Kako se navodi u priopćenju ministarstva, Erjavec se složio s prijedlogom da se obje strane zajednički obrate BIS-u s molbom za pregovore kako bi se rješenje za Ljubljansku banku i njene štediše u Hrvatskoj našlo temeljem sukcesijskog sporazuma država slijednica bivše SFRJ.
Takvim prijedlogom Slovenija i Hrvatska, navodi u pismu Erjavec, zapravo "konačno potvrđuju stajalište" da je pitanje Ljubljanske banke "nastalo zbog raspada nekadašnje zajedničke države" i da ga je zato potrebno "rješavati u okviru sukcesije".
No, nastavak pregovora i traženje konačnog rješenja u okviru BIS-a mogući su ako "vlada Republike Hrvatske povuče punomoći u tužbama koje su podnesene na hrvatskim sudovima", dodaje Erjavec u pismu hrvatskoj ministrici. U njemu također dodaje da pregovarati o tom pitanju, dok su na hrvatskim sudovima tužbe protiv Ljubljanske banke, nije moguće jer to "nije u skladu s načelom dobre vjere niti s prihvaćenim međunarodno-pravnih obveza".
Erjavec u pismu dodaje da se tužbe protiv Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke (NLB), koje na hrvatskim sudovima vode Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb uz punomoć hrvatskog ministarstva financija, zapravo vode za račun Republike Hrvatske, jer je većina štediša već isplaćena kroz hrvatski javni dug.
"Povlačenje tužbi bilo bi značajan doprinos konačnom dogovoru o rješenju problematike Ljubljanske banke, a u Sloveniji bi bio i pravni temelj za početak parlamentarnog postupka ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom", naveo je u pismu slovenski ministar vanjskih poslova.
Povjerenici dviju vlada za pitanje Ljubljanske banke France Arhar i Zdravko Rogić složili su se, nakon svog trećeg sastanka na Bledu prošli tjedan, da pitanje tužbi postaje irelevantno ako se dođe do međusobnog dogovora o spornom pitanju Ljubljanske banke te obećali da će nastaviti svoj dijalog uz puno povjerenje i sa stajalištem da je pitanje moguće riješiti ako se s njihovim konceptom, koji zasad nisu htjeli razotkriti, slože obje vlade.