ZAGREB - Državno odvjetništvo izvijestilo je da je od haškog tužiteljstva jučer zatražilo cijelu dokumentaciju iz postupka protiv trojice hrvatskih generala oslobođenih za zločine u oslobodilačkoj akciji Oluja, radi "daljnjeg postupanja" u slučajevima ratnih zločina. Dokumentacija haškog tužiteljstva zatražena je "za potrebe daljnjeg državnoodvjetničkog postupanja u predmetima zbog kaznenih djela ratnih zločina na kojima već postupaju nadležna županijska državna odvjetništva", objavio je danas DORH na svojim internetskim stranicama. U priopćenju ističu i da su se "u vezi napretka u predmetima ratnih zločina koji su označeni kao nacionalni i regionalni prioriteti" jučer sastali predstavnici tužiteljstva, Ravnateljstva policije i županijskih državnih odvjetništava koji rade na predmetima ratnih zločina. Na sastanku je ukazano da je nužno zatražiti od drugih agencija i imatelja arhiva dostavu svih podataka koji se odnose na pojedine slučajeve, a dokumentacija će se zatražiti i putem međunarodne pravne pomoći. Na sastanku je razmatrano i ostvarivanje Strategije za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina počinjenih u razdoblju od 1991. do 1995. Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske i akcijskog plana državnog odvjetništva, a "naglašena je i potreba pojačanog angažmana policijskih službenika i državnih odvjetnika na otkrivanju počinitelja kaznenih djela i prikupljanju podataka", navode u DORH-u. Na važnost dokumentacije haškog tužiteljstva iz postupka protiv Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka u više je navrata ukazala obrana oslobođenih hrvatskih generala. Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić podsjetio je, primjerice, da su tijekom suđenja prihvaćeni dokazi za 44 žrtve ratnih zločina, što je 15 puta manje od broja civilnih žrtava koji su u svojim izvješćima navodile nevladine udruge. I predstavnici vlade učestalo ističu da Hrvatska želi procesuirati zločine u Oluji, no na najave novih optužnica za zločine u Oluji koje su jučer stigle i iz Srbije, više je članova vlade prokomentiralo da one ne mogu utjecati na oslobađajuću presudu hrvatskim generalima.
OSIJEK - Predsjednik HSP-a Daniel Srb izjavio je danas u Osijeku kako zahtjev srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića za izvanrednom sjednicom Opće skupštine UN-a i najavljene predistražne radnje koje provodi srbijanski sud za ratne zločine pokazuju da se Srbija ne miri s političkim posljedicama oslobađaujuće presude hrvatskim generalima Gotovini i Markaču i da to traži reakciju najviših državnih dužnosnika. Na konferenciji za novinare Srb je rekao da Hrvatska ne smije dopustiti ovlast bilo kakvog srbijanskog suda za zbivanja koja su se dogodila u Hrvatskoj jer Srbija - ako je diplomatski priznala Hrvatsku - nema ovlasti za zbivanja na hrvatskome tlu. Može se dogoditi da Srbija u kontinuitetu otvara nove postupke za akciju "Oluju" iako nad time nema nikakve ovlasti pa od predsjednika države, premijera i ministrice vanjskih poslova tražimo reagiranje na ove postupke. Ne smijemo dopustiti podizanje optužnica u Beogradu jer oni nad time nemaju ovlasti, upozorio je predsjednik HSP-a. Ocijenio je kako je to pitanje diplomatskih odnosa dviju država i "znak nepriznavanja hrvatskoga državnog suvereniteta" te da najviši državni predstavnici moraju na to reagirati. HSP zato traži da se Srbiji uputi diplomatska nota. Govoreći o najavljenoj objavi registra hrvatskih branitelja, Srb je ustvrdio kako je politički "smisao tog poteza bacanje prašine u oči hrvatskim ljudima koji žive u teškim materijalnim uvjetima i neimaštini" jer će se time otvoriti beskrajne svađe o tome tko je što bio u Domovinskom ratu, a time će se samo baciti još jedna mrlja na Domovinski rat. Zatražio je da se objavi i popis primatelja partizanskih mirovina, pri čemu je ustvrdio kako među njima "ima iznimno velik broj pripadnika četničkih postrojba iz Drugoga svjetskog rata". Zatražio je i izradu registra sudionika agresije na Hrvatsku te je najavio da će HSP, bude li imao priliku, potaknuti njegovu izradu i objavu.
