Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
10. rujna 2012.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. HNB: u pripremi dodatna zaštita korisnika kredita
7. Soros poručio Njemačkoj da bira između vodstva i izlaska iz eurozone
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u mil. Ponuda u mil. kuna Promet u mil. Prosječna kamata
kuna kuna (%)
10.09. 343,18 43,18 43,18 1,11
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u mil. Kamatna stopa (%)
kunama
prekonoćni 43,18 1,11
Ukupno 43,18 1,11
Valuta Promet u mil. Kamatna stopa (%)
EUR 1 tjedan 1,00 1,50
EUR 2 tjedna 1,50 3,00
Izvor: Tržište novca
Na Tržištu novca Zagreb danas je potražnja prepolovljena u odnosu na kraj prošloga tjedna, no i dalje uvelike nadmašuje ponudu slobodnih novčanih viškova.
Potražnja je danas prepolovljena u odnosu na petak, na 343,18 milijuna kuna. Istodobno, ponuda je smanjena za 89 posto, na 43,18 milijuna kuna. Sav promet odnosi se na prekonoćne pozajmice, kojih je ugovoreno 43,18 milijuna kuna, po prosječnoj kamatnoj stopi od 1,11 posto, što je 2,27 postotnih bodova manje nego u petak.
„Posljednji su dani razdoblja održavanja obvezne pričuve i napetost na Tržištu novca je popustila. Još uvijek potražnja za kunama višestruko nadmašuje ponudu viškova kuna, ali su kamatne stope zabilježile pad“, navodi se u priopćenju. Danas su ugovorene i dvije devizne pozajmice – u visini od milijun eura, na rok od tjedan dana uz kamatu od 1,5 posto, te u visini od 1,5 milijuna eura na rok od dva tjedna, uz kamatu od 3 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobex bez promjene, Crobex10 pao
Tjedan je na Zagrebačkoj burzi počeo uz redovan promet od 8,6 milijuna kuna, nepromijenjenu vrijednost dioničkog indeksa Crobex, a pad specijaliziranog indeksa Crobex10 za 0,19 posto.
Crobex tako trgovanje završava na 1.684,59 bodova, a Crobex10 na 918,24 boda.
Ni jedna dionica kojom se trguje na službenom i redovnom tržištu danas nije imala više od milijun kuna prometa, već je taj promet zabilježen samo na MTP-u i to trgovanjem dionicama iločke tvrtka za proizvodnju i promet građevinskog materijala, Razvitak. Dionicom Razvitka ostvareno je 1,1 milijun kuna prometa, a zadnja joj se cijena nije mijenjala i ostala je na 55 kuna. U trgovanju na službenom i redovnom tržištu najveći je promet imala dionica HT-a, 821,2 tisuće kuna, a cijena joj bilježi pad za 0,25 posto, na zadnjih 198,51 kunu.
Dionica Vupika protrgovano je za 745,9 tisuća kuna, a cijena te dionice je porasla 2,64 posto, na 97,51 kunu.
Po prometu slijedi dionica Leda koje je prodano za nešto više od 615 tisuća kuna, uz rast cijene za 0,35 posto, na 5.700 kuna. Redovna dionica Adris grupe imala je promet od 600 tisuća kuna, a zadnja joj je cijena ostala nepromijenjena, 240 kuna. Pad cijene od 0,56 posto bilježi dionica AD Plastika, uz promet od 510,8 tisuća kuna, a dionica Valamar Adria Holdinga imala je promet od 441,8 tisuća kuna te rast cijene za 0,85 posto. Iako je dionica Diokija u današnjem trgovanju bilježila rast cijene za nešto više od 4,5 posto i najviša joj je cijena išla do 21,81 kunu, trgovanje je završila s padom cijene za 0,60 posto, na 19,93 kune, te s prometom od 416,5 tisuća kuna. Rast cijene očito je bio potaknut najavama Uprave Diokija da bi danas trebala biti izdana bankovna garancija nakon koje bi turski Caliskan uplatio avans za isplatu zaostalih plaća