BASEL/LONDON - Međunarodni regulatori dali su bankama dodatne četiri godine vremena da povećaju udio likvidne imovine u bilancama a ublažili su i njezinu definiciju kako bi zajmodavcima olakšali kreditiranje posustalih gospodarstava. Baselski odbor pri Banci za međunarodna poravnanja (BIS) odlučio je u nedjelju postupno u razdoblju od četiri godine, počevši od 2015., uvoditi propis o minimalnom udjelu najlikvidnije imovine u bilancama banaka. Odluka o strožim propisima donesena je kako bi se spriječila kriza poput one koja je u razdoblju od 2007. do 2009. potresala međunarodna financijska tržišta, gotovo blokiravši tržišta kredita. Banke bi se tako trebale početi usklađivati s novim propisom 2015. kada bi trebale dosegnuti 60 posto propisanog minimalnog udjela najlikvidnije imovine. Puni udio trebale bi dosegnuti do siječnja 2019. Ujedno je proširen popis imovine koja će se moći kvalificirati kao likvidna, pa će on obuhvaćati i dionice, vrijednosne papire utemeljene na hipotekama i korporativne obveznice s nižim kreditnim rejtingom.
ZAGREB - Glavni ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Olivier Blanchard i Daniel Leigh sastavili su posebni radni dokument o pogreškama koje su napravili procjenjujući utjecaj štednje na europska gospodarstva, pišu europski mediji. "Prognostičari su značano podcijenili povećanje nezaposlenosti i pad domaće potražnje povezane s fiskalnom konsolidacijom", citira informativni portal Euobserver MMF-ov prošlotjedni dokument. Blanchard i Leigh kratko su ukazali na taj problem već u listopadu u redovnim MMF-ovim polugodišnjim prognozama. Sada su opsežno, uz dopunu matematičkih formula, pojasnili pogreške u procjenama utjecaja oštrih smanjenja proračunskih rashoda u zemljama poput Grčke, Portugala i Španjolske. Budući da je tempo proračunskih rezova bio puno brži a rast slabiji no što je prognozirano 2010., takozvani fiskalni multiplikatori, matematički koeficijent koji odražava utjecaj reformi na rast, bili su puno veći nego su MMF-ovi ekonomisti početno procijenili. Umjesto blizu nuli, što znači bez greške, fiskalni su multiplikatori za 2010. iznosili oko 1,6, piše u MMF-ovu dokumentu. Model je prilagođen u idućim godinama. MMF sada zagovara blaže proračunske rezove u Grčkoj i ostalim zemljama pritisnutima recesijom.
LJUBLJANA - Ulaskom u EU Hrvatska bi mogla postati aktraktivnija za strane ulagače od Slovenije u kojoj neposredne strane investicije zadnjih godina stagniraju i iznose ukupno 12 milijadi eura, bojazan je koju u zadnje vrijeme prenose slovenski mediji. Tezu da će Slovenija izgubiti atraktivnu ulogu investicijskog "mosta" prema državama nastalim na području bivše Jugoslavije, jer nakon devet godina više neće biti jedina članica EU-a s toga prostora, pa će ta uloga pripasti Hrvatskoj, ovih je dana u jednom komentaru iznio poslovni list "Finance". Mariborski dnevnik "Večer" obnovio je tu temu u ponedjeljak, pišući o ulaganju švedskog lanca IKEA u veliki centar kod Zagreba, teškome 100 milijuna eura, te o najavi Ryanaira da će u zračnoj luci Zadar osnovati svoju 54. bazu u Europi, investirajući 70 milijuna eura. IKEA s druge strane već dulje vrijeme traži lokaciju za svoj centar kod Ljubljane, no predstavnici švedske tvrtke i dalje kao glavnu smetnju za investiciju spominju previsoke cijene zemljišta, navodi "Večer". S druge strane, zračni prijevoznik Ryanair otkazao je nakon nekoliko godina suradnju sa zračnim lukama u Ljubljani i Mariboru.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Proizvođačke cijene u industriji u studenom su u eurozoni i Europskoj uniji pale za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, pritisnute nižim cijenama energije, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog ureda za statistiku. Time su u eurozoni proizvođačke cijene industrijskih proizvoda pale u studenome prvi puta u pet mjeseci, i to ponajprije zbog nižih cijena energije, za 0,7 posto. Cijene energije bile su najveći uteg i u EU, gdje su se smanjile 1,1 posto. Ako se izuzme energija, cijene su u eurozoni smanjene 0,1 posto dok su u EU stagnirale. Na godišnjoj razini cijene su u studenome porasle 2,1 posto u eurozoni i 1,9 posto u cijelom EU. Pritom su cijene energije u eurozoni bile veće za 4,1 posto a u Uniji za 2,9 posto. Ako se izuzme energija, cijene su u eurozoni i EU porasle 1,5 posto. Na mjesečnoj razini, prema dostupnim podacima, najizrazitiji pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda zabilježila je Grčka, od 0,9 posto. Slijede Litva, Mađarska i Portugal, s padom cijena od po 0,6 posto. Najviše su pak porasle u Danskoj, za 0,7 posto, te Belgiji, 0,6 posto, i Irskoj, 0,4 posto. Na godišnjoj razini najveći rast zabilježila je Bugarska, za 6,4 posto, te Cipar, za 5,6 posto, i Belgija i Rumunjska, po 5,3 posto. Pad cijena zabilježila je pak Švedska, za 1,6 posto.