ZAGREB - Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je danas kako ima apsolutno povjerenje u glavnog tajnika stranke Milijana Brkića kojeg mediji prozivaju da je plagirao svoj diplomski rad na Visokoj policijskoj školi. "Ja imam apsolutno povjerenje u gospodina Brkića, on je moj suradnik, čovjek nevjerojatnog poštenja i vjerodostojnosti, a sadržaj tube u kojoj on drži diplomu i od kojih autora je on sastavio svoj diplomski rad te popis literature mene u ovom momentu ne zanima", rekao je Karamarko novinarima dodavši kako je Brkić čovjek koji ima vjerodostojnost, koji se dokazao i ne treba se više dokazivati. Medijske napise o Brkiću nazvao je ružnom insinuacijom. "To je čovjek koji je bio među tri najbolja studenta u svojoj generaciji, čovjek koji je ratovao, cijeli svoj život posvetio Hrvatskoj, heroj Domovinskog rata, kojem su ljudi umirali na rukama, koji je bio uvijek u prvim redovima i koji je bio u prvim redovima kad smo se borili protiv korupcije i kriminala", poručio je Karamarko iz Hrvatskog sabora. Za medijske napise prema kojima se Brkićev diplomski rad našao među 26 gotovo ili sasvim podudarnih završnih i specijalističkih radova na Visokoj policijskoj školi, Karamarko je kazao kako je to stampedo režimskih novina na HDZ. "Režimske novine i dalje jurišaju, jedan režimski stampedo na HDZ i sve procese koje se u stranci događaju. Interesantno je, nakon presude gospodine Sanaderu, da se događaju ovakve stvari. Oni pokušavaju naći jednu kopču i poveznicu između starog HDZ-a i novog HDZ-a", naglasio je čelnik HDZ-a dodavši kako očekuje daljnje napade, no da će i njih izdržati. Medije koji su objavili tekst o glavnom tajniku HDZ-a optužio je da se ponašaju po sustavu prema kojem sto puta ponovljena laž postaje istina. "Međutim, bojim se da će stoput ponovljena laž reći istinu o njima", rekao je čelnik HDZ-a.
OSIJEK - Predsjednik osječkoga Gradskog vijeća Josip Vrbošić izvijestio je danas kako su za počasne građane Osijeka predloženi hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač, a priznanja bi im se trebala uručiti na svečanoj sjednici osječkoga Gradskog vijeća u povodu Dana grada 2. prosinca. U priopćenju za javnost Vrbošić je istaknuo kako su gradskom Odboru za dodjelu javnih priznanja to zajedno predložili Savjet mladih grada Osijeka i osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo, koji je izvijestio da su mladi dobili i osobnu suglasnost hrvatskih generala za njihovu nominaciju za najviše gradsko priznanje. Odbor za dodjelu javnih priznanja danas je jednoglasno odlučio da Gradskom vijeću predloži proglašenje generala Gotovine i Markača počasnim građanima Osijeka. Sjednica Gradskog vijeća, na kojoj će se razmotriti prijedlog Odbora za dodjelu javnih priznanja, održat će se 27. studenoga, a dodjela predloženih priznanja hrvatskim generalima najavljena je za svečanu sjednicu osječkoga Gradskog vijeća u povodu Dana grada 2. prosinca uz potvrđenu nazočnost generala Ante Gotovine i Mladena Markača, napominje se u priopćenju. Hrvatskim generalima Gotovini i Markaču prošlog je tjedna na Haaškom sudu izrečena oslobođajuća presuda.
