DMF** 193,6660 193,7499 0,04
AZ profit DMF 215,3262 215,8706 0,25
Croatia osiguranje DMF 133,2637 133,4590 0,15
Erste Plavi Expert DMF 156,2473 156,4397 0,12
Erste Plavi Protect DMF 158,4357 158,4088 -0,02
Raiffeisen DMF 172,9127 173,0924 0,10
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 106,7164 106,8290 0,11
Auto Hrvatska ZDMF 118,7298 119,1289 0,34
AZ Dalekovod ZDMF*** 206,3719 206,9952 0,30
AZ Hr. kontrola zračne plov. 201,2323 201,7508 0,26
AZ VIP ZDMF 216,8794 217,4244 0,25
AZ ZABA 100,3026 100,5924 0,29
AZ Zagreb ZDMF 157,4833 157,9243 0,28
ZDMF cestarski fond 140,0296 140,0163 -0,01
ZDMF Croatia osiguranje 117,0383 117,2127 0,15
ZDMF Ericsson N. Tesla 180,0635 180,0635 /
ZDMF HEP grupa 122,6466 122,8220 0,14
ZDMF Hrvatskih autocesta 133,5657 133,7291 0,12
ZDMF Hr. liječničkog sind. 194,9345 195,1215 0,10
ZDMF Novinar 166,1936 166,3453 0,09
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,1951 135,2108 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 119,5871 119,7359 0,12
ZDMF T-HT 154,1355 154,0878 -0,03
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.596 13.511 Tokyo/Nikkei 10.913 10.609 London/FTSE-100 6.168 6.132 Frankfurt/DAX 30 7.723 7.735
*Izvor: REUTERS
Zahvaljujući boljim nego što se očekivalo podacima s američkog tržišta rada i nekretnina, na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica osjetno porasle, pa je S&P 500 indeks dosegnuo novu najvišu razinu u pet godina.
S&P 500 ojačao je 0,56 posto, na 1.480 bodova, novu najvišu razinu od prosinca 2007. godine. Dow Jones porastao je, pak, 0,63 posto, na 13.596 bodova, a Nasdaq indeks 0,59 posto, na 3.136 bodova.
Dobro raspoloženje ulagača zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo makroekonomskim podacima koji ukazuju na jačanje američkog gospodarstva.
Broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao je prošloga tjedna za 37.000, na 335.000, najnižu razinu od početka 2008. godine.
Broj započetih gradnji kuća porastao je, pak, prošloga mjeseca za više od 12 posto, dosegnuvši najvišu razinu u četiri i pol godine. Broj novih građevinskih dozvola dosegnuo je također najvišu razinu od lipnja 2008. godine.
To je potaknulo nadu u oporavak američkog tržišta nekretnina, pa su snažno porasle cijene dionica građevinskih kompanija. PHLX indeks građevinskog sektora skočio je jučer 2,4 posto.
Zahvaljujući rastu cijena nafte za više od 1 posto, znatno su poskupile i dionice naftnih divova Exxon Mobila i Chevrona.
S druge strane, pod pritiskom se našao financijski sektor, nakon što je Bank of America izvijestila o padu dobiti u posljednjem lanjskom kvartalu zbog povećanih troškova u vezi problema s hipotekarnim zajmovima.
Cijena dionice BofA-e pala je više od 4 posto, a znatno je, gotovo 3 posto, pojeftinila i dionica Citigroupa jer ni ta banka nije impresionirala rezultatima u četvrtom lanjskom kvartalu.
Premda rezultati najvećih američkih banaka nisu ispunili očekivanja, tržište je poraslo zahvaljujući naznakama jačanja gospodarstva.
„U posljednja dva tjedna tržište je bilo u fazi konsolidacije, a dobri gospodarski podaci privukli su na tržište nešto svježeg novca, što je podržalo rast cijena dionica“, kaže James Dailey, portfelj menadžer u fondu TEAM Asset Strategy Fund.
Nakon duljeg razdoblja mršavog prometa, jučer je obujam trgovanja bio nešto iznad prosjeka. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je zamijenilo 6,5 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 6,4 milijarde.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,46 posto, na 6.132 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,58 posto, na 7.735 bodova, a pariški CAC 0,96 posto, na 3.744 boda.
Europski burzovni indeksi u petak su se oscilirali između pozitivnog i negativnog područja, uz dobitnike u rudarskom sektoru, dok se dio ulagača odlučio na dobitonosne prodaje zbog zabrinutosti u vezi poslovnih rezultata europskih tvrtki.
