Poslodavci od Vlade očekuju da se izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru kao i donošenjem Strategije odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije što prije pokrenu procesi prilagodbe obrazovnih programa i ukupne obrazovne ponude potrebama razvoja hrvatskog društva i gospodarstva.
Iz HUP-a napominju kako, suprotno pojedinim krivim navodima nekih medija, predložene izmjene unutar Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nemaju nikakve veze s upisnim kvotama na pojedinim studijima, nego predlažu uvođenje čvršćih pravila i odgovornosti javnih obrazovnih ustanova za postignute rezultate kroz programske ugovore te reguliraju pravila napredovanja u nastavnoj i znanstvenoj djelatnosti.
Poslodavci ističu kako je upravo ovakav način financiranja, koji potiče odgovornost za postignute rezultate, jedan od dominantnih i uspješnih modela koji unutar Europe štiti javni interes i sredstva poreznih obveznika koji financiraju javni obrazovni sustav, te njegove aktivnosti usmjerava prema potrebama šire društvene zajednice.
HUP poziva uključene u javnu raspravu o pitanju razvoja sustava visokog obrazovanja da pojedine neistinite konstrukcije i štetne manipulacije javnošću zamijene istinskim naporima u zadovoljenju propisanih uvjeta za bavljenje djelatnošću visokog obrazovanja.
Ovdje prije svega iz HUP-a ukazuju na pojedine reakcije na provedene postupke reakreditacije ekonomskih fakulteta u kojima je Agencija za znanost i visoko obrazovanje uočila nepravilnosti u odnosu na propisane kriterije za izvođenje djelatnosti, te je naložila umanjenje upisnih kvota radi zaštite prava studenata i kvalitete nastave.
Navedene preporuke dane unutar rekreditacijskih postupaka provedenih još u 2010. i 2011. danas se u pojedinim medijima neispravno dovode u vezu s navodnim pogodovanjem privatnim obrazovnim ustanovama radi stvaranja "ekstra" profita, što je potpuno neistinito, tvrde iz HUP-a.
Zalažući se za punu slobodu poduzetništva napominju kako se privatna visoka učilišta ne financiraju iz javnih izvora (državnog proračuna) - niti prema postojećoj, niti prema najavljenoj zakonskoj regulativi, već troškove plaća predavača, honorara, nastavnih materijala, infrastrukture, režijskih troškova i ostalih materijalnih troškova osiguravaju isključivo i jedino kroz školarine koje uplaćuju pojedinci i tvrtke.
Iz HUP-a naglašavaju kako Hrvatskoj prije svega treba kvalitetno visoko obrazovanje s konkurentnim obrazovnim programima, pa bilo kakve nepotrebne polarizacije ili izmišljene konstrukcije o razvoju privatnog sektora visokog obrazovanja na štetu javnog smatraju potpuno neprimjerenim i štetnim za dignitet visokog obrazovanja, njegovih zaposlenika i studenata.