Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
11. rujna 2012.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Ministarstvo financija prodalo 1,75 milijardi kuna zapisa
7. Hrvatska vlada ima vjerodostojan plan smanjenja deficita - Napolitano
8. Planirana bankovna unija otvara pitanje ravnopravnosti banaka u eurozoni i onih izvan nje
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u mil. Ponuda u mil. kuna Promet u mil. Prosječna kamata
kuna kuna (%)
10.09. 152,98 27,98 2,98 3,00
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u mil. Kamatna stopa (%)
kunama
prekonoćni 2,98 3,00
Ukupno 2,98 3,00
Valuta Promet u mil. Kamatna stopa (%)
EUR 1 tjedan 1,10 3,00
Izvor: Tržište novca
Tržište novca: potražnja smanjena, ponuda većim dijelom neiskorištena
Zadnji dan održavanja obvezne pričuve banaka, na Tržištu novca Zagreb potražnja je danas pala za više od 50 posto, a u ponudi je ostalo čak i neplasiranih viškova slobodnih novčanih viškova.
Potražnja je danas smanjena 55,42 posto u odnosu na jučer, na 152,98 milijuna kuna. Istodobno, ponuda je smanjena 35,2 posto, na 27,98 milijuna kuna. Sav promet odnosi se na prekonoćne pozajmice, kojih je ugovoreno svega 2,98 milijuna kuna, po prosječnoj kamatnoj stopi od 3 posto, što je 1,89 postotnih bodova više nego jučer.
„Zadnji dan održavanja obvezne pričuve obilježio je značajni pad potražnje za kratkoročnim pozajmicama. U ponudi je ostalo neplasiranih sredstava, budući da su kreditori iskoristili kreditne limite prema korisnicima na potražnji“, navodi se između ostaloga u priopćenju s Tržišta novca.
Danas je ugovoreno i 1,1 milijun eura deviznih pozajmica na rok od tjedan dana, uz kamatu od 3 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobex bez promjene, Crobex10 pao
Tjedan je na Zagrebačkoj burzi počeo uz redovan promet od 8,6 milijuna kuna, nepromijenjenu vrijednost dioničkog indeksa Crobex, a pad specijaliziranog indeksa Crobex10 za 0,19 posto.
Crobex tako trgovanje završava na 1.684,59 bodova, a Crobex10 na 918,24 boda.
Ni jedna dionica kojom se trguje na službenom i redovnom tržištu danas nije imala više od milijun kuna prometa, već je taj promet zabilježen samo na MTP-u i to trgovanjem dionicama iločke tvrtka za proizvodnju i promet građevinskog materijala, Razvitak. Dionicom Razvitka ostvareno je 1,1 milijun kuna prometa, a zadnja joj se cijena nije mijenjala i ostala je na 55 kuna. U trgovanju na službenom i redovnom tržištu najveći je promet imala dionica HT-a, 821,2 tisuće kuna, a cijena joj bilježi pad za 0,25 posto, na zadnjih 198,51 kunu.
Dionica Vupika protrgovano je za 745,9 tisuća kuna, a cijena te dionice je porasla 2,64 posto, na 97,51 kunu.
