Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
16. siječnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. HNB: u 2012. godini 1309 krivotvorenih novčanica
7. Godišnja inflacija u eurozoni u prosincu stabilna na 2,2 posto
8. Svjetska banka snizila procjene gospodarskog rasta u 2013.
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
16.01. 150.510.000 250.510.000 50.510.000 0,64
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 41.210.000 0,64 1 tjedan 9.300.000 0,62 Ukupno 50.510.000 0,64
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 2 tjedna 3.000.000 3,00
Izvor: Tržište novca
Iako je u današnjem trgovanju na Tržištu novca kupno prijavljena potražnja zabilježila rast istodobno je porasla i ponuda te je tako njihov međusobni odnos ostao gotovo nepromijenjen.
Ukupno je prijavljena potražnja tako danas iznosila 150,51 milijun kuna ili za oko 26,5 posto više no u utorak.
Istodobno se na strani ponude našlo 250,51 milijun kuna, ili za oko 14,5 posto više no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 41,21 milijun kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa snižena sa 1,75 na 0,64 posto.
Također je plasirano i 9,3 milijuna kuna ročnih plasmana na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 0,62 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 50,51 milijun kuna, a pritom je 100 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa pala je sa 1,45 na 0,64 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od 2 tjeda plasirano 3 milijuna eura uz kamatnu stopu od 3 posto.
„U trgovanju na Tržištu novca Zagreb i dalje ponuda premašuje potražnju za kratkoročnim pozajmicama. Iako je ponuda kuna bila visoka, potražnja nije u cijelosti podmirena zbog limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica. Uz kune, danas se trgovalo i devizama i to 3,00 mio EUR po kamatnoj stopi od 3%.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Indeksi u minusu
Vrijednost dioničkog indeksa Zagrebačke burze Crobex danas je pala za 0,57 posto, na 1.865,64 boda, a Crobex10 smanjen je za 0,28 posto, na 1.047,93 boda.
Redovni promet Burze danas je iznosio nešto više od 13 milijuna kuna, a na listi milijunaša našle su se četiri dionice.
Najtrgovanije su bile dionice Valamar Adria Holdinga s prometom od 1,6 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 0,25 posto, na 120 kuna.
Više od 1,2 milijuna kuna prometa ostvarile su dionice Petrokemije, čija je cijena pala 4,99 posto, na 234,62 kune. Cijena dionice Petrokemije u silaznoj je putanji drugi dan zaredom, nakon što je jučer ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao da se trenutno ne razmišlja o privatizaciji te kutinske kompanije. Petrokemija je danas izvjestila i da je s Prvim plinarskim društvom iz Vukovara potpisala ugovor o isporuci 130 milijuna prostornih metara prirodnog plina. Petrokemija je zaključila je ugovor za dio količina, u skladu s odredbama važećeg ugovora za opskrbu zaključenog s Prirodnim plinom d.o.o. iz Zagreba, naveli su iz Petrokemije u priopćenju objavljenom na Burzi.
Dionica HT-a danas je protrgovano za 1,16 milijuna kuna, uz rast cijene od 0,45 posto, na 212,96 kuna.
Milijunski promet ostvarile su još dionice Ingre, kojih je prodano za 1,14 milijuna kuna, a nakon pet trgovinskih dana rasta, cijena Ingrine dionice danas je pala za 10,64 posto, na 4,20 kuna.
Dionica Varteksa protrgovano je za 840 tisuća kuna, a cijena im je pala za 0,56 posto, dok rast cijene za 0,23 posto bilježi dionica Riviera Adrije koja je imala promet od 713,7 tisuća kuna.
Tvrtka Dalekovod danas je na Burzi objavila da je jučer u Ljubljani održan sastanak uprava Elektro-Slovenija d.o.o. i Dalekovoda kako bi se riješila problematika na projektu izgradnje dalekovoda Beričevo-Krško. Obje strane su izrazile želju za rješavanjem nastalih otvorenih pitanja kako se ne bi ugrozilo izvršenje ugovorenih radova te planirani završetak. Dalekovod će u najkraćem roku otkloniti sve nejasnoće i dostaviti svoje odgovore na postavljena pitanja od strane Elektro Slovenije, a u skladu s tim će se nastaviti radovi na predmetnom objektu, naveli su iz Dalekovoda. Dionica Dalekovoda danas je protrgovano za 188,9 tisuća kuna, a cijena im je pala za 0,10 posto, na 67,77 kuna.