Londonski Ftse indeks pritom je bio na najvećem dobitku, od gotovo 0,6 posto, dosegnuvši 6.168 bodova, dok je na manjem dobitku, od 0,14 posto, bio pariški CAC, popevši se na 3.749 bodova. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je pak za 0,16 posto, na 7.723 boda.
Najveći dobitnici bile su rudarske dionice, kojima su podršku pružili snažni podaci o kineskom gospodarskom rastu. Tržišta su ih nestrpljivo očekivala kako bi stekla bolji uvid u zamah drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.
Kineski je rast ubrzao u četvrtom tromjesečju na 7,9 posto na godišnjoj razini, pokazali su najnoviji podaci tamošnjeg državnog zavoda za statistiku. Dionice pripadnika rudarskog sektora stoga su u prosjeku ojačale 0,4 posto.
Neki ulagači bili su pak skloniji dobitonosnim prodajama pred početak sezone objave rezultata poslovanja europskih kompanija koja započinje idući tjedan.
Sezona će biti u fokusu ulagača radi novih smjernica a očekuje se da će europske tvrtke zabilježiti u četvrtom tromjesečju pad dobiti u prosjeku od jedan posto na godišnjoj razini, nasuprot procijenjenih 2,1 posto za američke kompanije, pokazuju podaci Thomson Reuters StarMinea.
"Nastavlja se rast vrijednosti dionica, započet u studenom, ali slabijim tempom", kazao je Stewart Richardson, glavni valutni ulagač u tvrtki RMG.
Od pojedinačnih dobitnika izdvajala se danas dionica francuskog proizvođača automobila Renaulta, koja je ojačala 2,7 posto nakon što je obećao povratak rastu prodaje u ovoj godini.
Indeks Tokijske burze Nikkei poskočio je 2,86 posto, završivši ovotjedno poslovanje na 10.913 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3352 1,3401 1,3332
USD/JPY* 89,82 90,18 89,61
GBP/USD* 1,5940 1,60077 1,5921
USD/CHF* 0,9322 0,9389 0,9307
*Izvor: REUTERS
Euro je u petak na međunarodnim deviznim tržištima blago oslabio prema dolaru i jenu, dok je ojačao u odnosu na švicarski franak, s obzirom da mu podršku i dalje pružaju prigušeni strahovi u vezi dužničke krize u eurozoni.
Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,36 posto i njime se trgovalo po 1,3326 dolara. Ranije se nakratko popeo i do 1,3399 dolara, nadomak najviše razine u 11 mjeseci od 1,3404 dolara, na koju se popeo u ponedjeljak.
Jedinstvena europska valuta oslabila je i 0,3 posto prema jenu, na 119,92 jena, što je nadomak ranije dosegnutih 120,73 jena, najviše razine od svibnja 2011.
Prema švicarskom franku dosegnula je pak novu najvišu razinu u posljednjih 20 mjeseci, od 1,2568 franaka.
Dolarom se trgovalo po 89,91 jen, što znači da je u plusu 0,07 posto u odnosu na prethodno zatvaranje.
Valutni stratezi drže da će euro vjerojatno ostati snažan u bliskoj budućnosti. Popuštanje zabrinutosti u vezi krize u eurozoni i optimistične ocjene čelnika Europske središnje banke (ECB) Marija Draghija povećali su sklonost ulagača rizičnijim ulaganjima.
Takve okolnosti poduprle su jačanje eura, dok su pritisnule tečaj švicarske valute, koju ulagači preferiraju kada traže utočište za svoj kapital u nestabilnim vremenima.
"Draghijeve izjave da očekuje oporavak u eurozoni tijekom ove godine ugodno su iznenadile ulagače i pomogle su poduprijeti tečaj eura prema dolaru, a poglavito prema švicarskom franku", kazao je valutni analitičar u Credite Suisseu Bernd Berg. On očekuje da će euro u idućim tjednima dosegnuti 1,35 dolara, nakon čega bi se trebao konsolidirati oko tih razina.
Što se tiče švicarske valute, analitičari očekuju da će ostati slabom.