Po prometu slijedi dionica Leda koje je prodano za nešto više od 615 tisuća kuna, uz rast cijene za 0,35 posto, na 5.700 kuna. Redovna dionica Adris grupe imala je promet od 600 tisuća kuna, a zadnja joj je cijena ostala nepromijenjena, 240 kuna. Pad cijene od 0,56 posto bilježi dionica AD Plastika, uz promet od 510,8 tisuća kuna, a dionica Valamar Adria Holdinga imala je promet od 441,8 tisuća kuna te rast cijene za 0,85 posto. Iako je dionica Diokija u današnjem trgovanju bilježila rast cijene za nešto više od 4,5 posto i najviša joj je cijena išla do 21,81 kunu, trgovanje je završila s padom cijene za 0,60 posto, na 19,93 kune, te s prometom od 416,5 tisuća kuna. Rast cijene očito je bio potaknut najavama Uprave Diokija da bi danas trebala biti izdana bankovna garancija nakon koje bi turski Caliskan uplatio avans za isplatu zaostalih plaća radnicima Diokija i Dine Petrokemije, no kako do kraja trgovanja na Zagrebačkoj burzi nije bilo nikakvih daljnjih obavijesti o tome, sam je kraj radnog dana dionica Diokija završila s padom cijene. Inače, Uprava Diokija jučer je izvijestila da je turski investitor, tvrtka Caliskan službeno potvrdila Zagrebačkoj banci svoju spremnost da odmah nakon primitka bankovne garancije uplati avans za isplatu zaostalih plaća radnicima Diokija i Dine Petrokemije. "Izdavanje bankovne garancije očekujemo već u ponedjeljak, a idućih dana obavijestiti ćemo zaposlenike društava Dioki d.d. i Dina-Petrokemija d.d. o datumu isplate plaća, nakon čega slijedi proces restrukturiranja Dioki Grupe, kao i pripreme za pokretanje proizvodnje u Dina-Petrokemiji d.d.", naveli su iz Diokija u priopćenju s jučerašnjim nadnevkom.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno tržište
ADPL-R-A 106,00 108,36 106,00 360.051,84 -1,40%
ATGR-R-A 466,56 470,00 466,56 144.732,68 -0,09%
CROS-R-A 6.100,00 6.100,00 6.100,00 6.100,00 0,83%
DLKV-R-A 118,00 118,00 118,00 5.900,00 0,42%
HT-R-A 198,00 199,50 198,05 781.555,18 -0,23%
IGH-R-A 500,00 515,00 500,00 126.283,84 -1,86%
INA-R-A 4.200,00 4.200,01 4.200,00 596.400,20 0,12%
INGR-R-A 4,90 5,05 5,05 156.753,16 2,02%
ISTT-R-A 162,12 176,99 162,12 7.107,89 -8,80%
KOEI-R-A 522,00 539,99 535,00 537.706,33 1,90%
PODR-R-A 224,00 225,50 225,50 4.932,50 2,32%
PTKM-R-A 218,00 229,95 229,95 169.020,59 4,24%
ULPL-R-A 225,23 246,99 232,80 228.106,53 -5,94%
VART-R-1 11,20 11,51 11,20 6.017,90 -13,71%
VERN-R-A 57,00 59,00 59,00 13.819,22 9,38%
Redovno Tržište
ACI-R-A 2.535,00 2.535,00 2.535,00 20.280,00 -0,20%
ADRS-P-A 214,00 215,00 215,00 70.694,37 1,01%
ADRS-R-A 238,00 238,00 238,00 238.000,00 -0,83%
ATLN-R-A 35,98 35,98 35,98 1.511,16 -1,05%
ATPL-R-A 244,00 252,99 244,00 81.417,05 -2,40%
AUHR-R-A 246,02 246,02 246,02 6.150,50 0,01%
BD62-R-A 67,00 68,00 67,00 27.426,29 -1,47%
BLJE-R-A 79,00 81,70 80,51 217.223,14 0,95%
DDJH-R-A 68,99 71,84 71,84 134.917,72 4,13%
DIOK-R-A 20,29 21,15 20,70 153.618,60 3,86%
ERNT-R-A 1.111,15 1.119,70 1.119,70 112.570,29 0,60%
FNVC-R-A 110,10 110,10 110,10 17.065,50 -8,26%
FRNK-R-A 455,00 455,00 455,00 1.820,00 1,11%
HDEL-R-A 87,15 92,97 92,97 7.225,63 2,16%
HMAM-R-A 86,33 86,33 86,33 1.035,96 -4,05%
HTPK-R-A 55,70 57,86 57,00 33.423,65 3,64%
HUPZ-R-A 1.011,02 1.050,00 1.011,02 21.933,06 -3,71%
IKBA-R-A 1.050,00 1.050,00 1.050,00 1.050,00 2,94%
JDGT-R-A 670,00 670,00 670,00 87.100,00 0,00%
JDPL-R-A 70,45 76,66 70,45 3.840,16 -3,45%
JMNC-R-A 34.000,00 34.000,00 34.000,00 34.000,00 6,04%
JNAF-R-A 2.295,00 2.295,00 2.295,00 11.475,00 0,22%