radnicima Diokija i Dine Petrokemije, no kako do kraja trgovanja na Zagrebačkoj burzi nije bilo nikakvih daljnjih obavijesti o tome, sam je kraj radnog dana dionica Diokija završila s padom cijene. Inače, Uprava Diokija jučer je izvijestila da je turski investitor, tvrtka Caliskan službeno potvrdila Zagrebačkoj banci svoju spremnost da odmah nakon primitka bankovne garancije uplati avans za isplatu zaostalih plaća radnicima Diokija i Dine Petrokemije. "Izdavanje bankovne garancije očekujemo već u ponedjeljak, a idućih dana obavijestiti ćemo zaposlenike društava Dioki d.d. i Dina-Petrokemija d.d. o datumu isplate plaća, nakon čega slijedi proces restrukturiranja Dioki Grupe, kao i pripreme za pokretanje proizvodnje u Dina-Petrokemiji d.d.", naveli su iz Diokija u priopćenju s jučerašnjim nadnevkom.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno tržište
ADPL-R-A 107,50 108,99 107,50 510.870,63 -0,56%
ATGR-R-A 467,00 474,00 467,00 10.870,96 0,11%
CROS-R-A 6.050,00 6.050,00 6.050,00 163.350,00 -1,13%
DLKV-R-A 117,51 121,00 117,51 158.378,38 -0,52%
HT-R-A 198,50 200,00 198,51 821.215,08 -0,25%
IGH-R-A 509,50 541,90 509,50 122.716,50 -2,02%
INA-R-A 4.195,00 4.200,00 4.195,00 109.115,00 -0,12%
INGR-R-A 4,93 5,00 4,95 135.320,83 -1,00%
ISTT-R-A 169,99 177,77 177,77 14.041,53 17,72%
KOEI-R-A 520,00 525,00 525,00 186.350,00 0,00%
LKPC-R-A 600,00 608,08 600,00 114.637,30 -1,64%
MGMA-R-A 0,77 0,79 0,79 2.276,60 2,60%
PODR-R-A 220,15 226,00 220,38 50.988,65 -2,49%
PTKM-R-A 220,60 225,96 220,60 63.391,34 -0,18%
ULPL-R-A 229,50 247,50 247,50 131.053,20 -0,33%
VERN-R-A 53,94 54,25 53,94 21.598,20 -1,03%
VIRO-R-A 524,99 525,00 525,00 22.574,95 0,96%
Redovno Tržište
ACI-R-A 2.540,00 2.569,90 2.540,00 15.269,90 0,59%
ADRS-P-A 212,86 214,00 212,86 48.994,40 0,16%
ADRS-R-A 240,00 240,00 240,00 600.000,00 0,00%
AGMM-R-A 500,00 500,00 500,00 8.500,00 -1,96%
ARNT-R-A 100,02 118,90 118,90 84.654,10 13,40%
ATPL-R-A 249,07 256,00 250,00 35.186,40 -0,40%
BD62-R-A 66,00 73,61 68,00 63.219,40 -2,86%
BLJE-R-A 78,22 80,48 79,75 156.190,30 0,31%
CKML-R-A 3.200,00 3.200,00 3.200,00 16.000,00 6,60%
DDJH-R-A 66,66 69,35 68,99 114.604,39 0,72%
DIOK-R-A 19,93 21,81 19,93 416.497,44 -0,60%
ERNT-R-A 1.111,00 1.119,70 1.113,05 95.690,47 1,19%
FMPS-R-A 17,25 17,25 17,25 2.932,50 1,47%
HDEL-R-A 91,00 91,50 91,00 3.196,00 -0,55%
HIMR-R-A 169,93 169,93 169,93 11.385,31 6,20%
HUPZ-R-A 1.050,00 1.050,00 1.050,00 4.200,00 0,00%
INDG-R-A 200,01 200,01 200,01 1.600,08 0,00%
IPKK-R-A 157,00 162,04 157,00 312.067,41 0,00%
JDGT-R-A 670,00 670,00 670,00 119.930,00 -0,74%
JDOS-R-A 2.550,00 2.550,00 2.550,00 10.200,00 -5,24%
JDPL-R-A 72,96 72,97 72,97 13.645,23 4,17%
JDRA-R-A 400,00 400,00 400,00 9.600,00 0,00%
JNAF-R-A 2.290,00 2.312,00 2.290,00 284.324,04 -0,93%
KNZM-R-A 155,00 159,93 155,00 81.329,31 -1,90%
KODT-P-A 878,00 878,00 878,00 7.902,00 0,34%
KODT-R-A 910,00 910,00 910,00 3.640,00 0,77%
KORF-R-A 97,55 98,82 98,25 441.785,61 0,85%
KRAS-R-A 395,18 400,00 400,00 60.481,10 0,00%
KSST-R-A 673,00 700,00 700,00 16.427,23 -0,28%
LEDO-R-A 5.680,00 5.750,00 5.700,00 615.056,00 0,35%
LKRI-R-A 120,00 123,39 120,33 27.126,01 0,28%
LPLH-R-A 55,75 55,76 55,76 4.572,09 5,25%
LRH-R-A 1.890,00 1.999,99 1.999,99 9.669,98 5,32%
MIV-R-A 3.000,00 3.000,00 3.000,00 6.000,00 3,45%
PBZ-R-A 515,00 515,00 515,00 13.905,00 -2,83%
PUNT-R-A 1,10 1,10 1,10 1.303,50 10,00%