ZAGREB - Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (NSDMUP) s oduševljenjem je dočekao da ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić prestane biti bespogovorni provoditelj naloga Vlade RH i javno se zauzme za interes MUP-a i Ravnateljstva policija te zato ministru pruža punu potporu, priopćeno je danas iz sindikata. Sindikat podsjeća kako se na jučerašnjoj sjednici Vlade ministar Ranko Ostojić usprotivio odredbama dvaju zakonskih prijedloga koji bi, kako smatra sindikat, nedvojbeno stvorili dodatne obveze i troškove MUP-u. Sindikat smatra kako je takav stav ministra Ostojića jedino što je mogao učiniti te napominje da ministar u Vladi treba provoditi zacrtanu politiku, ali i zaštititi interes svoga ministarstva i svih njegovih zaposlenika. S obzirom na rezanje troškova u svim ministarstvima, sindikat ističe kako projekcija proračuna za 2013. jasno ukazuje na potrebnu dodatnoga smanjenja rashoda te je po njihovu mišljenju povećanje obveza i poslova policije u takvom okružju neprihvatljivo i nemoguće.
ZAGREB - Saborska oporba podržala je danas nakanu vlade da izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi uvede obvezni program predškole ali su žestoko kritizirali vladu jer u zakonskom tekstu nije predvidjela potrebna sredstva za primjenu zakona što, upozoravaju, znači da cijeli teret pada na lokalne jedinice. „HDZ nije protiv obvezne male škole, no protiv je ovakvog zakona koji ništa ne definira“, poručila je HDZ-ova Ivanka Roksandić zapitavši se tko će provoditi taj program i tko će ga financirati. Resorni ministar je, podsjetila je Roksandić, rekao kako će programi biti besplatni za djecu koja nisu išla u vrtić, što je po njezinoj ocjeni, neodrživo. „Već u ovom rebalansu proračuna ogoljene su potpore za neke dodatne programe u dječjim vrtićima. Što će se tek dogoditi iduće godine, a sad se nameće još jedna obveza“, zapitala se. Dodala je i kako je na nekim područjima od posebne državne skrbi upitan sam opstanak vrtića. Što će biti s onim općinama i sredinama gdje nema ni vrtića ni škole, kako će biti osigurana sredstva za takve programe u malim sredinama, pitala je HDZ-ova Ivanka Roksandić. Ne može se mjeriti Zagreb, Pula ili Rijeka s onim što se događa na otocima ili primjerice na Banovini, ocijenila je zamjerivši što je zakon bio u javnoj raspravi svega dva tjedna, u vrijeme ljetne stanke u obrazovanju. To je uvođenje nove godine obrazovanja u sustav i tko će to platiti, proračun očito ne, već jedinice lokalne samouprave, rekao je HDSSB-ov Zoran Vinković.„Postoje dvije Hrvatske, jedna bogata i jedna siromašna. Tko će plaćati predškolu za nezaposlene kojih je 345 tisuća. Nismo svi Zagreb ili Rijeka, nismo svi bogati, replicirao je HDSSB-ov Zoran Vinković. Višnja Fortuna (HSU) upozorila je na probleme vezane za nedostatak prostora i osoblja izrazivši uvjerenje da će ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović osigurati potrebna sredstva. Igor Kolman (HNS) zapitao se kako će vrtići koji su nekim dijelovima Hrvatske potpuno prekrcani podnijeti činjenicu obvezne predškole. „Zaista je problem u sustavu vrtića, zaista novca nema, zaista imamo standarde donesene prije nekoliko godina no to zaista nema veze s ovom vladom“, ustvrdio je Kolman. Dunja Špoljar (SDP) iznijela je podatak oprema kojem je u Hrvatskoj trenutno 800 djece koja nisu uključena u predškolski odgoj. „Ovime će biti ustanovljena obveza da godinu dana prije škole ta djeca grade sigurnost i budu spremna za polazak u školu“, rekla je Špoljar.