KNZM-R-A 153,50 159,90 155,00 32.453,42 0,00%
KORF-R-A 98,30 101,50 101,50 288.268,24 3,31%
KRAS-R-A 400,00 405,00 400,00 88.789,40 0,00%
KSST-R-A 665,00 750,00 690,00 16.559,99 -1,43%
KTJV-R-A 15,75 16,95 16,95 1.357,65 5,87%
LEDO-R-A 5.700,00 5.700,00 5.700,00 11.400,00 0,00%
LKRI-R-A 121,00 124,93 122,03 95.599,58 1,41%
LPLH-R-A 50,00 51,04 50,00 5.095,88 -10,33%
LVCV-R-A 100,00 100,00 100,00 2.500,00 -1,00%
PBZ-R-A 515,00 515,00 515,00 5.150,00 0,00%
RIVP-R-A 13,00 13,00 13,00 2.600,00 0,08%
SAPN-R-A 120,92 120,92 120,92 241,84 -16,61%
SDBA-R-A 80,05 80,05 80,05 6.003,75 -0,56%
TISK-R-A 190,39 192,00 190,48 23.875,70 -2,50%
TNPL-R-A 470,00 470,00 470,00 20.210,00 -2,08%
VDKT-R-A 263,77 268,00 268,00 5.317,62 6,34%
VLDS-R-A 1,82 1,83 1,83 91,49 1,67%
VPIK-R-A 96,98 99,99 99,99 755.413,88 2,54%
ZABA-R-A 37,91 38,47 37,91 19.179,00 -1,53%
ZTNJ-R-A 160,00 160,00 160,00 7.200,00 0,00%
ZVCV-R-A 92,99 97,47 97,47 9.756,12 4,82%
ZVZD-R-A 3.333,00 3.497,99 3.497,99 40.686,99 3,19%
MTP
KOTR-P-A 1.040,01 1.040,01 1.040,01 15.600,15 0,19%
PRFC-R-A 11,62 11,62 11,62 2.010,26 -1,02%
VLHO-R-A 72,00 72,97 72,00 5.492,64 1,41%
RIBA-O-177A 99,39 99,39 99,39 258.301,62 6,645%
Ukupan promet
6.147.421,16
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Indeks Mirex, prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, u ponedjeljak se povisila za 0,18 posto, na 168,5066 bodova, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e).
Rast indeksa posljedica je rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova u odnosu na prethodni dan. Pritom je vrijednost fonda Erste Plavi porasla za 0,26 posto, na 173,1483 bodova, a PBZ Croatia osiguranja za 0,22 posto, na 156,5902 boda. Vrijednost Raiffeisena bila je viša za 0,18 posto, i iznosila 165,4577 bodova, a vrijednost fonda AZ za 0,15 posto veća, na 174,0608 boda.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
07.09. 10.09.
Mirex 168,2038 168,5066 0,18
AZ OMF* 173,8083 174,0608 0,15
Erste Plavi OMF. 172,7057 173,1483 0,26
PBZ Croatia osig.OMF 156,2532 156,5902 0,22
Raiffeisen OMF 165,1648 165,4577 0,18
AZ benefit DMF** 184,1787 184,9985 0,45
AZ profit DMF 209,0550 209,3035 0,12
Croatia osiguranje DMF 122,2694 122,3927 0,10
Erste Plavi Expert DMF 143,9515 144,3898 0,30
Erste Plavi Protect DMF 148,3915 149,0089 0,42
Raiffeisen DMF 154,6808 154,6808 0,00
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 101,3278 101,5886 0,26
Auto Hrvatska ZDMF 112,4870 113,0413 0,49
AZ Dalekovod ZDMF*** 198,6457 198,9372 0,15
AZ Hr. kontrola zračne plov. 193,9004 194,1514 0,13
AZ VIP ZDMF 208,7787 209,0700 0,14
AZ Zagreb ZDMF 151,4761 151,7524 0,18
ZDMF cestarski fond 127,8490 128,3359 0,38
ZDMF Croatia osiguranje 107,1522 107,2645 0,10
ZDMF Ericsson N. Tesla 167,7608 168,4045 0,38
ZDMF HEP grupa 112,1057 112,2549 0,13
ZDMF Hrvatskih autocesta 123,2539 123,5173 0,21
ZDMF Hr. liječničkog sind. 176,1948 176,7770 0,33
ZDMF Novinar 153,7867 154,2430 0,30
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 128,6252 129,4996 0,68
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 109,0333 109,0833 0,05
ZDMF T-HT 144,0421 144,6404 0,42
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.254 - Tokyo/Nikkei 8.807 8.869 London/FTSE-100 5.769 5.793 Frankfurt/DAX 30 7.207 7.213
*Izvor: REUTERS
U ponedjeljak su na Wall Streetu cijene dionica pale jer su ulagači odlučili povući dobit s tržišta, nakon što su cijene dionica dosegnule najviše razine u gotovo pet godina.
