DOHA
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je u utorak u Dohi da je njegov višednevni službeni posjet Kataru bio vrlo uspješan, te da je "ponovno otvorio vrata" za suradnju između dviju zemalja. Josipović je u nedjelju doputovao u Katar na čelu brojnog izaslanstva u kojemu je bilo i četrdesetak hrvatskih gospodarstvenika. Jedan od glavnih ciljeva posjeta bila je obnova razgovora s Katarom o suradnji na dobavi plina i izgradnji LNG terminala na Krku vrijednog oko 600 milijuna eura.
"Mislim da je ovaj posjet primjer odlične koordinacije između vlade i Ureda predsjednika ... došli smo sa zajedničkim ciljem da obnovimo i političke i gospodarske odnose s Katarom i mislim da smo u tome u velikoj mjeri uspjeli", rekao je Josipović. "Ponovno su otvorena vrata nekim velikim projektima, razgovaralo se o cijelom spektru moguće suradnje ... jednom riječju, mislim da je bilo jako dobro", kazao je hrvatski predsjednik. Razgovori o sudjelovanju Katara na izgradnji LNG terminala na Krku vođeni su prije desetak godina, ali je 2005. hrvatska strana odustala od tog projekta, što je zahladilo odnose Zagreba i Dohe. Čačić je kazao da su ovim posjetom "vrata za Hrvatsku ponovno otvorena". "Dobili smo jasne poruke i izjave, od emira (Hamada al-Tanija), svih ostali ministara, agencija, do operativnih razina ... država Katar na najvišoj razini odlučila je ponovno potaknuti suradnju s Hrvatskom", rekao je Čačić. On je dodao da se razgovaralo i o drugim mogućnostima ulaganja Katara u energetiku, "ne samo u LNG terminal nego i u termoelektrane na plin i hidroelektrane". U utorak je održan i katarsko-hrvatski gospodarski forum, kojemu je uz političke dužnosnike nazočilo i više desetaka hrvatskih i katarskih gospodarstvenika.
BRUXELLES
Predsjednici država ili vlada 15 zemalja članica EU-a i Hrvatske, koje čine neformalnu skupinu "prijatelji kohezije", okupili su se u utorak u Bruxellesu kako bi izvršili pritisak da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlike između bogatih i siromošnih regije u Uniji. Domaćin sastanka na kojem sudjeluje hrvatski premijer Zoran Milanović je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, a suorganizatori su poljski premijer Donald Tusk i njegov portugalski kolega Pedro Passso Coelho. Skupinu "prijatelji kohezije" čine Hrvatska, Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska te Cipar, koji kao predsjedavajuća država u ovom pitanje ostaje neutralan. U raspravi o Višegodišnjem financijskom okviru (MFF), ključnom dokumentu EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje u kojem će Hrvatska biti punopravna članica, zemlje su podijeljene na dva tabora - "prijatelje kohezije" s jedne strane i na zemlje neto platiše, koje u europski proračun više uplaćuju nego što iz njega dobiju i koje traže da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni kohezijska politika ne smije biti iz toga izuzeta. Ta skupina zemalja, pod radnim nazivom "prijatelji boljeg trošenja", traži da se kohezijska sredstva troše učinkovitije, svrsishodnije, te da se dodjela novca iz europskih fondova više poveže s ispunjavanjem zadanih ciljeva i kriterija. Europska komisija je za razdoblje 2014.-2020. predložila proračun u iznosu od 1,033 bilijuna eura u preuzetim obvezama, što je 1,08 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, a 988 milijarda eura u stvarnim plaćanjima, što je 1,03 posto BND-a. Za kohezijsku politiku namijenjeno je 376 milijarda eura. U taj iznos uračanuto je i 40 milijarda eura, koje će se koristiti za budući fond iz kojeg će se financirati prometna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura. Prema prijedlogu Europske komisije Hrvatska bi u razdoblju 2014-2020. trebala imati na raspolaganju 13,7 milijardi eura.
ZAGREB
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova, Vesna Pusić sastala se u u utorak u Kairu, na marginama ministarskog sastanka EU i Arapske lige, s ministrom vanjskih poslova Kraljevine Maroko, Saadom-Edineom Al-Otmanijem, priopćeno je iz MVEP-a. Tijekom sastanka riječi je bilo o potpisivanju sporazuma koji će obuhvatiti teme od zajedničkog interesa - izgradnju institucija, ali i suradnju dviju zemalja na brojnim drugim područjima, kao što su, primjerice, kultura i obrazovanje.