Pad cijene među trgovanijim su dionicama zabilježile i dionice Belja za 0,04 posto, AD Plastika za 0,40 posto, Đuro Đaković Holdinga za 0,74 posto, Ericssona Nikole Tesle za 1,33 posto, Atlantic grupe za 2,22 posto, redovna dionica Adris grupe za 2,97 posto, dionica HUP-a Zagreb za 5,50 posto.
Među dionicama pak s rastom cijene su dionice Ine kojima je cijena porasla za 2,23 posto, Čakovečkih mlinova za 4,44 posto, a po rastu cijene izdvaja se dionica Kutjeva kojoj je, uz promet od 119 tisuća kuna, cijena skočila za 18,45 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 116,71 117,01 116,72 234.966,35 -0,40%
ATGR-R-A 660,00 679,00 660,00 173.460,00 -2,22%
CROS-P-A 6.500,00 6.500,00 6.500,00 6.500,00 4,48%
DLKV-R-A 66,00 67,91 67,77 188.934,86 -0,10%
HT-R-A 211,74 213,00 212,96 1.164.643,38 0,45%
IGH-R-A 510,00 535,00 510,00 54.213,46 -5,56%
INA-R-A 4.100,01 4.222,00 4.222,00 379.977,30 2,23%
INGR-R-A 4,11 4,73 4,20 1.139.777,12 -10,64%
ISTT-R-A 156,00 156,00 156,00 12.012,00 -1,89%
KOEI-R-A 640,10 641,00 640,10 8.331,20 0,45%
LKPC-R-A 564,00 570,00 570,00 36.239,87 0,00%
OPTE-R-A 9,99 9,99 9,99 2.497,50 6,84%
PODR-R-A 258,20 262,00 259,00 33.139,99 -3,36%
PTKM-R-A 234,62 243,98 234,62 1.202.594,27 -4,99%
ULPL-R-A 194,52 196,00 196,00 8.970,51 -1,46%
VART-R-1 8,94 10,39 8,95 840.059,54 -0,56%
VERN-R-A 51,00 51,00 51,00 1.020,00 1,94%
VIRO-R-A 599,99 605,00 604,99 126.939,14 0,00%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.340,00 3.410,00 3.410,00 105.094,01 1,04%
ADRS-P-A 282,50 283,50 283,00 107.919,85 0,00%
ADRS-R-A 301,10 310,00 310,00 126.732,00 -2,97%
ATLN-R-A 43,00 43,01 43,00 24.682,25 0,00%
ATPL-R-A 228,14 231,00 231,00 42.973,60 0,00%
BD62-R-A 44,00 45,10 44,00 34.059,58 -3,59%
BLJE-R-A 73,71 76,23 74,97 359.803,06 -0,04%
CEBA-P-A 95,07 95,07 95,07 1.140,84 -4,94%
CKML-R-A 3.400,00 3.400,00 3.400,00 119.000,00 4,44%
DDJH-R-A 78,24 80,50 79,51 252.711,94 -0,74%
DIOK-R-A 10,80 11,01 10,81 85.326,81 -1,82%
ERNT-R-A 1.471,10 1.493,00 1.471,17 112.461,03 -1,33%
FRNK-R-A 451,50 451,50 451,50 4.515,00 0,11%
HCRC-R-A 80,04 80,04 80,04 4.002,00 3,95%
HDEL-R-A 100,01 103,48 103,48 52.103,88 2,20%
HMAM-R-A 99,00 99,00 99,00 7.227,00 0,00%
HUPZ-R-A 1.151,03 1.216,99 1.151,03 110.084,40 -5,50%
IPKK-R-A 171,00 172,26 171,00 18.344,02 -1,16%
JDPL-R-A 59,00 60,55 60,55 12.642,36 0,72%
JDRA-R-A 408,19 408,19 408,19 14.694,84 1,54%
JNAF-R-A 2.388,00 2.389,79 2.389,79 11.945,37 2,57%
KNZM-R-A 141,80 142,01 142,00 24.132,35 0,00%
KOKA-R-A 160,00 160,00 160,00 3.520,00 1,20%
KORF-R-A 118,02 120,01 120,00 1.595.703,11 0,25%
KRAS-R-A 362,57 362,65 362,61 31.907,88 0,03%
KSST-R-A 541,03 542,00 541,03 1.083,03 -2,52%
KTJV-R-A 16,70 22,98 22,98 119.493,06 18,45%
LEDO-R-A 7.700,00 7.700,00 7.700,00 546.700,00 0,00%
LKRI-R-A 115,50 116,51 116,51 49.967,95 0,90%
LPLH-R-A 37,00 37,00 37,00 2.997,00 -7,50%