ZAGREB - Ustavna demokracija i odgovornost tema je okruglog stola održanog u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) na kojem su razmatrane vrste odgovornosti, način kako su pravno uređene i kako se ostvaruju te jesu li postojeća rješenja zadovoljavajuća i treba li ih mijenjati. Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, u izjavi medijima u stanci skupa, istaknuo je kako postoji nekoliko vrsta odgovornosti - jedna je ustavna, zakonska odgovornost i tu je vrlo dobra odgovornost parlamenta koji kroz donošenje zakona i raspravu o zakonu i izmjene zakona u samom parlamentu vrši tu ustavnu obvezu na zadovoljavajući način. Problem je uvijek u praktičnoj naravi, koja je rečeno političkim rječnikom, odnos snaga, a koji se definira u političkim strankama, kazao je Leko. Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, govoreći o odgovornosti i ulozi ustavnog sudstva, posebno je naglasila da je teret odgovornosti ustavnih sudova u postkomunističkim i postsocijalističkim zemljama nemjerljiv. Ustavni sudovi trebaju rješavati teške konflikte zbog velikih raskoraka između željenog i ostvarenog te neprekidnog suprotstavljanja nositelja interesa, rekla je Omejec. Ocijenila je da je pravni poredak u Hrvatskoj do danas ostao nekonzistentan i nejedinstven i da zbog toga grcamo u normativnom neredu. Potreban nam je ustavno zakonodavni red bez čega ne možemo naprijed, kazala je Omejec koja je problematičnim ocijenila zastarjeli normativni okvir te nerazumijevanje uloge Ustavnog suda kao i stalne pokušaje politizacije njegova rada. Ustavni sud može pogriješiti i griješi, ali i pokušava ispraviti svoje pogreške te nastoji pridonijeti stvaranju optimalnog ustavnog poretka u sadašnjim uvjetima, naglasila je Omejec. Ustavni sud ne smije skliznuti u politički konformizam i njegova odgovornost teži koliko i sudbina cijele nacije, poručila je njegova predsjednica Omejec.
ZAGREB - Glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić izjavio je danas kako mu je "uopće teško komentirati" navode medija da je plagirao svoj diplomski rad na Visokoj policijskoj školi dodavši da je voljan ponovno ga braniti, predloživši da u komisiji za obranu budu ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, vlasnik EPH Ninoslav Pavić i kolumnistica Jelena Lovrić. "Teško mi je uopće komentirati takve napise", rekao je Brkić Hini u povodu pisanja medija da se njegov diplomski rad našao među 26 gotovo ili sasvim podudarnih završnih i specijalističkih radova na Visokoj policijskoj školi. "Ali, ako će drugovi biti zadovoljni, voljan sam ponovno braniti diplomski rad i predlažem da u komisiji budu istaknuti članovi koji su najobjektivniji da taj moj rad ocijene, pa predlažem Ninu Pavića, Jelenu Lovrić i Ranka Ostojića", dodao je Brkić. Brkić je podsjetio da je u vrijeme Domovinskog rata bio njegov aktivni sudionik i dragovoljno branio Hrvatsku. "Nisam imao vremena završavati fakultet za razliku od nekih", rekao je i dodao da je bio jedan od tri najbolja polaznika Policijske akademije u generaciji.