Dow Jones indeks oslabio je 0,39 posto, na 13.254 boda, dok je S&P 500 pao 0,61 posto, na 1.429 bodova, a Nasdaq indeks 1,03 posto, na 3.104 boda. Prošloga je petka S&P 500 indeks dosegnuo najvišu razinu od siječnja 2008. godine, što je neke ulagače navelo na povlačenje dobiti s tržišta uoči sjednice čelnika američke središnje banke polovicom tjedna. Nakon razočaravajućih podataka s američkog tržišta rada, većina analitičara očekuje da će Fed u četvrtak najaviti novi, treći krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike. No, kako se taj potez američke središnje banke očekuje već mjesecima, vjerojatno je već ugrađen u cijene dionica, pa je pitanje ima li još prostora za rast tržišta, kažu analitičari.
Nesigurnost je tim veća što će ovoga tjedna njemački ustavni sud donijeti odluku o tome je li uspostava europskog fonda za financijsku pomoć ESM u skladu s njemačkim zakonima. Prošlotjedna najava odlučnih mjera Europske središnje banke za suzbijanje dužničke krize pozitivno utječe na tržište, no ako njemački ustavni sud ne ispuni očekivanja, to bi zakompliciralo situaciju u eurozoni. Loše na tržište utječe i niz izvješća o slabosti najvećih svjetskih gospodarstava. Eurozona je na pragu recesije, a jučer objavljeni slabi podaci o trgovinskoj razmjeni potvrdili su da se usporava rast kineskog, drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE oslabio je 0,03 posto, na 5.793 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,01 posto, na 7.213 bodova, a pariški CAC 0,37 posto, na 3.506 bodova.
Europska tržišta dionica predahnula su u utorak u očekivanju važne presude njemačkog ustavnog suda o europskom kriznom fondu a raspoloženje su prigušile i spekulacije da američka središnja banka možda ipak neće usvojiti dodatne poticaje za gospodarstvo.
Londonski FTSE pao je 0,4 posto na 5.769 bodova a na istom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, spustivši se na 3.490 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je pak blagih 0,1 posto, na 7.207 bodova.
Očekuje se da će njemački ustavni sud u srijedu odobriti Europski stabilizacijski mehanizam (ESB), novi krizni fond eurozone, ali uz uvjete koji bi mogli odgoditi kupnju obveznica, najavljenu planom Europske središnje banke (ECB). Ulagači su taj plan pozdravili kao važan korak ka snižavanju troškova zaduživanja i rješavanju krize u eurozoni. Nesigurnost obavija i sutrašnji početak dvodnevnog sastanka ključnog odbora američke središnje banke. Tržišta očekuju nove poticaje dok ekonomisti procjenjuju šanse da ih Fed usvoji već ovog tjedna na samo 60 posto.
"Puno je nepzonanica u kratkom vremenskom okviru", sažima raspoloženje na tržištu Benoit Peloille, strateg tvrtke Natixis.
"Tržište je dosta ojačalo unatrag tjedan dana pa nam treba nešto novo za novi zalet u procesu oporavka. Mogli bismo to i dobiti nakon što se objavi rezultat glasanja njemačkog suda i nakon što Fed poduzme konkretne korake".
Dodatni su faktor rizika paralmentarni izbori u Nizozemskoj, koji će se također održati u srijedu. Birači su podijeljeni oko zahtjeva za velikom pomoći zaduženim europskim zemljama i za mjerama štednje u samoj Nizozemskoj koje bi nagrizle cijenjena socijalna prava. Vijesti iz kompanija također su prigušile raspoloženje investitora. Tako je britanski Burberry izgubio na vrijednosti 18,6 posto nakon objave upozorenja o dobiti a sa sobom je povukao i dionice kompanija Swatcha, Richemonta i LVMH-a, koje su pale u rasponu od 4,4 do 5,7 posto. Tokijski Nikkei zaključio je trgovinu u minusu 0,7 posto, na 8.807 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,2775 1,2818 1,2753
USD/JPY* 77,95 78,28 77,92
GBP/USD* 1,6025 1,6036 1,5981
USD/CHF* 0,9447 0,9473 0,9411
*Izvor: REUTERS
Euro je prema dolaru u utorak na međunarodnim deviznim tržištima dosegnuo novu najvišu razinu u gotovo četiri mjeseca, zbog očekivanja da će njemački ustavni sud potvrditi ustavnost novog kriznog fonda eurozone, a dodatnu podršku pružale su mu špekulacije da će američka središnja banka dodatno olabaviti monetarnu politiku.