Marokanski ministar prisustvovao je ovogodišnjem Croatia Summitu, održanom u Dubrovniku 6. i 7. srpnja, kada je sudjelovao na panelu "Partnerstvo i izgradnja institucija na južnom Mediteranu". I prilikom današnjeg susreta dvoje ministara istaknulo je kako granica EU-a nikako ne smije biti prepreka suradnji, mobilnosti i izgradnji novih vrijednosti, kao i da je ključ razvoja i demokratizacije sjeverne Afrike u dijalogu obaju strana Mediterana, osobito oko tema zajedničkog prostora sigurnosti, ekonomske suradnje i vrijednosti.
ZAGREB
Njemačka tvrtka Dermapharm, vlasnik Farmala, u utorak, na upit Hine, nije željela komentirati akciju "Hipokrat" koju je proveo USKOK a tijekom koje je, između ostalih uhićena i uprava Farmala. "Za sada nemamo komentara, a čim nešto budemo imali javit ćemo vam", kazala je djelatnica njemačke tvrke za Hinu.
Dermapharm, tvrtka specijalizirana za generičke lijekove, je prije godinu dana kupila Farmal. U operativnoj akciji "Hipokrat" USKOK i policija provode kriminalističko istraživanje nad tvrtkom Farmal, njenih 26 zaposlenika, 49 liječnika i jednom ljekarnicom zbog sumnje da su se udružili zbog primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te poticanja na te zlouporabe. Neslužbeno se doznaje da su uhićenima, među kojima je i predsjednik uprave Farmala Dražen Dedi, pretraženi domovi, kao i sjedište tvrtke u Ludbregu.
MOSTAR
Granične policije Hrvatske, Srbije i BiH od ponedjeljka provode trodnevnu zajedničku akciju pod pokroviteljstvom američkog veleposlanstva BiH u sklopu projekta nadzora izvoza i granične sigurnosti, priopćili su iz Uprave za neizravno oporezivanje (UiNO) BiH. Zajednička akcija triju policijskih agencija usmjerena je na suzbijanje krijumčarenja oružja, cigareta, nafte, ilegalnih migranata i narkotika. "Cilj ove akcije je uspostavljanje bolje međudržavne suradnje gdje bi se pokazalo da nema prepreka za razmjenu informacija i zajednički rad i da jedino na taj način možemo suzbijati prekogranični kriminal", navodi se u priopćenju UiNO, čiji službenici također sudjeluju u akciji. Dodaje se da se zajedničkom suradnjom omogućava bolja razmjena informacija radi prekidanja kriminalnih lanaca.
Granična policija BiH i službenici UiNO-a će posebnu pozornost tijekom akcije usmjeriti na nadzor prijelaza putnika i roba na graničnom prijelazu Rača u istočnoj Bosni prema Srbiji.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama je obustavio imenovanje generala Johna Allena, zapovjednika savezničkih snaga u Afganistanu, na dužnost glavnog zapovjednika NATO-a, izvijestila je Bijela kuća, pošto je FBI otkrio njegovu "neprimjerenu" prepisku s prijateljicom direktora CIA-e u ostavci Davida Petraeusa.
General će ipak "i dalje zapovijedati" savezničkim snagama u Afganistanu, dodao je glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSC) Tommy Vietor.
"Na zahtjev State Departmenta" Obama je "obustavio imenovanje generala Allena na dužnost glavnog zapovjednika NATO-ovih snaga dok se ne završi istraga o Allenovu ponašanju koju je pokrenulo ministarstvo obrane", rekao je Vietor. Čelnik Pentagona povjerio je u utorak novinarima da je FBI otkrio 20.000 do 30.000 stranica "neprimjerene" elektroničke pošte koju su razmjenjivali general John Allen i Jill Kelley, prijateljica bračnog para Petraeus, bliska vojnim krugovima.
Američki ministar obrane Leon Panetta, Petraeusov prethodnik na mjestu direktora CIA-e, rekao je u priopćenju da su njegove službe u nedjelju obaviještene o toj Allenovoj prepisci i da je zatražio istragu. Odluka o Allenovu imenovanju na dužnost glavnog zapovjednika NATO-ovih snaga objavljena je 10. listopada. On je "na proljeće" 2013. trebao zamijeniti admirala Jamesa Stavridisa na toj istaknutoj dužnosti koju uvijek obnašaju Amerikanci.
