Traženi je iznos identičan procjeni koju je u lipnju objavio Međunarodni monetarni fond (MMF) na temelju provjere otpornosti španjolskih banaka na krize. Neovisna revizija koju je naručio Madrid pokazala je pak da bankama treba ukupno do 60 milijardi eura.
Nacionalizirane španjolske banke Bankia, Catalunya Banc, NCG Banco i Banco de Valencia dobit će ukupno 37 milijardi eura a preostalih 2,5 milijardi bit će rezervirano za osnivanje takozvane 'loše banke' koja će preuzeti problematičnu imovinu banaka, izvijestilo je ministarstvo gospodarstva.
Novac bi trebao biti isplaćen španjolskom državnom bankovnom fondu FROB oko 12. prosinca, dodaje se u priopćenju.
Očekuje se da će ministri financija eurozone odobriti isplatu tijekom dana na mjesečnom sastanku u Bruxellesu. Odluka o pomoći u maksimalnom iznosu od 100 milijardi eura usvojena je u lipnju ove godine.
Španjolske banke posrnule su pod teretom naglog skoka problematičnih zajmova nakon pucanja balona na svojedobno unosnom tržištu nekretnina. Tako su u rujnu problematičnih zajmovi dosegnuli novi rekordan udio od čak 10,7 posto, odnosno 182,2 milijarde eura, povećavši se za 3,5 milijardi eura u odnosu na prethodni mjesec, pokazali su u studenom podaci španjolske središnje banke.
Madrid je dugo oklijevao s upućivanjem zahtjeva za pomoći. Iz Europske središnje banke poručivali su da se upućivanjem zahtjeva Španjolska automatski podvrgava mehanizmu nadzora. Tako je glavni ekonomist ECB-a Peter Praet u lipnju u jednom intervjuu kazao da će "Španjolska dobiti novac iz kriznog fonda u tranšama, s tim da će njihova isplata ovisiti o tome ispunjava li Španjolska dogovorene uvjete".
"Španjolska nema klasičan program pomoći. Međutim, s obzirom na međusobnu povezanost situacije u bankarskom sektoru sa stanjem državnih financija, moramo također nadzirati razvoj situacije u državnom proračunu", dodao je.
Madrid je pak tvrdio da zajam eurozone postavlja uvjete isključivo bankama i da zajmodavci ne traže od vlade dodatne mjere štednje ni šire gospodarske reforme.