Hrvatska je Zakon o probaciji donijela 2009. i dosad je otvoreno 11 probacijskih ureda, od čega su dva najveća u Zagrebu. Jedan je mjerodavan za osuđenike s područja grada, a drugi za one s područja Zagrebačke, Karlovačke te Krapinsko-zagorske županije. Od ukupno 3861 osuđenika na uvjetnoj slobodi, ta dva ureda trenutačno nadziru njih 1062, a uglavnom je riječ o osobama koje su osuđene zbog nasilja u obitelji i kojima je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti.
Probacija je uvjetovana i nadzirana sloboda počinitelja kaznenog djela tijekom koje probacijski službenici u suradnji sa zajednicom provode postupke radi zaštite javnosti i smanjenja opasnosti od ponavljanja kaznenog djela (recidivisti), nastojeći počinitelje rehabilitirati i ponovno ih integrirati u društvo te osigurati poštovanje prava i potreba žrtava. U dva zagrebačka ureda tim se poslom bavi 21 službenik, a riječ je o socijalnim radnicima, pedagozima i psiholozima. Najveći dio njihova posla odnosi se na brigu o uvjetno osuđenim osobama kojima je određen i zaštitni nadzor te na osuđenike koji "plaćaju dug društvu" radom za opće dobro.
Dva zagrebačka probacijska ureda trenutačno surađuju s nešto manje od 50 ustanova, uglavnom humanitarnih i ekoloških, u kojima trenutačno 740 osuđenika radi za opće dobro u pučkim kuhinjama, komunalnim tvrtkama, Crvenome križu, domovima za starije i nemoćne, općinama, župama, bolnicama i centrima za odgoj i obrazovanje.
Načelnica Sektora za probaciju Ministarstva pravosuđa Jana Špero istaknula je da su mnoge države prepoznale probaciju kao vrlo koristan sustav, koji je jeftiniji od zatvorskog sustava, a omogućava da se počinitelj ne izdvaja iz zajednice. Dodala je kako se pokazalo da je probacija vrlo učinkovita u smanjenju broja recidivista.
Rudolf Vujević, zamjenik zagrebačkog župana u čijim je prostorijama predstavljen rad dvaju probacijskih ureda, također je ustvrdio kako je institut probacije vrlo važan i zanimljiv za širu zajednicu baš zbog smanjenja broja recidivista.