ZAGREB - Odbor za medije danas je jednoglasno Hrvatskom saboru predložio da ne prihvati izvješće o radu Nadzornog odbora (NO) HRT-a, a većinom glasova predloženo je odbijanje i izvješća o radu HRT-ovog Programskog vijeća. Članovi Odbora zamjerili su predsjednici Nadzornog odbora Silviji Luks Kalogjeri da je sama napisala izvješće, bez potpore ostalih članova tog tijela, što je ona i potvrdila, istaknuvši da izvješće i ne treba prihvatiti. U svom je izlaganju upozorila da Nadzorni odbor, posebno nakon što su ga lani napustili Ante Žigman i Orsat Miljenić, nije funkcionirao, a da je zbog "partitokratskog dogovora" narušena i suradnja s Programskim vijećem, koje je nazvala "paratijelom". "Nije se znalo tko je odgovoran. Netko je imao samo prava, a odgovornost se svodila na one koji nisu imali nikakva prava", kazala je Luks Kalogjera. Ocijenila je kako je u tada važećem Zakonu o HRT-u bilo "koruptivnih elemenata", posljedica čega je, rekla je, bilo i to da su se javni novci prikupljeni od tv pretplate izvlačili s HRT-a preko vanjskih produkcija i odvjetničkih ureda. Većina u Odboru suglasila se s prijedlogom Vlade i nije podržala ni izvješće Programskog vijeća, no svi su zastupnici podržali novi sastav tog tijela, na čelu s Ninom Obuljen koja je, iako je tek nedavno imenovana na tu funkciju, predstavila izvješće o radu Vijeća u prošlom sastavu. Odbor se suglasio da će svih 14 kandidata za dva mjesta u Nadzornom odboru HRT-a pozvati na razgovor prije nego odluči koga će Saboru predložiti za imenovanje na tu funkciju, za koju se ponovno kandidirala i Silvija Luks Kalogjera.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko primio je danas polaznike XV. naraštaja Ratne škole "Ban Josip Jelačić" koje u sklopu radnog posjeta Hrvatskom saboru predvodi zamjenik zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta "Petar Zrinski", brigadni general Slaven Zdilar. "Ovo postaje dobra tradicija da polaznici Ratne škole posjećuju hrvatski parlament", istaknuo je predsjednik Sabora, dodavši kako se time hrvatskom društvu omogućuje da prepozna značaj škole. Istodobno posjet polaznike Ratne škole "Ban Josip Jelačić" je prilika za upoznavanje sa stanjem i perspektivama Ratne škole te razvojem Oružanih snaga Republike Hrvatske, kazao je Leko. Brigadni general Slaven Zdilar izvijestio je predsjednika Hrvatskog sabora o širokom spektru zadaća Oružanih snaga RH i nastavnim programima koji se nude i pripremaju na Hrvatskom vojnom učilištu te o suradnji učilišta s visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu, posebice u regiji. U razgovoru je bio istaknut doprinos Oružanih snaga Republike Hrvatske demokratskom društvu, miru, toleranciji i suradnji, a bilo je riječi i o razvojnoj komponenti Oružanih snaga RH za hrvatsko društvo.
ZAGREB - Hrvatski znanstvenici s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PMF) i tvrtke Genos u iduće četiri godine dobivat će od Europske komisije 14 miljuna kuna za realizaciju projekta IBD-BIOM za istraživanje upalnih bolesti crijeva. Projekt IBD-BIOM usmjeren je razvoju novih dijagnostičkih metoda koje će omogućiti osobni pristup bolesniku i osigurati najučinkovitije liječenje prilagođeno pojedincu. Europska komisija odobrila je znanstveni projekt konzorciju koji čine znanstvenici iz šest europskih država (Velika Britanija, Francuska, Italija, Nizozemska, Njemačka i Hrvatska) te SAD-a u iznosu od 55 milijuna kuna. Od tog iznosa hrvatski znanstvenici iz tvrtke Genos i PMF-a dobivaju više od 14 miljuna kuna za razvoj personalizirane medicine. Kako je istaknula voditeljica istraživačke skupine na PMF-u dr. Vlatka Zoldoš, dio zadatka njezine skupine unutar konzorcija je ispitati epigenetičke elemente koji su povezani s upalnom bolesti crijeva te tako pridonijeti razumijevanju patoloških procesa koji dovode do razvoja bolesti. Dodala je da je ovim projektom njezina skupina zapošljava dva nova doktoranda i jednog doktora znanosti. Predsjednik uprave tvrtke Genos dr. Gordan Lauc istaknuo je da je IBD-BIOM četvrti projekt koji je Europska komisija odobrila za financiranje toj tvrtci dodavši da zahvaljujući eurospkim projektima u Genosu danas radi 14 mladih doktoranada i poslijedoktoranada. "Genos je jedan od vodećih laboratorija za analizu glikozilacije u svijetu, a u ovom projektu povjerena nam je analiza 12 tisuća uzoraka pacijenata s upalnom bolesti crijeva koje su prikupili kolege iz Škotske, Italije i Kalifornije", rekao je Lauc dodavši da je ulaganje u znanje i inovacije put izlaska iz gospodarske krize.