MAIS-R-A 62,50 64,50 62,50 48.646,50 -3,83%
PBZ-R-A 516,01 520,00 516,01 67.576,01 -0,38%
PLAG-R-A 2.006,01 2.006,01 2.006,01 50.150,25 0,30%
RIVP-R-A 12,91 13,08 13,08 713.687,91 0,23%
THNK-R-A 800,00 815,00 815,00 18.445,00 1,88%
TISK-R-A 204,23 206,00 204,50 70.165,35 -2,62%
TNPL-R-A 375,14 390,00 381,01 12.018,45 -7,07%
VDKT-R-A 380,00 380,00 380,00 1.140,00 3,40%
VPIK-R-A 111,50 115,00 114,50 106.712,30 0,46%
ZABA-R-A 36,52 37,00 36,52 78.630,05 -1,30%
ZVZD-R-A 3.800,00 3.820,00 3.800,00 38.020,00 0,00%
Domaći MTP
BCIN-R-A 195,00 195,00 195,00 9.750,00 0,00%
HRDH-R-A 80,00 80,00 80,00 2.000,00 0,00%
PRFC-R-A 10,47 10,47 10,47 1.706,61 0,87%
SNHO-R-A 123,01 126,00 123,01 30.972,59 -2,37%
OPTE-O-142A 40,00 40,00 40,00 1.800.000,00 165,009%
Inozemni MTP
EGB-S-LDX2 51,90 51,90 51,90 24.393,00 0,23%
EGB-S-LWL1 73,20 74,00 74,00 176.038,30 -1,33%
EGB-S-SBU1 76,60 79,10 76,60 41.264,63 -7,60%
EGB-S-SWL1 29,00 29,00 29,00 14.500,00 5,84%
EGB-S-TLDX 127,11 127,11 127,11 127,11 -5,84%
EGB-S-TLGD 137,40 139,30 137,40 27.670,00 -1,51%
EGB-S-TSDX 63,00 63,50 63,50 19.000,00 0,00%
EGB-S-TSWL 97,80 99,80 97,80 73.602,00 5,62%
Ukupan promet
13.023.460,77
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,1 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u utorak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,18 bodova ili 0,1 posto – na rekordnih 179,8584 boda.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda porasla 0,15 posto, na 180,4807 bodova, AZ fonda 0,13 posto, na 183,6916 bodova te Erste Plavi fonda 0,1 posto, na 185,5976 bodova. S druge je pak strane vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja pala 0,09 posto, na 164,5772 boda.
Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova vladala je proporcionalna podijeljenost na dobitnike i gubitnike. Tako je vrijednost Erste Plavi Expert DMF-a viša 0,2, Raiffeisen DMF-a 0,1 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ benefit DMF-a niža 0,15, AZ profit DMF-a 0,07 a Croatia osiguranje DMF-a 0,03 posto.
Među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je pak više onih koji su bilježili pad vrijednosti. Tako je vrijednost AZ Dalekovod fonda, fonda Croatia osiguranja, fonda HEP grupe i fonda T-HT-a pala po 0,12, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,11, AZ Zagreb fonda 0,1, AZ VIP fonda 0,09, fonda Auto Hrvatske 0,08, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,07 a fonda Novinara 0,03 posto. S druge je pak strane vrijednost fonda Hrvatskog liječničkog sindikata porasla 0,21, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,13, Cestarskog fonda 0,06, AZ ZABA fonda 0,02 a fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb, fonda Hrvatskih autocesta i fonda Željezničara po 0,01 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
14.01. 15.01.
