O zborniku su govorili povjesničar Stjepan Matković, potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, recenzenti Zlatko Hasanbegović i Ivica Šute te urednik Željko Holjevac.
Matković je napomenuo kako je 1918. prekretnička godina u europskoj i hrvatskoj povijesti te dodao kako ona označava kraj velikoga rata s dotad nezapamćenim materijalnim i ljudskim gubitcima.
Za Hrvatsku je to značilo, kako je istaknuo, izlazak iz Habsburške monarhije te ulazak u novi prostor, čije se posljedice još i danas osjećaju. "Naši se povjesničari još uvijek razilaze u ocjenama te godine", napomenuo je Matković.
Sučić je ocijenio kako radovi u zborniku donose presudne činjenice za Hrvatsku i hrvatski narod. Dodao je i kako autori obrađuju stanje u tadašnjoj Hrvatskoj i njezinu glavnom gradu Zagrebu, Kraljevini Dalmaciji, Zadru i Rijeci.
Sučić smatra kako je zbornik putokaz za istraživanje i promišljanje te osposobljavanje političkih elita.
Podsjetivši kako se u javnosti još uvijek lome koplja o tom je li Hrvatska 1918. ušla u Jugoslaviju kao "guske u maglu" ili je riječ bila o privremenom karakteru, koji je poslužio za daljnji razvoj hrvatske državnosti, Hasanbegović je ocijenio kako temelji Jugoslavije možda leže još u 19. stoljeću u koncepciji hrvatskoga jugoslavenstva.
Po Šutinim riječima zbornik problematizira dosadašnju periodizaciju hrvatske povijesti. Istaknuvši kako hrvatsko 20. stoljeće počinje 1918. godine, Šute je napomenuo kako se duh 19. stoljeća protegnuo i u 20. stoljeće.
U zborniku "1918. u hrvatskoj povijesti", koji je objavila Matica hrvatska, objavljeno je dvadesetak radova o 1918. godini u hrvatskoj povijesti.