DUBAI
Drugoga dana vojnih vježbi, čiji je cilj poslati upozorenje svima koji prijete Islamskoj Republici, Iran je u utorak predstavio nove raketne i topničke sustave, izvješćuje Reuters. Uz velike napetosti između Irana i zapadnih zemalja zbog spornog nuklearnog programa, manevri kodnog naziva "Velajat 4" održavaju se na golemom području istočne polovice zemlje, a poseban naglasak je stavljen na protuzračnu obranu. Prema riječima zapovjednika stožera za protuzračnu obranu Farzada Esmailija, Iran je razvio svoj izvorni raketni sustav "Ya Zahra 3" za male nadmorske visine koji je dizajniran i proizveden kako bi udovoljio specifičnim domaćim potrebama. Drugi sustav, "Qader", je vrlo pokretljiv i može ga se razmjestiti u manje od pola sata, dok novi topnički sustav "Safat" može proći neotkriven kod neprijateljskih sustava za nadzor. Zapadni stručnjaci tvrde da Iran često pretjeruje kada je riječ o vlastitom naoružanju i vojnim sposobnostima, iako postoji zabrinutost zbog dugometnih projektila.
ZAGREB
Nedavne satelitske snimke pokazuju da Sjeverna Koreja provodi testiranja na lokaciji za lansiranje raketa, objavio je jedan američki institut, a prenosi BBC.
Institut SAD-Koreja pri sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu objavio je da analiza fotografija "upućuje na to da Sjeverna Koreja i dalje razvija dalekometne projektile". Od travanjskog neuspjelog lansiranja dogodila su se barem dva testiranja raketnih motora, dodaje se u priopćenju. U travnju je 30-metarska raketa pala neposredno nakon uzlijetanja. Pjongjang kaže da je tim lansiranjem htio postaviti satelit u orbitu, ali SAD, Južna Koreja i Japan tvrdili su da je to zabranjeno testiranje dalekometnog projektila. "Od tog neuspješnog lansiranja Sjeverna (Koreja) izvela je najmanje dva, a možda i više testiranja velikih raketnih motora u lansirnoj bazi Sohae. Najnoviji je slučaj bio sredinom rujna 2012.", kaže se u izvještaju u blogu instituta '38 North'. U blogu se sugerira kako je moguće da Sjeverna Koreja planira dalje testiranje kad prođu američki i južnokorejski predsjednički izbori. Južnokorejski su u prosincu.
ŽENEVA
Sirijski Arapski crveni polumjesec procjenjuje da je unutar Sirije zbog građanskog rata raseljeno oko 2,5 milijuna ljudi, što je dvostruko više od brojki kojom su nedavno raspolagale humanitarne udruge, priopćilo je u utorak Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice (UNHCR). "Spominju brojku od 2,5 milijuna raseljenih, a vjeruju da ih je i više", kazala je Melissa Fleming, glasnogovornica UNHCR-a u Ženevi. "Ljudi su neprestano u pokretu, u bijegu i skrivaju se. Teško ih je odrediti njihov broj i doći do njih", dodala je Fleming.
LA CORUNA
Deset godina nakon prvog poziva u pomoć odaslanog s broda "Prestige" koji je izazvao najveće naftno onečišćenje u povijesti Španjolske, grčki kapetan Apostolos Mangouras u utorak je na suđenju ustvrdio da je brod kojim je zapovijedao prošao sva potrebna ispitivanja. Manguras (77), je prvi od četvorice optuženih koji je svjedočio u La Coruni u španjolskoj pokrajini Galiciji točno na 10. godišnjicu havarije. "Obavili smo sve potrebne vizualne kontrole" od trupa broda do balasta prije nego što smo isplovili iz Sankt Peterburga, a "kontrole smo obavljali svakih tri ili šest mjeseci", rekao je kapetan. Ustvrdio je da je posjedovao sve potrebne diplome i potvrde za posao koji je obavljao. Tanker Prestige koji je plovio pod liberijskom zastavom sa 77.000 tona nafte pozvao je u pomoć nakon oluje 13. studenoga 2002., u vodama sjeverozapadne Španjolske. Šest dana trajala je nesreća sve dok brod nije potonuo 19. studenoga, a iz njega je iscurila gusta, viskozna nafta i onečistila tisuće kilometara španjolske obale te se proširila na obale Portugala i Francuske.