U takvim okolnostima tečaj eura dosegnuo je 1,2836 dolara, što je njegova najviša razina od 15. svibnja.
Dolar se ujedno nakratko spustio na najnižu razinu prema jenu od 1. lipnja od 77,86 jena. Potom se stabilizirao na 77,96 jena, što znači da je na gubitku od 0,5 posto u odnosu na prethodno zatvaranje. Dolarov indeks spustio se ispod ključne razine od 80 bodova, i također je na najnižoj razini u posljednja četiri mjeseca.
Val prodaja dolara izazvalo je najnovije upozorenje rejting agencije Moody's Investors da bi SAD mogao izgubiti vrhunski rejting ako rasprave o proračunu za iduću godinu ne rezultiraju smanjenim udjelom duga u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP). Američku valutu dodatno pritišću očekivanja da će američka središnja banka Fed zbog niza slabijih američkih gospodarskih pokazatelja dodatno ublažiti monetarnu politiku.
U Europi su ulagači danas bili optimistični glede sutrašnje odluke njemačkog ustavnog suda o ustavnosti stalnog kriznog fonda za pomoć članicama eurozone u nevoljama. Neki su ipak na oprezu zbog mogućeg negativnog ishoda, koji bi ugrozio planove Europske središnje banke (ECB) da se smanje troškovi zaduživanja Španjolske i Italije. Analitičari kažu da je ozračje spram eura uvelike poboljšano, no da je zajednička valuta ranjiva na razvoj situacije u Španjolskoj, koja bi mogla zatražiti paket pomoći. Glavobolje zadaje i Grčka, čiji su inozemni zajmodavci odbili dijelove paketa štednje grčke vlade.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 10.09. USLIB 0,1524 - 0,22800 0,40425 0,69065 10.09. EULIB 0,0200 - 0,07357 0,16000 0,42214
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 12. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4288 5,8078 9,3000 7,4392 6,1538 9,0027
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema euru za 0,04 posto, a prema švicarskom franku za 0,26 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,428882 kune, a franka 6,153812 kune.
Istodobno je kuna blago ojačala prema američkoj i britanskoj valuti, prema američkom dolaru za 0,05 posto, a prema britanskoj funti za 0,01 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,807898 kuna, a funte 9,300053 kune.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 12. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4850 5,9501 9,5854 6,5560 OTP Banka Hrvatska 7,4833 5,9258 9,4766 6,2943 Štedbanka 7,5069 5,9890 9,4775 6,2712 Partner banka 7,4900 5,9639 9,4609 6,2974 Erste&Steiermarkische 7,4920 5,9840 9,5570 6,3260 Hrvatska poštanska banka 7,4850 6,0306 9,6293 6,4147 Splitska banka 7,4750 5,9441 9,4976 6,3109 Podravska banka 7,6042 6,0239 9,5346 6,3013 Istarska kreditna banka 7,4850 5,9800 9,5604 6,3433 Karlovačka banka 7,4990 5,9780 9,5724 6,3340 Croatia banka 7,4727 5,9490 9,4646 6,2928 Volksbank 7,5150 5,9705 9,4519 6,3690 Hypo Group Alpe-Adria 7,4800 5,9842 9,5312 6,3462 Fina 7,4550 6,0306 9,6283 6,4147 Privredna banka 7,4800 6,0708 9,5368 6,3654 Centar banka 7,4942 5,9356 9,5325 6,3384
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4511 5,8253 9,3279 6,1722 Zagrebačka banka 7,4750 5,8684 9,4539 6,4703 OTP Banka Hrvatska 7,4700 5,8969 9,4117 6,2636 Štedbanka 7,4770 5,9180 9,3836 6,2091 Partner banka 7,4800 5,9202 9,4267 6,2707 Erste&Steiermarkische 7,4700 5,9461 9,5285 6,2939 Hrvatska poštanska banka 7,4750 5,9414 9,4860 6,3199 Splitska banka 7,4650 5,8690 9,4143 6,2555 Podravska banka 7,6034 5,9239 9,4946 6,2713 Istarska kreditna banka 7,4700 5,9400 9,4488 6,3138 Karlovačka banka 7,4890 5,9480 9,5243 6,3022 Croatia banka 7,4615 5,9083 9,3995 6,2559 Volksbank 7,4950 5,9415 9,4954 6,3384 Hypo Group Alpe-Adria 7,4700 5,8841 9,4311 6,2461 Fina 7,4450 5,9414 9,4860 6,3199 Privredna banka 7,4700 5,9517 9,4424 6,3024 Centar banka 7,4838 5,9066 9,4860 6,3076