Mirex 179,6733 179,8584 0,10
AZ OMF* 183,4486 183,6916 0,13
Erste Plavi OMF. 185,4061 185,5976 0,10
PBZ Croatia osig.OMF 164,7183 164,5772 -0,09
Raiffeisen OMF 180,2161 180,4807 0,15
AZ benefit DMF** 193,9793 193,6952 -0,15
AZ profit DMF 215,4830 215,3277 -0,07
Croatia osiguranje DMF 133,2909 133,2497 -0,03
Erste Plavi Expert DMF 156,0063 156,3226 0,20
Erste Plavi Protect DMF 158,4342 158,4442 0,01
Raiffeisen DMF 172,6336 172,8048 0,10
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 106,6913 106,6978 0,01
Auto Hrvatska ZDMF 118,8359 118,7392 -0,08
AZ Dalekovod ZDMF*** 206,7106 206,4664 -0,12
AZ Hr. kontrola zračne plov. 201,3571 201,2248 -0,07
AZ VIP ZDMF 217,0874 216,8913 -0,09
AZ ZABA 100,3537 100,3709 0,02
AZ Zagreb ZDMF 157,6658 157,5086 -0,10
ZDMF cestarski fond 139,9804 140,0704 0,06
ZDMF Croatia osiguranje 117,1680 117,0312 -0,12
ZDMF Ericsson N. Tesla 180,3467 180,1424 -0,11
ZDMF HEP grupa 122,8130 122,6681 -0,12
ZDMF Hrvatskih autocesta 133,5391 133,5583 0,01
ZDMF Hr. liječničkog sind. 194,6139 195,0179 0,21
ZDMF Novinar 166,3116 166,2678 -0,03
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,0790 135,0970 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 119,4149 119,5704 0,13
ZDMF T-HT 154,1957 154,0040 -0,12
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.534 13.507 Tokyo/Nikkei 10.600 10.879 London/FTSE-100 6.083 6.117 Frankfurt/DAX 30 7.652 7.675
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u utorak Dow Jones i S&P 500 indeks blago porasli, zahvaljujući snažnijem rastu potrošnje nego što se očekivalo, no Nasdaq indeks ponovno se našao pod pritiskom pada cijene dionice Applea.
Dow Jones ojačao je 27 bodova, ili 0,20 posto, na 13.534 boda, a S&P 500 indeks 0,11 posto, na 1.472 boda. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,22 posto, na 3.110 bodova.
Ulagače je ohrabrio podatak da je u SAD-u u prosincu prošle godine promet u trgovini na malo porastao 0,5 posto, više od očekivanih 0,2 posto, što ukazuje na jačanje najvećeg svjetskog gospodarstva.
Zbog toga su znatno porasle cijene dionica trgovačkih lanaca, kao što je Gap, pa je Morgan Stanley indeks trgovačkog sektora ojačao 1,5 posto.
S druge strane, ponovno je, treći dan zaredom, pala cijena dionice Applea, što je posljedica vijesti da je taj tehnološki div smanjio narudžbe dijelova za njegov iPhone 5, što ukazuje na slabljenje potražnje za tim uređajem.
U posljednja tri dana cijena Applea pala je oko 7 posto, pa je, po prvi puta od veljače prošle godine, zaronila ispod razine od 500 dolara.
I dok je izvješće o rastu maloprodaje ohrabrilo, podatak o padu industrijske aktivnosti u državi New York šesti mjesec zaredom zabrinuo je ulagače.
Nervoza na tržištu posljedica je i rasprave u Washingtonu o dozvoljenoj razini zaduživanja države. Predsjednik SAD-a Barack Obama odbacio je mogućnost bilo kakvih pregovora s republikancima oko podizanja granice zaduživanja. Ako Kongres ne podigne tu granicu, SAD uskoro neće moći uredno servisirati dugove.
Na oprez ulagača ukazuje ispodprosječan obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 5,8 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 6,4 milijarde.
I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,15 posto, na 6.117 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,69 posto, na 7.675 bodova, a pariški CAC 0,29 posto, na 3.697 bodova.
Europske dionice oslabile su u srijedu jer je među ulagačima prevladao oprez u pogledu poslovnih izvješća kompanija i globalnih gospodarskih izgleda.
Londonski FTSE oslabio je 0,55 posto na 6.083 boda, frankfurtski DAX za 0,31 posto na 7.652 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,22 posto i iznosio 3.689 bodova.
Apetit za rizikom je oslabio nakon što je Svjetska banka snizila globalne prognoze rasta za 2013., nadovezavši se na jučerašnje razočaravajuće podatke o njemačkom BDP-u u prošloj godini.
"Čini se da su tržišta prenapregnuta nakon rasta u proteklih nekoliko dana, pa smo postali oprezniji u pogledu kratkoročnih perspektive, s obzirom na jučerašnje slabe gospodarske podatke iz Njemačke, a uoči podataka o kineskom BDP-u u petak i predstojećih poslovnih rezultata američkih banaka", kazao je Jawaid Afsar iz tvrtke Securequity.
Među gubitnicima isticale su se danas europske banke, koje su u prosjeku oslabile 1,4 posto jer su poboljšana očekivanja uoči objave poslovnih rezultata američkih banaka Goldman Sachs i JPMorgan izložika sektor mogućem razočaranju.
