Predstojnik Studijskog centra socijalnog rada, profesor Zoran Šućur naglasio je da samo postojanje demokratskih institucija ne jamči da će biti efikasne, već da za to treba postojati demokratska kultura čiji dio je i građanski aktivizam.
"Koncept građanskog aktivizma podrazumijeva da imamo određena prava i odgovornosti prema društvenoj zajednici bez obzira što ne obnašamo vlast", kazao je Šućur i dodao da primjerice glasovanje na izborima, premda nije zakonska obveza, jest građansko pravo koje treba koristiti.
U poticanju građanskog aktivizma svoj doprinos trebaju dati i visokoškolske ustanove, rekao je poručivši studentima kako biti građanski aktivan, uz ostalo, znači i biti dobro informiran, ali i ustrajan i hrabar.
Nositelj kolegija Socijalni rad u organiziranju zajednice, profesor Nino Žganec rekao je da se profesija socijalnog radnika u nas tradicionalno svrstava u područje socijalne skrbi, a da će i današnji skup pridonjeti predstavljanju te profesije kao one koja se bavi promocijom i zaštitom ljudskih prava i koja će doprinjeti društvenim promjenama.
Iva Zenzerović Šloser iz Centra za mirovne studije predstavila je kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja navodeći kako se program, što su ga izradili zajedno s Mrežom mladih Hrvatske i Gongom, ove školske godine eksperimentalno provodi u 12 škola, a dosad su, kaže, učenici iskazali interes za to jer je riječ o paritcipativnom učenju gdje se kroz radionice rješavaju konkretni problemi.
Profesorica Fakulteta političkih znanosti Gordana Vilović istaknula je da se mediji danas tek sporadično zanimaju za temu građanskog aktivizma.
Na skupu je također istaknuto da ja građanski aktivizam potreba jer državne institucije ne mogu riješiti sve probleme lokalne zajednice koja najbolje poznaje svoje probleme.