Plafon za rejting, odnosno najviša razina na koju može biti podignut, potvrđen je na 'BBB+'. Rejting za kratkoročno zaduživanje 'F3' također je ostao nepromijenjen.
Nedavno objavljen nacrt hrvatskog državnog proračuna za 2013. predlaže povećanje konsolidiranog proračunskog deficita opće države s procijenjenih 3,5 posto BDP-a u ovoj na 3,8 posto BDP-a u idućoj godini. Pritom u Fitchu upozoravaju da će prema mjeri ESA 95 ciljani deficit u idućoj godini zapravo iznositi 3,9 posto BDP-a, odnosno da će biti za 0,7 postotnih bodova viši u odnosu na prognozu iz rujna.
Prijedlog proračuna predviđa blaži put proračunske konsolidacije u odnosu na onaj planiran u srednjoročnoj strategiji objavljenoj u srpnju, primjećuju u agenciji.
Javne financije i dalje su ključni rizik za rejting, ističu iz Fitcha napominjući da je vjerodostojan srednjoročni plan fiskalne konsolidacije nužan kako bi dinamika javnog dug postala održiva.
Ističu kako se njihova rujanska izmjena prognoze u stabilnu temeljila upravo na vladinom ustrajavanju na štedljivoj fiskalnoj politici u srednjoročnoj perspektivi u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.
Novi proračun u suprotnosti je sa srednjoročnom fiskalnom strategijom, a dovodi u pitanje i kredibilitet Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji propisuje godišnje smanjenje rashoda za jedan posto BDP-a dok se ne postigne primarni suficit, upozoravaju iz Fitcha.
Napominju da su kod odluke iz rujna polazili od pretpostavke da će Vlada provoditi plan najavljen u srpnju.
Izmjena fiskalnih planova tako rano u mandatu Vlade smanjuje vjerodostojnost njezine fiskalne strategije i utječe na dinamiku javnog dug, upozoravaju.
Prema novom planu Vlada namjerava stabilizirati javni dug na 56 posto BDP-a u 2014. No, ta se projekcija oslanja na previše optimistične prognoze rasta, smatraju u Fitchu.
Analiza dinamike duga utemeljena na realističnijim pretpostavkama o rastu BDP-a bližima prosječnim procjenama na tržištu, prema kojima će BDP iduće godine porasti za 0,3 posto, u 2014. za jedan posto, a u 2015. za 1,5 posto, pokazuje da će se dug stabilizirati tek 2016., i to na višoj razini, od 62 posto BDP-a, napominju u Fitchu.
Viši deficit rezultat je povećane potrošnje, posebno ulaganja državnih poduzeća (takozvanih vanproračunskih korisnika) u infrastrukturu, čime se njihovi deficiti u 2013. povećavaju za 0,4 postotna boda BDP-a u odnosu na plan iz srpnja.
Potrošnju povećava i standardna indeksacija mirovina te viši troškovi kamata (za dvije milijarde kuna) i potpore brodogradilištima (900 milijuna kuna).
Nadalje, Hrvatska će u srpnju 2013. postati članica Europske unije, a izmjene u poreznom sustavu radi usklađivanja PDV-a i trošarina s onima u EU pozitivno utječu na proračunske prihode i nadmašuju troškove uplata u proračun Unije. Ta obveza počinje za Hrvatsku od iduće godine.
Planovi o ostvarivanju ciljanog deficita u 2013. oslanjaju se na postizanje sporazuma sa sindikatima u javnom sektoru o smanjenju mase plaća za 7,9 posto u nominalnom izrazu (1,8 milijardi kuna odnosno 0,5 posto BDP-a) u odnosu na procijenjene troškove plaća u 2012. Postoji rizik da to neće biti ostvareno, smatraju u toj agenciji.
Vlada je smanjila troškove plaća za manje od polovine planiranog iznosa u ovoj godini od 2,3 milijarde kuna, ali je izmijenila zakonsku regulativu o dogovaranju plaća u javnom sektoru, što bi trebalo omogućiti postizanje sporazuma sa sindikatima, kojeg Vlada očekuje da će postići do kraja ove godine.
Navode i kako domaće banke postaju sve više zavisne o državi zbog povećanih udjela trezorskih zapisa i zajmova prema središnjoj državi, što stavlja veći naglasak na sposobnost Vlade da konsolidira državne financije i očuva povjerenje tržišta.
U obrazloženju negativne prognoze za rejting u Fitchu navode da je usporen plan konsolidacije odgodio postizanje primarnog viška i stabilizaciju javnog duga. Očuvanje investicijskog rejtinga zahtijeva od Hrvatske da stabilizira državni dug u srednjoročnom razdoblju do 2016. i da ga počne smanjivati. Revidirani fiskalni ciljevi teško da su u skladu s time, ističu u Fitchu.
Ujedno napominju da bi podbačaj na fiskalnom planu ili rast slabiji od očekivanog ugrozili taj cilj i da bi mogli dovesti do smanjenja rejtinga.
Podizanje rejtinga pak zahtijevalo bi od Vlade bržu fiskalnu konsolidaciju no što Fitch trenutno predviđa, bilo kroz veće fiskalne prilagodbe, bilo kroz veći rast od očekivanog.
Fitch je već isticao važnost strukturnih reformi za poboljšanje rasta u srednjem roku. Potezi na planu strukturnih reformi objavljeni u srpnju poduprli bi prognoze za rast i rejtinge.
Šokovi koji bi utjecali na troškove zaduživanja, gospodarski rast ili na valutni tečaj pogoršali bi dinamiku duga u odnosu na Fitchev temeljni scenarij.
Hrvatsko gospodarstvo trpi zbog visokog udjela javnog i vanjskog duga, visoke euroizacije te slabe gospodarske aktivnosti od 2009. Ti čimbenici stvaraju nepovoljnu pozadinu za dinamiku duga, čineći Hrvatsku ranjivom na nepovoljne šokove. Dospjeća otplate duga postaju teža u razdoblju od 2014. do 2015. godine, što naglašava važnost pravovremene fiskalne konsolidacije.
Hrvatsko gospodarstvo stagnira, otežavajući fiskalnu konsolidaciju. Projekcije rasta u novom proračunu nepromijenjene su u usporedbi sa srpanjskim i previše su optimistične. Ministarstvo financija prognozira da će realni BDP porasti za 1,8 posto u 2013. godini, pokretan investicijama i trgovinom, a za 2014. predviđa rast od tri posto. U Fitchu prognoziraju rast u 2013. od svega 0,3 posto, a u 2014. od 1,3 posto.
Ocjenjuju kako prognoze rasta Ministarstva financija djeluju posebno optimistično kada se uzme u obzir slabo stanje u Italiji i na ostalim ključnim izvoznim tržištima u Europskoj uniji, te razduživanje banaka i kućanstava. Gospodarstvo je na putu da zabilježi pad od 1,7 posto u 2012. godini. Napredak u strukturnim reformama ključan je za poticanje srednjoročnog potencijala rasta BDP-a.
Fitch početkom idućeg tjedna planira održati telekonferenciju kako bi pojasnio najnovije poteze vezane uz kreditni rejting, navodi se u priopćenju, uz napomenu da će o pojedinostima izvijestiti u zasebnom priopćenju.