Nadovezujući se na zabrinutost zbog pretjerano optimističnih očekivanja, cijena dionice banke Societe Generale pala je 3,9 posto nakon što je bančin financijski direktor uputio analitičarima poruku o opreznoj prognozi.
Makroekonomski rizici pritisnuli su pak rudarske kompanije koje su u prosjeku izgubile na vrijednosti 1,3 posto, uz pad cijena dionica Anglo Americana za 3,2 posto.
Proizvođači vozila također su bili na gubitku nakon što su podaci pokazali pad europske prodaje automobila u prosincu.
Među gubitnicima našle su se i telekomunikacijske kompanije nakon što je Deutsche Bank upozorio da rezultati europskih telefonskih tvrtki za četvrto tromjesečje vjerojatno neće ponuditi mnogo razloga za optimizma. Cijene dionica Vodafonea pale su 1,8 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je u trgovinu u minusu 2,56 posto, na 10.600 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3308 1,3324 1,3261
USD/JPY* 88,20 88,87 87,77
GBP/USD* 1,6034 1,6080 1,6001
USD/CHF* 0,9295 0,9329 0,9282
*Izvor: REUTERS
Euro je u srijedu dodatno oslabio prema dolaru i jenu na međunarodnim deviznim tržištima, pogođen izjavom čelnika eurogrupe Jean-Claudea Junckera da je tečaj jedinstvene europske valute opasno visok.
Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,2 posto i njime se trgovalo po 1,3276 dolara. Time se dodatno udaljio od 1,3404 dolara, najviše razine u 11 mjeseci na koju se popeo u ponedjeljak.
Jedinstvena europska valuta oslabila je i 0,7 posto prema jenu, kliznuvši na 117,34 jena.
I dolar je oslabio prema jenu, i to 0,8 posto, na 88,13 jena.
Čelnik eurogrupe potaknuo je ulagače na značajnije prodaje eura jučerašnjom izjavom da je njegov tečaj "opasno visok". Danas je član ECB-ova vijeća za monetarnu politiku Ewald Nowotny uputio poruku sasvim drugačijeg predznaka, ustvrdivši da tečaj jedinstvene europske valute ne predstavlja razlog za veću zabrinutost.
"Nowotnyjeve izjave umirile su tržišta", konstatirao je čelnik valutne strategije u Commerzbanci Ulrich Leuchtmann.
Izjave čelnika eurogrupe pritisnule su euro i prema jenu. Time se euro spustio s najviše razine u posljednjih 20 mjeseci od 120,13 jena koju je nakratko dosegnuo ovih dana nakon što je ECB prošli tjedan otklonio očekivanja skorog sniženja kamatnih stopa. U međuvremenu su ojačali pritisci na japansku središnju banku da agresivnije ublaži monetarnu politiku i oslabi jen.
Jačanje valute obično pogađa izvoz i vodeće središnje banke u svijetu, uključujući američki Fed, britansku i japansku središnju banku, tiskaju novac u nastojanju da većom ponudom održavaju niže vrijednosti svojih valuta.
Najnoviji oporavak jena uslijedio je pak nakon što je japanski ministar gospodarstva Akira Amari jučer upozorio da bi prekomjerno slabljenje jena moglo povećati uvozne cijene, što bi naštetilo standardu građana.
Mnogi trgovci oporavak jena smatraju zdravom korekcijom, s obzirom da je izložen većim pritiscima od lanjskog listopada zbog očekivanja da će nova vlada zagovarati agresivnije ublažavanje monetarne politike u Japanu.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 15.01. USLIB 0,15950 - 0,20570 0,30300 0,49000 15.01. EULIB 0,01357 - 0,05357 0,13714 0,23786
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 17. siječnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5613 5,6787 9,1166 6,4368 6,1126 8,7238
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, blago ojačala prema euru, za 0,09 posto, i prema švicarskom franku, za 0,04 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,561320 kuna, a franka 6,112627 kuna.