Dolar se danas spustio s najviše razine prema jenu u 31 mjesec, pod pritiskom dobitonosnih prodaja koje su ulagači odlučili poduzeti nakon njegova uzleta u očekivanju agresivnog ublažavanja monetarne politike u Japanu. Stratezi procjenjuju da će pad dolara biti kratkog daha a da će japanska valuta ostati ranjiva na daljnje gubitke ako japanska središnja banka poduzme agresivnije mjere nego što su tržišta očekivala kako bi suzbila deflaciju.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 17.01. USLIB 0,15850 -0,001 0,20470 0,30200 0,48650 17.01. EULIB 0,01357 - 0,05429 0,13786 0,24071
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 19. siječnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5628 5,6607 9,0226 6,3023 6,0609 8,7374
*Izvor: HNB
Kuna je na tjednoj razini, u odnosu na tečajnu listu Hrvatske narodne banke (HNB) od prošlog petka, ojačala prema svim značajnijim valutama, a najviše, za 2,63 posto prema švicarskom franku.
Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,060928 kuna, što je 0,19 posto niži tečaj nego jučer.
Zadnji je put srednji tečaj franka bio na nižoj razini od ove u prvoj dekadi prosinca 2011. godine.
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,06 posto, dok je prema tečajnici od prošloga petka njena vrijednost prema euru porasla za 0,07 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,562826 kuna.
Kuna je tjednoj razini ojačala i prema američkom dolaru za 0,78 posto te prema britanskoj funti za 1,86 posto. Prema jučerašnjoj tečajnici pak kuna je oslabila prema dolaru za 0,10 posto, dok je prema funti ojačala za 0,40 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,660798 kuna i funte 9,022699 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 19. siječnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6300 5,8703 9,2901 6,4198 OTP Banka Hrvatska 7,6286 5,8212 9,2355 6,2236 Štedbanka 7,6555 5,8741 9,2108 6,1872 Partner banka 7,6300 5,8599 9,2151 6,2237 Erste&Steiermarkische 7,6320 5,8510 9,3220 6,2660 Hrvatska poštanska banka 7,6200 5,8778 9,3412 6,3179 Splitska banka 7,6250 5,8514 9,2583 6,2688 Podravska banka 7,7413 5,8818 9,2532 6,2254 Istarska kreditna banka 7,6300 5,8500 9,2753 6,2476 Karlovačka banka 7,6390 5,9080 9,4167 6,3256 Croatia banka 7,6255 5,8238 9,2148 6,2263 Volksbank 7,6500 5,8419 9,2753 6,2731 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 5,8812 9,2952 6,2852 Fina 7,5900 5,8778 9,3412 6,3179 Privredna banka 7,6200 5,9215 9,2527 6,2891 Centar banka 7,6255 5,7853 9,2482 6,2427
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5855 5,6777 9,0497 6,0791 Zagrebačka banka 7,6200 5,7897 9,1626 6,1871 OTP Banka Hrvatska 7,6150 5,7929 9,1722 6,1932 Štedbanka 7,6250 5,8045 9,1196 6,1260 Partner banka 7,6200 5,8209 9,1782 6,2088 Erste&Steiermarkische 7,6200 5,8182 9,2700 6,2307 Hrvatska poštanska banka 7,6100 5,7909 9,2031 6,2245 Splitska banka 7,6150 5,7804 9,1905 6,2138 Podravska banka 7,7405 5,7818 9,2132 6,1954 Istarska kreditna banka 7,6200 5,8050 9,1670 6,2185 Karlovačka banka 7,6290 5,8490 9,3226 6,2624 Croatia banka 7,6142 5,7842 9,1517 6,1900 Volksbank 7,6300 5,8136 9,2302 6,2428 Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 5,7811 9,1951 6,1851 Fina 7,5750 5,7909 9,2031 6,2245 Privredna banka 7,6100 5,8051 9,1611 6,0372 Centar banka 7,6150 5,7570 9,2031 6,2124
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5401 5,6438 8,9956 6,0427 Zagrebačka banka 7,5200 5,5939 8,8527 5,9492 OTP Banka Hrvatska 7,5016 5,5601 8,9011 5,9563 Štedbanka 7,5106 5,5723 8,7548 5,8809 Partner banka 7,5100 5,5164 8,8703 5,9284 Erste&Steiermarkische 7,5200 5,5456 8,8356 5,9387 Hrvatska poštanska banka 7,5100 5,5192 8,8151 5,9033 Splitska banka 7,5150 5,5815 8,8744 6,0061 Podravska banka 7,5100 5,5678 8,8697 6,0048 Istarska kreditna banka 7,5200 5,5500 8,8693 5,9184 Karlovačka banka 7,5100 5,5700 8,8779 5,9637 Croatia banka 7,5197 5,5815 8,9460 5,9821 Volksbank 7,5300 5,5589 8,8874 5,9700 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,5809 8,8949 5,9849 Fina 7,5100 5,5192 8,8151 5,9033 Privredna banka 7,5100 5,5219 8,8904 5,9230 Centar banka 7,5151 5,5645 8,8602 5,9094