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4065 5,7904 9,2721 6,1353 Zagrebačka banka 7,3750 5,6700 9,1342 6,0756 OTP Banka Hrvatska 7,3587 5,6600 9,1335 6,0240 Štedbanka 7,3648 5,6812 9,0083 5,9607 Partner banka 7,3700 5,6406 9,1411 6,0022 Erste&Steiermarkische 7,3700 5,6675 9,0819 5,9989 Hrvatska poštanska banka 7,3750 5,6627 9,0861 5,9938 Splitska banka 7,3650 5,6728 9,0996 6,0464 Podravska banka 7,3700 5,7005 9,1338 6,0756 Istarska kreditna banka 7,3700 5,6700 9,1419 6,0091 Karlovačka banka 7,3700 5,6500 9,0472 5,9865 Croatia banka 7,3768 5,6952 9,1652 6,0455 Volksbank 7,3950 5,6801 9,1420 6,0615 Hypo Group Alpe-Adria 7,3700 5,6839 9,1309 6,0459 Fina 7,3750 5,6627 9,0861 5,9938 Privredna banka 7,3700 5,6614 9,1633 5,9950 Centar banka 7,3835 5,7091 9,1326 6,9999
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,3600 5,6133 9,0429 6,0147
OTP Banka Hrvatska 7,3469 5,6253 9,0408 5,9810
Štedbanka 7,3353 5,6244 8,9182 5,9011
Partner banka 7,3600 5,6051 9,0101 5,9708
Erste&Steiermarkische 7,3600 5,6440 9,0360 5,9740
Hrvatska poštanska banka 7,3550 5,5777 8,9498 5,9039
Splitska banka 7,3550 5,6151 9,0163 6,0033
Podravska banka 7,3550 5,6305 9,0438 6,0256
Istarska kreditna banka 7,3600 5,6450 9,1233 5,9753
Karlovačka banka 7,3600 5,6000 8,9671 5,9335
Croatia banka 7,3657 5,6603 9,1001 6,0085
Volksbank 7,3750 5,6511 9,0955 6,0307
Hypo Group Alpe-Adria 7,3600 5,5838 9,0308 5,9458
Fina 7,3550 5,5777 8,9498 5,9039
Privredna banka 7,3600 5,6048 9,0717 5,9350
Centar banka 7,3739 5,6772 9,1140 5,9691
6. Ministarstvo financija prodalo 1,75 milijardi kuna zapisa
VRSTA EMISIJE 91 dan 182 dana 364 dana Oznaka
trezorskog zapisa
Ostvarena
jedinstvena prodajna
cijena uz kamatnu
stopu
99,454 2,20 %
98,285 3,50 %
96,627 3,50 %
Ostvareni iznos emisije 40.000.000 987.000.000 54.000.000
Ukupan iznos pristiglih 40.000.000 1.039.000.000 59.000.000
ponuda
ISIN RHMF-T-250A RHMF-T-311A RHMF-T-337A
HRRHMFT250A4 HRRHMFT311A4 HRRHMFT337A9
Najviša ponuđena cijena 99,497 98,526 96,730
uz kamatnu stopu 2,10 % 3,00% 3,39 %
Najniža ponuđena cijena 99,454 98,044 96,164
uz kamatnu stopu 2,20 % 4,00 % 4,00 %
Vagana prosječna ponuđena 99,460 98,298 96,611
cijena uz kamatnu stopu 2,18% 3,47 % 3,52%
Udio nebankarskog sustava u 0,00 % 33,13 % 9,26 %
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 13. prosinca 2012. 14. ožujka 2013. 12. rujna 2013.
VRSTA EMISIJE 91 dan 364 dana
Ostvareni iznos emisije(EUR) 74.717.000 15.000.000
Ukupan iznos pristiglih 123.717.000 33.500.000
ponuda(EUR)
Oznaka trezorskog zapisa RHMF-T-250E RHMF-T-337E
ISIN HRRHMFT-250E6 HRRHMFT-337E1
Najviša ponuđena cijena 99,506 97,567
uz kamatnu 1,99% 2,50%
stopu
Najniža ponuđena cijena 99,410 97,095
uz kamatnu stopu 2,38 % 3,00 %
Vagana prosječna ponuđena 99,444 97,321
cijena uz kamatnu stopu 2,24 % 2,76 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,435 97,567
cijena uz kamatnu stopu 2,28 % 2,50%
Udio nebankarskog sustava u 45,53 % 0,00 %
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 13. prosinca 2012. 13. rujna 2013.
