Potpora izgradnji nuklearne elektrane doslovce se istopila nakon prošlogodišnje nuklearne katastrofe u japanskoj Fukushimi, a plan nije spasila činjenica da je Litva jedna od zemalja EU-a koja najviše ovisi o uvozu ruske energije. Na izbore je izašlo 52 posto građana, što je nešto iznad praga potrebnog da bi referendum bio valjan. Protiv izgradnje nuklearke glasovalo je 62,7 posto građana, a zeleno svjetlo dalo joj je 33,96 posto.
Referendum u nedjelju je bio savjetodavan, što znači da vlasti ne moraju odustati od izgradnje nuklearke. Glasovanje je održano istovremeno s parlamentarnim izborima nakon kojih će vlast najvjerojatnije preuzeti oporbena koalicija, što će se pouzdano znati nakon drugog kruga za dva tjedna.
Čelnici dviju oporbenih stranaka koje su najbolje prošle na izborima, laburista i socijaldemokrata, objasnili da projekt nije mogao proći u sadašnjem obliku, ne isključujući unaprijed mogućnost izgradnje nuklearke ako se plan izmijeni.
Nuklearku je trebao graditi japanski Hitachi, a u planiranje su bile uključene i susjedne zemlje Latvija i Estonija.
Vlada na odlasku premijera Andriusa Kubiliusa (desni centar) planirala je gradnju nove NE na mjestu sovjetske elektrane Ignalina koja je zatvorena 2009. godine. Projekt je trebao koštati 6,8 milijarda eura.