SISAK - Uredbom sisačkoga biskupa mons. Vlade Košića danas je, uz blagdan Sv. Cecilije, osnovan Dijecezanski muzej Sisačke biskupije za čiju je ravnateljicu imenovana je arheologinja Spomenka Jurić. "Sada imamo odluku i adresu muzeja, a uskoro ćemo urediti i prostor. Uvjeti za njegovo osnivanje ostvarili su se početkom radova na obnovi objekta bivšeg kina, koji je dio kompleksa novouređenog sjedišta mlade Sisačke biskupije u Velikom kaptolu", rekao je na konferenciji za novinare sisački biskup mons. Vlado Košić. Osim stalnog postava Dijecezanskog muzeja Sisačke biskupije, to će biti i mjesto za druge kulturne događaje te suradnju s drugim kulturnim ustanovama. Velik dio sakralnog blaga s područja Sisačke biskupije pohranjen je u Dijecezanskome muzeju u Zagrebu i drugim muzejima. Sporazumom između dviju biskupija već je dogovoren povrat dijela crkvenog blaga iz Zagreba u Sisak, najavio je mons. Košić. Osim toga, istaknuo je, dio vrijednoga blaga u crkvenim i drugim objektima neadekvatno je pohranjen pa će se u Dijecezanskome muzeju omogućiti bolji uvjeti za njegovo čuvanje i izlaganje. Mnogo sakralnih slika i umjetnina opljačkanih tijekom srpske okupacije velikog dijela Sisačke biskupije trenutačno je u Srbiji pa ćemo nastojati da se i te umjetnine vrate, rekao je biskup Košić. Ravnateljica Dijecezanskog muzeja Spomenka Jurić podsjetila je na bogatu povijest Sisačke biskupije, koja se spominje još u 3. stoljeću. Muzej će omogućiti da se istraži i još nedovoljno poznato djelovanje Crkve u srednjem vijeku. Posebno poglavlje Sisačke biskupije jest u srpskoj agresiji tijekom Domovinskog rata 180 uništenih sakralnih objekata, 16 župnih crkava, 82 kapele i drugi uništeni objekti od kojih su mnogi obnovljeni.
