Sudjelujući u raspravi o pomirbi i pravdi s aspekta akademske i umjetničke zajednice, koju je organizirao beogradski Fond za humanitarno pravo, Degert je rekao kako bi za deset godina volio doći u Beograd, Zagreb ili Sarajevo i "proslaviti Nobelovu nagradu za mir" koju bi vođe balkanskih država dobile za doprinos pomirbi.
Kako su izvijestili beogradski mediji, Degert je istaknuo da EU daje jasnu potporu međunarodnim sudovima te da su njihove presude, poput oslobađajućih za hrvatske generale ili zapovjednika bivše Oslobodilačke vojske Kosova Ramusha Haradinaja, "stvari o kojima se ne može pregovarati, koliko god bile iznenađujuće".
Unatoč tome što nismo sretni zbog takvih presuda, ne kažemo da se treba odreći međunarodne pravde, istaknuo je Degert i ukazao da je nužno pokrenuti procese pred sudovima zemalja u kojima su zločini počinjeni "da bi počinitelji bili kažnjeni, a žrtve dobile satisfakciju".
Degert je kao primjer naveo Hrvatsku i naglasio da su u akciji "Oluja" 1995. godine "počinjeni mnogi zločini", što se "sigurno nije dogodilo slučajno" i sugerira kako "to trebaju kazniti domaći sudovi".
Nataša Kandić, koja je utemeljila Fond za humanitarno pravo, a sada koordinira regionalnu inicijativu za utvrđivanje istine o ratovima u bivšoj Jugoslaviji kazala je da, osim udruga za ljudska prava, u pomirbi značajnu ulogu trebaju imati umjetnici i članovi akademskih zajednica.