Ministarstvo financija danas je održalo aukciju kunskih i eurskih trezorskih zapisa, kojom je ukupno prikupilo otprilike 1,75 milijardi kuna, zaduživši se pritom uz niže ili iste kamatne stope kao prošloga tjedna.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa, Ministarstvo financija ponudilo je na upis 800 milijuna kuna i 60 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa.
Bankarske institucije i ostali investitori podastrli su ponude vrijedne 1,138 milijardi kuna i 157,22 milijuna eura.
U konačnici, na aukciji je upisano trezorskih zapisa u vrijednosti 1,081 milijardu kuna i 89,72 milijuna eura, odnosno u kunskoj protuvrijednosti 666,18 milijuna kuna.
Kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 91 dan upisano 40 milijuna, uz prosječnu kamatnu stopu od 2,20 posto, što je 0,05-postotnih bodova manje nego na prošlotjednoj aukciji. Iskorištene su sve prispjele ponude.
Kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 182 dana upisano je 987 milijuna, i to uz prosječnu kamatnu stopu od 3,50 posto, kao i prošloga tjedna. Ministarstvo financija nije prihvatilo sve ponude - neiskorišteno ih je ostalo 52 milijuna kuna. Kunskih trezorskih zapisa na rok od 364 dana upisano je 54 milijuna, uz prosječnu kamatnu stopu od 3,50 posto, što je za 0,1 postotni bod manje nego prošloga tjedna. Ministarstvo financija također nije prihvatilo sve ponude - ostalo ih je neiskorišteno 5 milijuna kuna.
Ujedno, na današnjoj aukciji upisano je i 74,717 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 2,28 posto ili 0,12 postotnih bodova manje nego za prethodnoj aukciji. Ponude su pristigle u visini od 123,717 milijuna kuna. Upisano je i 15 milijuna eura trezorskih zapisa na rok od 364 dana, uz prosječnu kamatu od 2,5 posto, isto kao i prošloga puta. U ponudi je ostalo neiskorišteno 118,5 milijuna kuna.
Ukupno je na današnji dan tako upisano 14,32 milijarde kuna vrijednih trezorskih zapisa ili 344 milijuna manje nego što je to bilo na dan prethodne aukcije.
Upisano je ukupno i 685,683 milijuna eura vrijednih zapisa, što je 41,32 milijuna više nego na dan prethodne aukcije. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 18. rujna putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS).
7. Hrvatska vlada ima vjerodostojan plan smanjenja deficita - Napolitano
Hrvatska vlada ima vjerodostojan plan smanjenja proračunskog deficita, a zauzela je i pravi pristup gospodarskom rastu usredotočivši svoja nastojanja na privlačenje ulaganja te pokušavajući iskoristiti sredstva međunarodnih institucija i EU fondova, ocijenio je Michele Napolitano, viši direktor u londonskom timu rejting agencije Fitch zaduženom za rejtinge zemalja nove Europe.
"Hrvatska vlada u šest je mjeseci stvorila proračunski okvir primjereniji za put slabog gospodarskog rasta, a to je ono što zemlje na takvom putu moraju učiniti. Poboljšali su naplatu poreza i potaknuli izmjene u zakonskom okviru koje bi trebale olakšati smanjenje državne potrošnje u budućnosti. Također imaju vjerodostojan plan smanjenja deficita", izjavio je Napolitano u razgovoru za agenciju Bloomberg. Fitch Ratings je u jučer objavljenom izvješću, pod nazivom "Hrvatska: fiskalna politika ključna za održavanje investicijskog rejtinga", ocijenio da je hrvatska Vlada postigla napredak u rješavanju fiskalnih izazova, a ključni izazov s kojim se suočava bit će daljnje smanjenje deficita i provedba strukturnih reformi u produljenom razdoblju slabog gospodarskog rasta.
