Ovom listu je potvrđeno kako niti jedan od klubova stranaka koje imaju zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta BiH do sada nije razmatrao prijedlog ratifikacije ugovora Tuđman-Izetbegović.
Iz kluba zastupnika Socijaldemokratske partije BiH (SDP) rečeno je kako će u toj stranci konačan sud o prihvatljivosti ugovora donijeti kada se okončaju započeti pregovori o prijepornim pitanjima. "Samo razgraničenje nije diskutabilno, no diskutabilni su luka Ploče i Neumski zaljev. Dok ne vidimo čitav ugovor i čitav dogovor ne možemo ništa reći", izjavio je SDP-ov zastupnik Mirza Kušljugić.
Za Stranku demokratske akcije (SDA) također je bitno da se prije ratifikacije rješe pitanja o kojima se trenutačno raspravlja.
"Ukoliko državi BiH pripadnu Veliki i Mali Škoj i bude osiguran pristup luci Ploče... mi ćemo glasovati za sporazum", izjavio je Šemsudin Mehmedović, zamjenik šefa kluba zastupnika SDA.
U Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem je čelu Milorad Dodik, ugovor iz 1999. godine drže neprihvatljivim i poručuju kako za njega u sadašnjem obliku neće glasovati. U toj stranci drže problematičnim rješenje granice predviđeno na rijeci Uni kod Kostajnice, ali i kod Dubice.
"Potrebno je postići dogovor koji neće ići na štetu građana Republike Srpske u općinama Kostajnica i Dubica", objasnio je stajalište svoje stranke njen zastupnik Lazar Prodanović.
Srpska demokratska stranka (SDS) o ugovoru iz 1999. godine još nije zauzela konačno stajalište, a njen predsjednik Mladen Bosić je kazao kako će se o tome odlučivati kada ovo pitanje dođe na dnevni red parlamenta.
U HDZ-u BiH pak smatraju kako uopće nema razloga žuriti s ratificiranjem ugovora o granici s Hrvatskom. "Mislim da to nije nešto što je hitno. Čak vjerujem da će proteći dosta vremena do stavljanja sporazuma u parlamentarnu proceduru", izjavio je Mato Franjičević, šeg kluba zastupnika HDZ BiH u Zastupničkom domu parlamenta BiH.
Kasim Trnka, profesor ustavnog prava i nekadašnji veleposlanik BiH u Hrvatskoj ocijenio je kako bi prije konačne odluke o prihvaćanju sporazuma Tuđman-Izetbegović valjalo još jednom temeljito pregledati graničnu crtu koju su utvrdile stručne skupine dvije zemlje.
"Očevidno još ima otvorenih pitanja, najprije stoga što Hrvatska postavlja pitanje škojeva a zatim i stoga što je Hrvatska dobila petnaest hektara zemljišta BiH na šta skreće pozornost i sam premijer Zoran Milanović. Ni RS nije zadovoljna razgraničenjem kod Kostajnice pa će to pitanje sigurno biti postavljeno kada dođe do ratifikacije u parlamentu BiH", zaključio je Trnka.