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5050 5,5380 8,7642 5,8897 OTP Banka Hrvatska 7,4895 5,5261 8,8108 5,9138 Štedbanka 7,4805 5,5165 8,6672 5,8221 Partner banka 7,5000 5,4710 8,8307 5,9029 Erste&Steiermarkische 7,5100 5,5230 8,7910 5,9150 Hrvatska poštanska banka 7,4900 5,4364 8,6829 5,8147 Splitska banka 7,5050 5,5276 8,8066 5,9633 Podravska banka 7,4950 5,4978 8,7797 5,9548 Istarska kreditna banka 7,5100 5,5150 8,8512 5,8851 Karlovačka banka 7,5000 5,5200 8,7982 5,9101 Croatia banka 7,5083 5,5475 8,8828 5,9457 Volksbank 7,5100 5,5306 8,8422 5,9397 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,4808 8,7948 5,8848 Fina 7,4900 5,4364 8,6829 5,8147 Privredna banka 7,5000 5,4667 8,8014 5,8638 Centar banka 7,5053 5,5334 8,8422 5,8791
6. IJF: Vlada i državne financije - clean start ili clean stop
Preliminarni rezultati izvještaja o projektu clean start ukazuju da Vlada u kratkom roku treba unaprijediti evidenciju imovine i obveza države i javnih poduzeća, aktivirati upravljanje javnim dugom, a kod proračunskih korisnika i trgovačkih društava u vlasništvu države aktivirati financijsko upravljanje, smatra Anton Bajo iz Instituta za javne financije (IJF).
Vlada je 8. siječnja objavila preliminarne rezultate projekta clean start "Analize postojećeg stanja u državnim tijelima i trgovačkim društvima s konceptom poboljšanja efikasnosti upravljanja".
Bajo u najnovijem Aktualnom osvrtu IJF-a, pod naslovom "Vlada i državne financije - clean start ili clean stop", na temelju analiza iz clean starta i prethodnih analiza IJF-a, daje sažetak poruka, glavnih mjera, nalaza i preporuka usmjerenih na konsolidaciju i poboljšanje upravljanja državnim financijama u Hrvatskoj.
Tako uz ostalo preporučuje izradu godišnjih izvještaja ministarstava koja bi trebala obuhvatiti i poslovanje javnih društava koja su u mjerodavnosti ministarstava, preporuča da se, umjesto prihodima i rashodima, Vlada i ministarstva bave imovinom i obvezama, smatra da bi Vlada već sada trebala napraviti cjelovitu reviziju upravljanja javnim dugom, da se treba usmjeriti ka financijskom upravljanju, ukazuje na potrebu stalne edukacije o financijskom upravljanju te potrebu strateškog upravljanja.
Zamjećuje kako, izuzev Ministarstva financija, ministarstva rijetko izrađuju godišnje izvještaje ili ih ne objavljuju na svojim internetskim stranicama. "U godišnjem izvještaju svako mjerodavno ministarstvo trebalo bi napraviti 'inventuru' imovine i obveze, ali i popisati djelatnike, materijalne troškove te objasniti sve aktivnosti tijekom godine, usklađene s njihovom misijom, ciljevima i strategijom razvoja. U tim izvješćima treba obuhvatiti i poslovanje javnih društava koja su u mjerodavnosti ministarstva", smatra Bajo. Tako bi godišnji izvještaj Ministarstva gospodarstva, uz usporedbe planiranih i ostvarenih ciljeva i aktivnosti, trebao sadržavati i analizu 17 društva u većinskom vlasništvu države.
Umjesto bavljenja prihodima i rashodima Vlada i mjerodavna ministarstva trebaju se baviti imovinom i obvezama, ističe Bajo, uz napomenu kako su glavni problemi države vezani uz imovinu i obveze i njihovo upravljanje, naročito nefinancijsku imovinu za koju nema objedinjenog popisa niti utvrđene vrijednosti.
Svako ministarstvo već sada treba izraditi konsolidiranu bilancu (imovine i obveza) jer su one temelj za izradu ukupne bilance države, naglašava Bajo i dodaje kako je na strani obveza naročito problematična visina i struktura obveza trgovačkih društava i institucija u sustavu zdravstva (uglavnom bolnica).