ZAGREB - Velika Britanija ima "svako pravo" tražiti promjene u svojim odnosima s Europom, rekao je britanski premijer David Cameron za BBC u nedjelju. Cameron je rekao da će britanskim biračima biti ponuđen "pravi izbor" u tom pogledu na idućim izborima 2015. Istaknuo je ipak kako smatra da izlazak iz Europske unije ne bi bio dobar za Veliku Britaniju, prenosi BBC. Izjašnjavanje o odnosima Britanije s EU-om moglo bi se održati u roku pet godina nakon izbora, kazao je britanski premijer. "Ljudi ne bi trebali sumnjati da će konzervativci na idućim izborima ponuditi pravi izbor i pravi način davanja pristanka na taj izbor", rekao je. "U Europi se sada događa velika promjena izazvana postojanjem eura." "Države eurozone moraju se promijeniti kako bi njihova valuta funkcionirala - moraju se više integrirati, moraju više promijeniti sve svoje sustave." "Prema tome imamo svako pravo - ne samo pravo nego i ovlaštenje, jer oni trebaju promjene - da i sami tražimo neke promjene", kazao je.
ZUERICH - Devizne rezerve u Švicarskoj narodnoj banci (SNB) u prosincu su treći mjesec zaredom blago smanjene u usporedbi s prethodnim mjesecom, pokazali su u ponedjeljak najnoviji podaci središnje banke te alpske države. Franak se u tome razdoblju zadržao iznad minimalnih 1,2 franaka za euro, koji je SNB utvrdila u rujnu 2011. godine, želeći ograničiti uzlet franka zbog pojačanog priljeva kapitala u uvjetima nepopustljive dužničke krize u eurozoni. Tako je SNB krajem prosinca 2012. godine u stranim valutama držao rezerve u protuvrijednosti 427,171 milijarde švicarskih franaka, u usporedbi s revidiranom visinom rezervi za studeni od 427,378 milijardi franaka, pokazali su preliminarni podaci SNB-a, izračunati u skladu sa standardima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Podaci SNB-a o deviznim rezervama u fokusu su ulagača koji nastoje dobiti što bolji uvid u iznose koje središnja banka koristi kako bi obranila minimalni tečaj franka. S vremena na vrijeme SNB je bio primoran intervenirati golemim iznosima kako bi branio fiksirani tečaj, s obzirom na povećani interes ulagača za frankom.
ZUERICH - Vlade Švicarske i Italije podijelit će ravnopravno 13,8 milijuna eura zaplijenjenih mafijaškoj skupini iz južne Italije, objavile su u ponedjeljak. Švicarsko savezno ministarstvo pravosuđa primilo je 2001. godine zahtjev suda iz južne Italije da pomogne istražiti pranje novca te da zamrzne pronađene svote. Osumnjičenik Ciro Giordano, koji je radio za klan Casalesi, optužen je za pranje novca Camorre, mafije iz južne talijanske pokrajine Campanije, objavilo je talijansko pravosuđe. Upravo je klan Casalesi, koji nadzire pojas sjeverno od Napulja, nadahnuo Roberta Saviana za uspješnicu "Gomora" po kojoj je snimljen i film. Švicarske pravosudne vlasti zaplijenile su sredstva položena u banci u Luganu, no vlade su odbile navesti ime te banke.
LAS VEGAS - Počelo je novo doba u povijesti mobilnih komunikacija u kojem su pametni telefoni prerasli komunikacijsku funkciju, objavio je vodeći analitičar te industrije uoči otvaranja najvećeg svjetskog sajma razvijene tehnologije u Las Vegasu. Glavni ekonomist Udruženja za potrošačku elektroniku (Consumer Electronics Association) Shawn DuBravac kazao je okupljenima da su pametni telefoni postali toliko uspješni da su postali središnja točka digitalnog života korisnika, dok komunikacijska funkcija pada u drugi plan. "Mislim da je doba klasične primjene pametnih telefona iza nas", rekao je DuBravac novinarima uoči otvaranja sajma u utorak u Las Vegasu. Pojasnio je to podatkom da korisnici 65 posto vremena provedenih uz pametne telefone koriste za "nekomunikacijske aktivnosti", poput aplikacija za zdravlje, zabavu i druge aktivnosti. "Odmaknuli smo se ne samo od telefonije nego i od komunikacija koje su nekada bile primarni dio tih uređaja", rekao je. DuBravac je rekao da je to jedan od ključnih trendova u tehnološkom sektoru čija se vrijednost procjenjuje na tisuće milijardi dolara.