Istodobno je kuna oslabila prema američkom dolaru za 0,15 posto i britanskoj funti za 0,09 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,678798 kuna, a funte 9,116614 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 17. siječnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6300 5,8909 9,3600 6,4685 OTP Banka Hrvatska 7,6235 5,8389 9,3017 6,2659 Štedbanka 7,6484 5,8943 9,2999 6,2355 Partner banka 7,6300 5,8600 9,3028 6,2679 Erste&Steiermarkische 7,6220 5,8600 9,3740 6,2980 Hrvatska poštanska banka 7,6200 5,8965 9,4384 6,3718 Splitska banka 7,6200 5,8545 9,3141 6,2750 Podravska banka 7,7416 5,9127 9,3350 6,2758 Istarska kreditna banka 7,6250 5,8700 9,3718 6,3008 Karlovačka banka 7,6390 5,8790 9,4380 6,3281 Croatia banka 7,6195 5,8372 9,2798 6,2562 Volksbank 7,6500 5,8605 9,3445 6,3266 Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 5,8962 9,3572 6,3212 Fina 7,5800 5,8965 9,4384 6,3718 Privredna banka 7,6150 5,9337 9,3307 6,3230 Centar banka 7,6202 5,8037 9,3445 6,2960
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5840 5,6958 9,1439 6,1309 Zagrebačka banka 7,6200 5,8100 9,2316 6,2341 OTP Banka Hrvatska 7,6100 5,8104 9,2380 6,2353 Štedbanka 7,6180 5,8245 9,2079 6,1738 Partner banka 7,6200 5,8204 9,2658 6,2428 Erste&Steiermarkische 7,6100 5,8271 9,3224 6,2627 Hrvatska poštanska banka 7,6100 5,8094 9,2989 6,2776 Splitska banka 7,6100 5,7834 9,2460 6,2199 Podravska banka 7,7409 5,8127 9,2950 6,2458 Istarska kreditna banka 7,6100 5,8150 9,2624 6,2715 Karlovačka banka 7,6290 5,8390 9,3737 6,2850 Croatia banka 7,6082 5,7974 9,2159 6,2195 Volksbank 7,6300 5,8321 9,2989 6,2960 Hypo Group Alpe-Adria 7,6100 5,7961 9,2571 6,2211 Fina 7,5700 5,8094 9,2989 6,2776 Privredna banka 7,6050 5,8174 9,2383 6,2604 Centar banka 7,6104 5,7753 9,2989 6,2654
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5386 5,6617 9,0892 6,0942 Zagrebačka banka 7,5200 5,6136 8,9194 5,9943 OTP Banka Hrvatska 7,4967 5,5770 8,9649 5,9968 Štedbanka 7,5037 5,5915 8,8395 5,9268 Partner banka 7,5100 5,5401 8,9841 5,9802 Erste&Steiermarkische 7,5100 5,5541 8,8856 5,9693 Hrvatska poštanska banka 7,5100 5,5368 8,9069 5,9536 Splitska banka 7,5100 5,5845 8,9279 6,0120 Podravska banka 7,5100 5,5975 8,9483 6,0570 Istarska kreditna banka 7,5100 5,5750 8,9616 5,9689 Karlovačka banka 7,5100 5,5700 8,9419 5,9955 Croatia banka 7,5136 5,5947 9,0081 6,0136 Volksbank 7,5300 5,5766 8,9525 6,0209 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,5959 8,9569 6,0209 Fina 7,5100 5,5368 8,9069 5,9536 Privredna banka 7,5050 5,5336 8,9653 5,9550 Centar banka 7,5106 5,5822 8,9525 5,9598
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5050 5,5574 8,8302 5,9344 OTP Banka Hrvatska 7,4846 5,5428 8,8739 5,9539 Štedbanka 7,4737 5,5356 8,7512 5,8676 Partner banka 7,5000 5,5051 8,9436 5,9647 Erste&Steiermarkische 7,5000 5,5310 8,8410 5,9450 Hrvatska poštanska banka 7,4900 5,4537 8,7733 5,8643 Splitska banka 7,5000 5,5305 8,8598 5,9692 Podravska banka 7,4950 5,5275 8,8583 6,0070 Istarska kreditna banka 7,5000 5,5350 8,9433 5,9353 Karlovačka banka 7,5000 5,5200 8,8616 5,9416 Croatia banka 7,5023 5,5606 8,9443 5,9769 Volksbank 7,5100 5,5482 8,9069 5,9904 Hypo Group Alpe-Adria 7,5000 5,4958 8,8568 5,9208 Fina 7,4900 5,4537 8,7733 5,8643 Privredna banka 7,4950 5,4783 8,8756 5,8955 Centar banka 7,5000 5,5510 8,9342 5,9292
6. HNB: u 2012. godini 1309 krivotvorenih novčanica
U Hrvatskoj je tijekom 2012. godine registrirano ukupno 1309 komada krivotvorenih novčanica, a najveći se broj, 861 komad, odnosi na krivotvorene novčanice eura, slijedi 315 krivotvorenih novčanica kune te 109 krivotvorina američkog dolara, objavila je Hrvatska narodna banka na svojim web stranicama.