RIVP-R-A 12,60 12,99 12,99 12.795,00 -0,08%
SLPF-R-A 17,55 17,55 17,55 2.808,00 0,29%
SLRS-R-A 252,25 252,25 252,25 18.918,75 9,67%
THNK-R-A 855,01 900,00 900,00 13.980,06 -3,12%
TISK-R-A 191,52 195,37 195,37 19.444,34 2,71%
TNPL-R-A 480,00 481,00 480,00 9.125,08 0,00%
TUHO-R-A 970,00 975,01 970,00 98.993,50 -2,02%
VDKT-R-A 252,01 260,14 252,01 36.901,63 -5,56%
VPIK-R-A 95,54 99,00 97,51 745.938,00 2,64%
ZABA-R-A 38,25 38,50 38,50 115.237,00 1,32%
ZVZD-R-A 3.275,00 3.390,00 3.390,00 23.060,01 4,31%
MTP
HMNS-R-A 25,00 25,00 25,00 22.500,00 0,00%
KOSN-P-A 940,00 940,00 940,00 28.200,00 0,00%
KOTR-P-A 1.038,00 1.038,00 1.038,00 5.190,00 8,01%
RZVI-R-A 55,00 55,00 55,00 1.100.000,00 0,00%
SLDR-R-A 154,98 155,00 155,00 37.507,05 0,00%
VLHO-R-A 70,45 71,00 71,00 19.438,05 0,85%
Ukupan promet
8.665.870,82
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Indeks Mirex, prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, u petak je porasla 0,17 posto, na 168,2038 bodova, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e).
Viši indeks posljedica je rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova u odnosu na prethodni dan. Pritom je vrijednost fonda Erste Plavi porasla za 0,37 posto, na 172,7057 bodova, a PBZ Croatia osiguranja za 0,24 posto, na 156,2532 boda. Vrijednost Raiffeisena bila je viša za 0,17 posto, i iznosila 165,1648 bodova, a vrijednost fonda AZ za svega 0,09 posto, na 173,8083 boda.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
06.09. 07.09.
Mirex 167,9106 168,2038 0,17
AZ OMF* 173,6514 173,8083 0,09
Erste Plavi OMF. 172,0678 172,7057 0,37
PBZ Croatia osig.OMF 155,8756 156,2532 0,24
Raiffeisen OMF 164,8769 165,1648 0,17
AZ benefit DMF** 183,5865 184,1787 0,32
AZ profit DMF 208,2539 209,0550 0,38
Croatia osiguranje DMF 122,0364 122,2694 0,19
Erste Plavi Expert DMF 143,4013 143,9515 0,38
Erste Plavi Protect DMF 148,0479 148,3915 0,23
Raiffeisen DMF 154,4204 154,6808 0,17
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 101,0401 101,3278 0,28
Auto Hrvatska ZDMF 112,0076 112,4870 0,43
AZ Dalekovod ZDMF*** 197,8962 198,6457 0,38
AZ Hr. kontrola zračne plov. 193,2122 193,9004 0,36
AZ VIP ZDMF 207,9684 208,7787 0,39
AZ Zagreb ZDMF 150,8364 151,4761 0,42
ZDMF cestarski fond 127,7410 127,8490 0,08
ZDMF Croatia osiguranje 106,9488 107,1522 0,19
ZDMF Ericsson N. Tesla 167,4796 167,7608 0,17
ZDMF HEP grupa 111,8850 112,1057 0,20
ZDMF Hrvatskih autocesta 122,9674 123,2539 0,23
ZDMF Hr. liječničkog sind. 175,7134 176,1948 0,27
ZDMF Novinar 153,5419 153,7867 0,16
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 128,3281 128,6252 0,23
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 108,8313 109,0333 0,19
ZDMF T-HT 143,6591 144,0421 0,27
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA - 13.306 Tokyo/Nikkei 8.869 8.871 London/FTSE-100 5.796 5.791 Frankfurt/DAX 30 7.212 7.237
*Izvor: REUTERS
Nakon prošlotjednih odlučnih mjera Europske središnje banke za suzbijanje dužničke krize, na Wall Streetu će ovoga tjedna u fokusu ulagača biti američki Fed i njemački ustavni sud, čije bi odluke mogle znatno utjecati na smjer tržišta. Dow Jones indeks prošloga je tjedna ojačao 1,6 posto, na 13.306 bodova, najvišu razinu od prosinca 2007. godine. S&P 500 skočio je, pak, 2,2 posto, na 1.437 bodova, najvišu razinu od siječnja 2008., dok je Nasdaq indeks porastao 2,3 posto, na 3.136 bodova, najvišu razinu od 2000. godine.