Prije nekoliko dana, 5. rujna, Fitch je revidirao naviše prognozu za hrvatski kreditni rejting, s negativne na stabilnu, i ujedno potvrdio hrvatski rejting za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti na 'BBB-' i u domaćoj valuti na 'BBB'. U jučerašnjem izvješću Fitch napominje da je sveobuhvatna reforma tržišta rada, koja rješava rigidnosti i u privatnom i u javnom sektoru, važna za poboljšanje konkurentnosti kako bi dala podršku srednjoročnom potencijalu rasta BDP-a i očuvanju hrvatskog investicijskog rejtinga. Vlada je provela promjene radnog zakonodavstva koje se tiču fleksibilnosti plaća u javnom sektoru, kaže se u izvješću Fitcha, u kojem se navodi i da je niska stopa zaposlenosti u gospodarstvu ključno strukturno usko grlo.
„Preustroj državnih kompanija mogao bi dovesti do više razine nezaposlenosti, no nadamo se da bi dio radne snage apsorbirao privatni sektor kada dođe do zamaha privatnih ulaganja nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju“, kazao je Napolitano za Bloomberg.
U Fitchovom izvješću se još napominje da je hrvatsko gospodarstvo suočeno s problemom rasta te da zemlja nije bila u stanju ostvariti rast još od 2008. godine. Prema Fitchovim najnovijim prognozama, ove će godine hrvatski BDP realno pasti za 1,7 posto, a potom će u kratkom roku ostvarivat anemičan rast od 1,5 posto.
"Vlada je zauzela pravi pristup rastu, usredotočivši svoja nastojanja na privlačenje ulaganja te pokušavajući iskoristiti sredstva međunarodnih institucija i iz EU fondova. Naš je dojam da je vlada svjesna da nema vremena za opuštanje, da je svjesna da je ovo tek početak vrlo dugog procesa i da će značajni odmaci u ispunjenju fiskalnih ciljeva negativno utjecati na rejting", ističe Napolitano. Dodao je da Hrvatska mora smanjiti proračunski manjak i postići održiv gospodarski rast da bi joj bile podignute prognoze za kreditni rejting, a što se vjerojatno neće dogoditi u idućih nekoliko godina.
8. Planirana bankovna unija otvara pitanje ravnopravnosti banaka u eurozoni i onih izvan nje
Planovi postroženog nadzora banaka u eurozoni dovode u težak položaj zemlje izvan zone primjene jedinstvene europske valute koje priželjkuju kraj dužničke krize ali upozoravaju na problem ravnopravnosti banaka u eurozoni i onih izvan nje, pišu u utorak europski mediji.
Veleposlanici Bugarske, Češke, Danske, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske, Švedske i Velike Britanije sastali su se u ponedjeljak navečer u Bruxellesu kako bi podijelili zabrinutost zbog planova za uspostavu europske bankovne unije koje će Europska komisija objaviti u srijedu.
Ta skupina zemalja ima pravo veta na uspostavu europske bankovne unije iako nisu članice eurozone.
Nijedna od njih ne želi iskoristiti tu opciju jer ne želi ugroziti usvajanje mjera koje bi mogle stabilizirati eurozonu, naglasili su diplomati u razgovoru za informativni portal EUobserver. Upozoravaju ipak da pri izradi konačne verzije tog plana treba uzeti u obzir njihove bojazni. Najviše ih zabrinjava pitanje ravnopravnosti banaka eurozone i onih izvan zone primjene jedinstvene europske valute.
Tako srednjoeuropske i istočnoeuropske zemlje, čijih čak 65 posto banaka kontroliraju banke iz Austrije, Njemačke i Italije, strahuju od neravnopravne konkurencije velikih banaka onim lokalnima.
"U kojoj bi banci vaša baka štedila kada bi mogla birati između austrijske i rumunjske banke? Nema sumnje da moćni Europski stabilizacijski mehanizam i Njemačka koja stoji iza njega predstavljaju konkurentsku prednost u odnosu na lokalne banke", kazao je jedan diplomat Europske unije.
Drugi je problem što se zemlje izvan eurozone mogu odlučiti za opciju pristupa bankovnoj uniji, ali im to ipak neće donijeti mogućnost utjecaja na odluke upravnog vijeća ECB-a, čije članove imenuju isključivo članice eurozone. Odluke koje to tijelo bude donosilo kako bi stabiliziralo euro, poput povlačenja kapitala iz istočnoeuropskih podružnica radi jačanja kapitala matičnih banaka u zapadnoj Europi, mogle bi negativno utjecati na zemlje izvan eurozone.
"Trebali bismo u najmanju ruku imati ulogu promatrača u vijeću, ako već dobrovoljno pristanemo na sva ograničenja koja bankovna unija donosi", istaknuo je spomenuti diplomat.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821