Vezano za javni dug navodi da bi, prema priručniku o Statistici duga javnog sektora MMF-a, Hrvatska u javni dug trebala uključiti obveze ne samo proračuna opće države nego i društava u većinskom vlasništvu države.
Pored izravnih obveza, Ministarstvo financija mora voditi računa o potencijalnim i nepodmirenim, a dospjelim obvezama iz sustava zdravstva, problem su i visoke izravne i potencijalne obveze u javnom sektoru.
To je i više nego dovoljan signal Vladi da veću pozornosti posveti unapređenju upravljanja javnim dugom. Vlada i Ministarstvo financija moraju proširiti obuhvat javnog duga, obavljati redovite kreditne i analize rizika te u većoj mjeri pratiti i upravljati rizicima dospijeća potencijalnih obveza, naročito po izdanim jamstvima. Već sada Vlada treba napraviti cjelovitu reviziju upravljanja javnim dugom.
U javnome sektoru nije zaživjela praksa financijskog upravljanja, ističe Bajo i zamjećuje kako razloge treba potražiti u analizi stručnih kvalifikacija djelatnika zaposlenih u financijskim službama ministarstava, proračunskih korisnika i javnih društava. Vlada je clean start trebala početi s utvrđivanjem stručnih kvalifikacija tih djelatnika. Bez takvih analiza, dodaje, cijeli proces financijskog upravljanja, kao tehničke kategorije, ostat će i dalje ispolitiziran.
I analiza clean start pokazala je nužnost i potrebu dodatne edukacije djelatnika prve razine managementa (zamjenika i pomoćnika ministara) o financijskom upravljanju, a Bajo ističe i potrebu stalne edukacije djelatnika u financijskim službama i donositelja odluka.
Upozorava i kako u Hrvatskoj ne postoji definicija strukturnih reformi niti su jasno utvrđeni troškovi provedbe prošlih, ali i postojećih (predloženih) strukturnih reformi. "U novim gospodarskim strategijama treba vezati planove s izvorima i mogućnostima financiranja i pretočiti ih u programe i proračune. Bez toga nije moguć uspjeh reformi", navodi.
"Od Vlade je teško očekivati da će u jednom mandatu napraviti clean start i obaviti potrebna restrukturiranja i konsolidacije javnog sektora. Međutim, Vlada se u kratkom roku treba pomaknuti od prakse evidencije financijskih transakcija i viđenja državnog proračuna i financijskih planova javnih društava kao prolaznog 'uplatno-isplatnog računa' i usmjeriti se na razvoj dobrih praksi financijskog upravljanja", zaključuje Bajo.
7. EBRD očekuje neto dobit od milijardu eura u 2012.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procijenila je u petak da će joj neto dobit u 2012. poskočiti na oko milijardu eura, sa 173 milijuna eura u prethodnoj godini.
Banka je u prošloj godini uložila 8,7 milijardi eura u rekordnih 388 projekata na tradicionalnim područjima poslovanja. U 2011. uložila je ukupno devet milijardi eura u 380 projekata.
Među pojedinim zemljama najviše su ulagali u Rusiju, gdje je vrijednost EBRD-ovih ulaganja u 2012. procijenjena na 2,6 milijardi eura. Slijedi Turska s procijenjenih milijardu eura ulaganja.
Čak 26 posto ukupnih ulaganja ili 2,3 milijarde eura, usmjereno je prošle godine u projekte efikasne potrošnje energije i razvoj obnovljivih izvora, navodi se u bančinom priopćenju.
EBRD je u 2012. ujedno proširio poslovanje na zemlje južnog i istočnog Mediterana, ulažući u Egipat, Maroko, Jordan i Tunis kako bi podupro "proces ekonomske modernizacije nakon političkih promjena na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi".
Ukupno se banka u 2012. obvezala financirati šest projekata u toj regiji u vrijednosti 181 milijun eura. Očekuju da bi do 2015. vrijednost ulaganja trebala dosegnuti 2,5 milijardi eura godišnje.
U 2013. i narednim godinama banka namjerava financirati u prvom redu projekte koji "mogu utrti put oporavku i snažnijem rastu u budućnosti" i dodatno poboljšati poslovnu klimu i obnoviti povjerenje ulagača.
Previranja u eurozoni posebno su teško pogodila zemlje u srednjoj, južnoj i istočnoj Europi, konstatiraju u EBRD-u. Stoga će banka u sljedeće dvije godine samo u tu regiju uložiti četiri milijarde eura u sklopu programa dogovorenog sa Svjetskom bankom i Europskom investicijskom bankom.