Prošlogodišnjih 315 komada krivotvorenih novčanica kuna smanjenje je za 29,1 posto u odnosu na broj krivotvorenih novčanica kuna registriranih u 2011.
Ukupna nominalna 'vrijednost' registriranih krivotvorenih novčanica kune u prošloj godini iznosila je 114.480 kuna, a u ukupnom broju registriranih krivotvorenih novčanica krivotvorine kuna čine udio od 24,1 posto.
Najčešći krivotvoreni apoen domaće valute bila je novčanica od 500 kuna sa 122 komada registriranih primjeraka krivotvorina kune ili 38,7 posto.
Uzevši u obzir da je tijekom 2012. u optjecaju bilo prosječno 161,4 milijuna komada novčanica kuna, proizlazi da su na milijun komada originalnih novčanica u optjecaju evidentirana dva komada krivotvorenih novčanica kune.
Od siječnja do prosinca 2012. registrirana je ukupno 861 krivotvorena novčanica eura, što je povećanje od 29,7 posto u odnosu na broj krivotvorenih eura evidentiranih u 2011.
U istom razdoblju registrirano je 109 komada krivotvorenih novčanica američkog dolara, što je pak smanjenje za gotovo tri puta u odnosu na krivotvorine dolara evidentirane 2011.
Ostale 24 krivotvorine su krivotvorene novčanice australskog dolara, konvertibilne marke, švicarskog franka, češke krune, njemačke marke i funte sterlinga.
Od ukupno 1309 krivotvorenih novčanica, 869 komada odnosno 66,3 posto čine krivotvorine otisnute tiskarskim tehnikama (plošni i duboki tisak), a 340 komada (26 posto) su krivotvorene novčanice ispisane tintom. Uz to, 17 komada krivotvorina ispisano je tintom ili tonerom ili kombinacijom tih dviju tehnika, a 81 je ispisana samo tonerom.
Iz HNB-a napominju da se tehnike reprodukcije P(tisak) i C(ispis tintom/tonerom) uvijek odnose na zajedničke klase krivotvorenih novčanica, što podrazumijeva veće izrađene količine i dobru, vrlo dobru ili opasnu kvalitetu izrade, dok se ostale tehnike reprodukcije odnose na nacionalne klase krivotvorenih novčanica izrađenih u manjoj količini i loše ili osrednje kvalitete izrade.
Od ukupno 861 komada registriranih krivotvorina eura, njih 755 (ili 87,7 posto) prema kvaliteti izrade ocijenjeno je kao dobro ili vrlo dobro, što znači da je prepoznavanje takvih krivotvorina otežano, posebno od strane javnosti.
Krivotvorine kuna pak u 98,4 posto slučajeva izrađene su u lošoj kvaliteti koja ne bi trebala stvarati zabune kod javnosti.
Uzme li se u obzir činjenica da je vještačenjem krivotvorenih novčanica utvrđeno da krivotvoritelji često imitiraju pojedina zaštitna obilježja poput zaštitne niti, vodenog znaka, holograma i optički promjenjive boje, Hrvatska narodna banka poziva građane na pojačani oprez, a institucije i tvrtke koje posluju s gotovim novcem na primjenu odluka HNB-a o uvjetima obrade i redistribuiranja novčanica.
HNB od svibnja 2009. provodi Nacionalni program za obuku zaposlenika banaka i financijskih institucija za postupak provjere autentičnosti novčanica i kovanog novca, a tiskala je i besplatno dijeli edukativne brošure o zaštitnim obilježjima novčanica kuna i o postupku provjere autentičnosti novčanica.
7. Godišnja inflacija u eurozoni u prosincu stabilna na 2,2 posto
Godišnja inflacija u eurozoni bila je u prosincu prošle godine stabilna i iznosila je 2,2 posto, isto kao i u studenom, potvrdio je u srijedu europski statistički ured Eurostat prve procjene.
U Europskoj uniji kliznula je u prosincu na 2,3 posto, s 2,4 posto koliko je iznosila u studenom.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u prosincu u eurozoni porasle za 0,4 posto, a u EU za 0,3 posto.
Najniže godišnje stope inflacije u prosincu zabilježene su u Grčkoj (0,3 posto), Švedskoj (1,1 posto), te Francuskoj i na Cipru (obje 1,5 posto), a najviše u Mađarskoj (5,1 posto), Rumunjskoj (4,6 posto) i Estoniji (3,6 posto).