ZAGREB - Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj, nakon uspješno završene edukacije prve generacije polaznika "Green Building Professional", danas je u Staroj gradskoj vijećnici nastavio edukacijski program za 30-ak polaznika druge generacije. Nakana edukacijskog programa jest izobrazba multidisciplinarnih stručnjaka u području zelene gradnje, njezina projektiranja, izvođenja, financiranja i upravljanja. Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj dodijelio je za novi edukacijski program četiri stipendije nezaposlenim stručnjacima iz područja arhitekture, građevine, elektrotehnike i strojarstva, a novina za polaznike druge generacije jest to što su u sklopu pojedinih modula prvi put uvršteni hrvatski predavači koji su zadovoljili uvjete raspisanog natječaja. Edukacijski program "Green Building Professional" sastoji se od osam obveznih i četiri izborna modula. Danas i sutra održat će se dva modula - "Financijski aspekti zelenih zgrada, financiranje zelene gradnje, fondovi i poticaji (nacionalni i međunarodni)" i "Dizajn rasvjete i inteligentne zgrade". Polaznike su pozdravili predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić-Vukičević, šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren, predsjednica Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj Vedrana Likan i direktor i predsjednik RoGBC-a i idejni začetnik "Green Building Professional" programa na europskoj razini Steven Borncamp. "Hrvatska se kao punopravna 28. članica Europske unije od srpnja iduće godine mora pripremiti za izazove i trendove održive gradnje, a u sklopu europskih fondova mnogo je mogućnosti za aplikacije i povlačenje financijskih sredstava za ekološke, energetski učinkovite i održive projekte te projekte usmjerene prema zaštiti okoliša", istaknuo je Vandoren i još jedanput Hrvatskoj iskazao potporu i dobrodošlicu u EU.
ZAGREB - Knjiga "Filmski velikani u Zagrebu" Nenada Pate, u kojoj taj dugogodišnji urednik filmskoga programa TV Zagreb podsjeća na 'zlatno doba' televizije kada su zbog emisije "3, 2, 1... kreni!" neki od najznačajnijih svjetskih filmaša dolazili u Zagreb, predstavljena je danas u kinu "Tuškanac". Emisija "3, 2, 1... kreni" pokrenuta je sedamdesetih godina, a njezin je idejni začetnik Nenad Pata uz pomoć suradnika uspio u Zagreb dovesti Orsona Wellesa, Claudea Chabrola, Andrzeja Waydu, Wernera Herzoga, Catherine Deneuve, Francoisea Truffauta, Grigorija Čuhraja, Jirija Menzela i mnoge druge. Knjiga donosi priče o pripremi i organizaciji dolazaka slavnih gostiju te zapise razgovora s njima, uključivši i one emisije koje nisu sačuvane. Riječ je o važnom dokumentu koji svjedoči o kinematografiji tog vremena, ali i vitalnosti autora koji se ne miri s time da kao umirovljenik sjedi pred televizorom i mrzi ono što gleda, nego u noćnim satima piše, rekao je filmski kritičar Petar Krelja. Ustvrdio je da se emisija pojavila u trenutku kada se pojavio val filmskih kritičara strastveno vezanih uz film, i u tom sretnom spoju dolazili su najkvalitetniji i najinteresantniji autori iz svijeta filma za čiji izbor popularnost nije bio jedini kriterij. Knjiga je poslastica za sve one koji su u to vrijeme živjeli, ali i one koji će tek saznati što se tada događalo, ocijenio je.
ZAGREB - Vladi Rajiću, Igoru Mlinaru i Rudolfu Krpini, osumnjičenima da su od policajaca Marka Svaline i Vjekoslava Drnića kupovali podatke o tajnim istragama, produljen je istražni zatvor u kojem su od 23. listopada, doznaje se na zagrebačkom Županijskom sudu.
Istražni zatvor produljio im je sudac istrage Zdenko Posavec kako ne bi utjecali na svjedoke koji još nisu ispitani, izjavio je Hini glasnogovornik suda Krešimir Devčić. Protiv Rajića, Mlinara i Krpine te dvojice prije uhićenih policajaca koji su im navodno prodavali informacije USKOK je pokrenuo istragu u kojoj ih tereti za udruživanje, zloporabu položaja i ovlasti, poticanje na tu zloporabu, davanja mita te posredovanje. USKOK sumnja da su kupci policijskih tajnih informacija na traženje drugih osoba, za neutvrđenu naknadu, ponekad i bez traženja, dostavljali podatke o tome provode li se protiv njih, ili osoba od njihova interesa, kriminalističke istrage ili tzv. posebne dokazne radnje. Podaci su se, prema pisanju medija, odnosili na neke od najosjetljivijih istraga gospodarskog kriminala. To je, navodno, ugrozilo neke od važnih istraga usmjerenih prema vođama organiziranog kriminala.