Tri su razvojne banke u studenom prošle godine najavile 30 milijardi eura pomoći u 2013. i 2014. za oporavak gospodarstva i rast u srednjoj i jugoistočnoj Europi, uključujući Hrvatsku, u kontekstu nastavljene krize u eurozoni.
Potpora bi trebala biti fokusirana na programe restrukturiranja, konsolidacije i diversifikacije, te na jačanje dugoročne konkurentnosti gospodarstava u regiji kroz dugoročne kredite i kupovinu vlasničkih udjela, najavljeno je.
Najveći će udio u tom programu imati EIB, s najavljenih 20 milijardi eura ulaganja. Slijedi Svjetska banka sa 6,5 milijardi i na kraju EBRD sa četiri milijarde eura ulaganja.
8. Snažna potražnja za dugom zemalja srednje i istočne Europe potpiruje strah od stvaranja balona
Zemlje u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) pojačano nastoje podmiriti glavninu svojih potreba za zaduživanjem u ovoj godini kako bi iskoristile trenutno izvanredno snažnu potražnju, piše londonski financijski dnevnik Financial Times.
Poljska vlada prošli je tjedan izdala 6-godišnje obveznice u iznosu od milijardu eura. Izdanje je privuklo veliki interes ulagača pa je i prinos pao na 1,705 posto, što je rekordno niska razina.
"To je najniži kupon dosad za poljske državne obveznice. Riječ je o novom fenomenu", kazala je Anna Suszynska, zamjenica direktora odjela za upravljanje javnim dugom pri poljskom ministarstvu financija na ovotjednoj konferenciji Euromoneya za regiju CEE, održanoj u Beču.
Zahvaljujući golemoj likvidnosti koju su im omogućile nestandardne mjere monetarne politike američke središnje banke (Fed) i Europske središnje banke (ECB), ulagači u potrazi za prinosima pohitali su u kupovinu obveznica. Ta je navala i posljedični nagli skok cijena obveznica potpirila strah od napuhavanja balona, pri čemu ulagači i tržišni promatrači ukazuju upravo na primjer srednje i istočne Europe.
"Definitivno primjećujemo gužvu u srednjoj Europi. Prinosi su previše potonuli. Najveću opasnost sada predstavljaju rasprodaje američkih obveznica, o čemu se trenutno najviše govori. Ako se te spekulacije obistine, sadašnji vlasnici duga eurozone nastojat će blokirati pristup novim kupcima", smatra Nicholas Spiro iz tvrtke Spiro Sovereign Strategy.
Mnogi ulagači smatraju atraktivnima temeljne gospodarske pokazatelje u središnjoj Europi. Primjećuju poboljšanu fiskalnu situaciju diljem regije, uz osjetno ublažene neravnoteže u razdoblju nakon financijske krize iz 2008. Gotovo sve zemlje u toj regiji zabilježile su u 2012. manje proračunske manjkove nego u godini ranije.
"U lovu na prinose ulagači su u potrazi za određenim tipom državnog duga, odnosno dugom neke zemlje-članice EU koja nije u eurozoni. Njima se sviđa institucionalni okvir EU-a, ali žele izbjeći zemlje na udaru krize u eurozoni", kazao je James Reusche, pomoćnik potredsjednika u rejting agenciji Moody's.
Nužno se nameće pitanje koliko bi dugo mogao trajati takav apetit ulagača.
"Držimo da su ove nestandardne mjere monetarne politike određena prijetnja za regiju, i to zato što bi, budu li ukinute, vrlo brzo poskočili prinosi na njemačke, a isto tako i na američke obveznice. Ako se to dogodi, pitanje će biti hoće li ostati prostora za smanjenje razlike u prinosima u odnosu na te referentne obveznice", kazala je Suszynska u razgovoru za FT.
Složila se da bi se moglo govoriti o svojevrsnom balonu na tržištu obveznica zemalja u regiji srednje i istočne Europe. Napominje ipak kako su ulagači naučili razlikovati zemlje daleko bolje nego tijekom krize u 2008. "Kada budu ukinute nestandardne mjere, makroekonomski fundamenti postat će važniji. Ako nekom gospodarstvu dobro ide i ima izglede za rast i stabilne financije, mislim da će se ulagači puno lakše odlučiti da nastave ulagati u njih", kazala je Suszynska.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821