"Sve sam više zabrinuta za budućnost te organizacije i vrijednosti za koje se uvijek zauzimala", rekla je Clinton na godišnjoj sjednici ministara vanjskih poslova 57 zemalja OESS-a.
"Više od 20 godina od završetka Drugog svjetskog rata gradnja slobodne i mirne Europe je neispunjena zadaća", ocijenila je.
Nešto ranije Clinton se sastala s jedanaestero predstavnika civilnog društva sedam zemalja koji su joj iznijeli svoju zabrinutost za ljudska prava.
"Gotovo svi međunarodni akteri govore o turkmenistanskom plinu. No gotovo nitko ne spominje gruba kršenja ljudskih prava" u toj zemlji, požalio se aktivist Andrej Aranbajev.
Ruska aktivistkinja Olga Zaharova iz Feedom Filesa, nevladine organizacije za ljudska prava rekla je da je njezina zemlja "nazadovala" u zadnjih dvadeset godina. "Sužava se čak i prostor za društvena glasila", rekla je, podsjetivši da je ove godine donesen sporni zakon o zatvaranju nekih mrežnih stranica.
Clinton je optužila vlade da su "sve agresivnije u nastojanju da uguše disidentski pokret" a zatim je osudila stanje u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Tadžikistanu, Turkmenistanu, Uzbekistanu, Kazahstanu te u Rumunjskoj i u Mađarskoj.
Izrazila je žaljenje što neke zemlje više ne žele primati američku pomoć, osudivši napose ovogodišnju odluku Moskve da zabrani rad Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID). "Sve što smo činili ruska vlada je ocijenila nepodobnim, čak i opasnim", rekla je.
Nekoliko sati prije susreta s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom upozorila je na "pokret koji bi trebao resovjetizirati regiju", smjerajući na prijedlog trgovačke unije između Rusije i bivših sovjetskih republika. "Pokušavamo pronaći djelotvoran način da usporimo ili spriječimo" taj plan, priznala je.
Čak i unutar EU-a i NATO-a ima "neugodnih događaja", ocijenila je Clinton, spomenuvši "ponovno pogoršanje stanja demokracije u Mađarskoj".
Najposlije je upozorila na "strašnu prijetnju antisemitizma, ksenofobije i diskriminacije useljenika, Roma" i homoseksualaca u nekim dijelovima Europe.