ZAGREB - Iako je ukupan broj razbojstva u novčarskim institucijama smanjen u ovoj godini za više od dvostruko u odnosu na 2004. u porastu su razbojstva u nekim ustanovama, posebice otkupnim stanicama zlata i bankama pa MUP s udrugom banaka priprema izmjene postojećeg zakona kako bi se poboljšala sigurnost ljudi i imovine. U poslovnicama za otkup zlata, koje nisu regulirane postojećim zakonom pa posluju gotovo bez zaštite, u ovogodišnjih 11 mjeseci zabilježeno je čak 185 razbojstva, godinu ranije 42, a 2010. ni jedno jer je takvih poslovnica bilo jako malo, pokazuju podaci MUP-a objavljeni u sklopu održavanja 2. međunarodne konferencije o sigurnosti banaka i drugih financijskih institucija u Zagrebu, u organizaciji časopisa Zaštita. Broj razbojstava porastao je i u bankama, gdje ih je 2010. bilo devet, godinu kasnije 27, a ove godine 18. U porastu su razbojstva i u poslovnicama pošte (29 u 2010. - 41 u 2012.) te zlatarnama (osam u 2010. - 24 u 2012.), dok stagniraju u poslovnicama Fine, kladionicama, mjenjačnicama i automat klubovima. Posebno zabrinjava što je u posljednjih sedam godina u razbojstvima počinjenima u novčarskim ustanovama poginulo čak deset osoba, od toga po tri zaštitara, počinitelja i građana te jedan policajac. Još uvijek nije uhvaćen razbojnik, odnosno ubojica koji je krajem 2010. u banci u Zagrebu ubio zaštitara. Zamjenik glavnog ravnatelja policije Zvonimir Vnučec rekao je da je sigurnost ljudi najveći problem jer je novac nadoknadiv ali ne i ozljede, smrti ljudi i proživljeni strah. Kao jednu od mjera u sprječavanju razbojstava, MUP u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka (HUB) radi na izmjenama zakona koji regulira minimalne mjere zaštite u poslovanju s novcem.
ZAGREB - Predstavnici Srpskog demokratskog foruma (SDF) ustvrdili su danas na konferenciji za novinare da se "događaju zabrinjavajuće pojave i procesi prekršajnog kažnjavanja isključivo Srba - povratnika na Područja posebne državne skrbi, za neobrađeno poljoprivredno zemljište" navodeći kako su upoznati s oko stotinjak slučajeva na području Dvora na Uni, Hrvatske Kostajnice i na Kordunu. Predsjednik Upravnog vijeća SDF-a Veljko Džakula rekao je da temeljem Zakona o zemljištu, a kojem su određene odredbe suspendirane od strane Ustavnog suda, poljoprivredni inspektori prekršajno prijavljuju samo Srbe - povratnike jer ne obrađuju poljoprivredno zemljište iako se radi o kategoriji ratnih stradalnika, koja nije u mogućnosti obrađivati zemljište. O tom slučaju diskriminacije, izvijestili smo i Europsku komisiju, rekao je. Zbog visokog stupnja zapuštenosti zemljišta i korova ta je zemlja i ekonomski neisplativa za obrađivanje bez strojeva, a oni su uništeni u ratu, dodao je. Zbog takve prakse, povratnici su primorani ili plaćati prekršajne kazne ili se odreći zemljišta u korist države, što je još jedna mjera otežavanja povratka i kvalitetne reintegracije povratnika u društvo, smatra Džakula. Upozorio je da nadležni inspektori odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu primjenjuju samo prema srpskim povratnicima. Naglasio je da i u novom Nacrtu prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu također stoji odredba da se za neobrađeno poljoprivredno zemljište treba platiti kazna te pozvao Vladu da od primjene tih odredbi izuzme Područja posebne državne skrbi.