Na godišnjoj su razini u prosincu najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, za 3,6 posto, stanovanja, za 3,4 posto, te hrane i obrazovanja, za po 3,0 posto. Nasuprot tome, cijene komunikacijskih usluga smanjile su se za 3,8 posto.
U odnosu na prethodni mjesec najviše su u prosincu poskupjele usluge rekreacije i kulture, za 2,2 posto, zatim hoteli i restorani, za 1,2 posto, dok su pale cijene odjeće, za 1,3 posto.
8. Svjetska banka snizila procjene gospodarskog rasta u 2013.
Četiri godine nakon izbijanja globalne financijske krize, najgore je, čini se, prošlo, no globalno je gospodarstvo i dalje krhko, poručila je Svjetska banka u najnovijem izvješću o ekonomskim izgledima, u kojemu je oštro smanjila procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini.
U jučer objavljenom izvješću Svjetska banka procjenjuje da je u prošloj godini globalni bruto domaći proizvod (BDP) porastao 2,3 posto, dok se u ovoj godini očekuje rast od 2,4 posto. To je znatno manje od 3 posto, koliko je Banka procjenjivala u izvješću iz lipnja prošle godine.
Postupno ubrzavanje rasta globalnog gospodarstva Svjetska banka očekuje u 2014. godini, kada bi BDP trebao ojačati 3,1 posto, dok bi 2015. svjetsko gospodarstvo moglo porasti za 3,3 posto.
„Oporavak koji je Banka lani očekivala vjerojatno će nastupiti tek krajem prvog i u drugom tromjesečju ove godine, a ne ranije“, kazao je Andrew Burns, vodeći autor izvješća o Globalnim gospodarskim izgledima.
Svjetska banka upozorila je da bi politička borba u SAD-u oko podizanja granice zaduživanja države i smanjivanja proračunske potrošnje mogla negativno utjecati na gospodarski rast, izazvati gubitak povjerenja u američku valutu i uznemiriti financijska tržišta.
“Neizvjesna politika u SAD-u već je oslabila rast. Ako zakonodavci ne uspiju dogovoriti te mjere, gubitak povjerenja u valutu i općenito povećanje tržišnih napetosti moglo bi smanjiti gospodarski rast SAD-a za 2,3 posto, a svijeta za 1,4 posto”, izjavio je Burns.
Banka je smanjila procjene ovogodišnjeg rasta i za zemlje u razvoju, koje su lani ostvarile najnižu stopu rasta u zadnjem desetljeću, 5,1 posto. Ove bi godine te zemlje mogle ostvariti gospodarski rast od 5,5 posto, dok je u lipnju prošle godine Banka očekivala rast od 5,9 posto.
Iduće godine gospodarski rast tih zemalja mogao bi ubrzati na 5,7 posto, a u 2015. na 5,8 posto.
Prije financijske krize u 2007., te zemlje u cjelini ostvarivale su gospodarski rast od otprilike 7,5 posto godišnje, a samo Kina od 10 posto.
Svjetska banka predviđa da će kineski gospodarski rast dosegnuti ove godine 8,4 posto, no da će do 2015. usporiti na 7,9 posto.
Usporedbe radi, rast u razvijenim gospodarstvima svijeta ove će godine dosegnuti svega 1,3 posto, pod pritiskom smanjivanja potrošnje, visoke nezaposlenosti te slabog potrošačkog i poduzetničkog raspoloženja, procjenjuje Svjetska banka.
Iduće godine njihove bi gospodarske aktivnosti mogle ojačati za 2 posto, a u 2015. za 2,3 posto.
U regiji Europe i srednje Azije stopa gospodarskog rasta prošle godine oštro je usporila na 3 posto, nakon 5,5 posto zabilježenih u 2011. godini. Ove bi godine, smatraju analitičari Svjetske banke, gospodarski rast u toj regiji mogao ubrzati na 3,6 posto, a u idućoj na 4,3 posto.
Srednjoročni izgledi za tu regiju, napominju u Banci, uvelike će ovisiti o napretku u rješavanju vanjskih i domaćih neravnoteža, nedostatne konkurentnosti i strukturnih ograničenja.
Inače, u regiju Europe i srednje Azije Svjetska banka uvrštava 21 zemlju s niskim i srednjim dohotkom, odredivši kao kriterij za uvrštenje na tu listu bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika ispod 12.276 dolara, ostvaren u 2010. godini.
Zbog toga su iz ovog izvješća za tu regiju isključene Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija, navode u Svjetskoj banci.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821