LONDON - Cijene barela nafte kliznule su u ponedjeljak na londonskom tržištu ispod razine od 111 dolara pod pritiskom dobitonosnih prodaja, ali je njihov pad prikočio optimizam da su najveća svjetska gospodarstva na putu stabilnog oporavka. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 48 centi, na 110,83 dolara. Na američkom je tržištu barel pojeftinio 50 centi i njime se trgovalo po 92,59 dolara. Tržište sirove nafte oporavilo se prošloga tjedna nakon što su američki zakonodavci u posljednji čas postigli sporazum kojim je otklonjena fiskalna kriza, odnosno automatsko smanjenje potrošnje i povećanje poreza, protumačeno kao prijetnja američkom gospodarskom rastu. "Cijene osnovnih metala nalaze se pod pritiskom a i dolar je ojačao, pa tržište danas očituje blagu nesklonost riziku", tumači Carsten Fritsch iz Commerzbanka. Ohrabrujući makrogospodarski podaci zakočili su pad cijena na tržištima.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice u ponedjeljak su se našle pod pritiskom prodaja, no veći pad burzovnih indeksa priječili su dobitnici u bankovnom sektoru nakon povoljnih vijesti vezanih uz nova pravila o likvidnosti. Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima oslabio 0,4 posto, na 6.065 bodova. Na sličnom postotnom gubitku bio je i frankfurtski DAX, skliznuvši na 7.741 bod, dok je pariški CAC smanjen za 0,65 posto i iznosio je 3.705 bodova. U središtu pozornosti bio je bankovni sektor, dan nakon što je Baselski odbor za nadzor banaka pri Banci za međunarodna poravnanja (BIS) objavio da će bankama omogućiti dodatne četiri godine vremena i veću fleksibilnost kako bi stvorile dostatne rezerve kapitala. Najveće dobitnice pritom su bile dionice Natixisa, sa skokom od 5,4 posto. Slijede UniCredit i Banco Popular, čije su dionice poskočile za 4,4 odnosno četiri posto. Indeks bankovnih dionica eurozone u prosjeku je bio na dobitku 2,1 posto. Kao gubitnici isticali su se proizvođači i distributeri energije nakon što je Deutsche banka snizila investicijski rejting nekoliko kompanija.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, jer su ulagači odlučili pokupiti zaradu s tržišta nakon snažnog rasta cijena prošloga tjedna. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,8 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji oslabile između 0,1 i 0,2 posto. U Šangaju su, pak, blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 0,1 posto, nakon što je prošloga tjedna dosegnuo najvišu razinu od kolovoza 2011. godine. Nakon što je prošloga tjedna dogovorom u Washingtonu izbjegnuta 'fiskalna litica', što je potaknulo snažan rast cijena dionica na svjetskim burzama, situacija se na tržištima smiruje. „Čini se da tržišta ulaze u fazu konsolidacije nakon posljednjih dobitaka koji su većinu burzovnih indeksa pogurnuli na najviše razine u godinu dana“, kaže Stan Shamu, strateg u tvrtki IG. Među rijetkim dobitnicama jutros su dionice banaka, što se zahvaljuje odluci Baselskog odbora za nadzor banaka o popuštanju strogih pravila održavanja likvidnosti.
NEW YORK - Zahvaljujući dogovoru u Washingtonu kojim je izbjegnuta 'fiskalna litica', na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica snažno porasle, no ovoga se tjedna očekuje oprezno trgovanje jer počinje sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. S&P 500 indeks skočio je prošloga tjedna 4,6 posto, na 1.466 bodova, najvišu razinu od prosinca 2007. godine. Dow Jones ojačao je, pak, 3,8 posto, na 13.435 bodova, a Nasdaq indeks 4,8 posto, na 3.101 bod. Cijene dionica prošloga su tjedna snažno porasle jer je američki Kongres prihvatio zakon kojim će se smanjiti proračunski deficit i tako izbjeći automatsko smanjenje budžetskih rashoda i povećanje poreza, koje je moglo gurnuti gospodarstvo u recesiju. No, euforija zbog izbjegavanja 'fiskalne litice' splasnula je krajem tjedna, a u fokus ulagača ponovno ulaze fundamentalni pokazatelji. Tako će ovoga tjedna najviše pažnje ulagača privući početak sezone objave poslovnih rezultata kompanija za posljednje tromjesečje prošle godine.