Snažan rast cijena dionica zahvaljuje se odluci ECB-a o kupnji obveznica prezaduženih članica eurozone kako bi im se smanjila cijena zaduživanja i tako pomoglo pri izlasku iz dužničke krize.
Od američke središnje banke ovoga se, pak, tjedna očekuju mjere za poticanje gospodarskog rasta. Razočaravajući podaci s američkog tržišta rada učvrstili su nadu ulagača da će na ovotjednoj sjednici čelnici Feda pokrenuti novi, treći krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike, odnosno kupnje državnih obveznica kako bi povećao likvidnost i tako potaknuo kreditiranje i rast gospodarskih aktivnosti. U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti i odluka njemačkog ustavnog suda o tome je li uspostava europskog fonda za financijsku pomoć ESM u skladu s njemačkim zakonima.
No pitanje je mogu li cijene dionica nastaviti rasti, čak i ako sve prođe kao što se ulagači nadaju, s obzirom da se burzovni indeksi kreću na najvišim razinama u četiri godine, a da situacija u najvećim svjetskim gospodarstvima nije zavidna. Eurozona je na pragu recesije, dok se rast američkog i kineskog gospodarstva, prvog i drugog po veličini u svijetu, usporava, stoga su poslovni rezultati kompanija sve slabiji. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će zarade 500 kompanija iz S&P indeksa u tekućem tromjesečju biti oko 2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Zbog toga analitičari nisu sigurni mogu li burzovni indeksi dodatno porasti do kraja godine.
„Ciljanu razinu za S&P 500 postavili smo u ovoj godini na 1.450 bodova, pa nas ove razine indeksa ohrabruju. No, ako se trend uspona nastavi, ispunit ćemo naše ciljeve, pa ćemo početi polagano povlačiti dobit s tržišta“, kaže Jack Ablin, direktor u Harris Private banci. I nije jedini, s obzirom da je S&P 500 od početka godine porastao 14 posto, nadmašivši procjene većine analitičara. U anketi Reutersa, provedenoj polovicom godine, analitičari su u prosjeku očekivali da će na kraju 2012. taj indeks iznositi 1.383 boda.
Europska tržišta dionica stagnirala su u ponedjeljak u mršavoj trgovini uoči važnog sastanka američke središnje banke, pri čemu je pad vrijednosti defanzivnih sektora, poput prehrambenog i energetskog, neutralizirao jačanje rudarskih kompanija u očekivanju novih poticajnih mjera.
Londonski FTSE ostao je tako gotovo nepromijenjen, na 5.796 bodova, kao i frankfurtski DAX, koji je iznosio 7.212 bodova. Pariški CAC bio je pak u minusu 0,4 posto i iznosio 3.504 boda. Europska su tržišta u ponedjeljak predahnula nakon što je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi u četvrtak najavio željno očekivani program kupovine obveznica zaduženih zemalja eurozone. Budući da su pojedinosti programa iscurile u medije prije objave, rast vrijednosti dionica bio je kratkog daha te su se ulagači u ponedjeljak okrenuli američkom Fedu. Analitičari ocjenjuju da su slabi američki podaci o zaposlenosti u kolovozu, objavljeni u petak, povećali izglede da američka središnja banka pokrene treći ciklus kvantitativnog ublažavanja monetarne politike.
„Novi poticaji trebali bi dodatno poduprijeti rizičnu imovinu, nakon što je ECB prošlog tjedna ispunio očekivanja, iako bi ulagači trebali biti svjesni mogućih političkih komplikacija", tumači Ian Williams iz Peel Hunta.
U atmosferi neizvjesnosti i očekivanja Fedova ovotjednog sastanka ulagači su se u ponedjeljak suzdržali većih kupovina a najveći su gubitnici bili defanzivni sektori, poput proizvođača pića i hrane i energetskih tvrtki.
Očekivanja poticaja, poduprta i slabim kineskim trgovinskim podacima, išla su pak na ruku rudarskim kompanijama, koje su u prosjeku ojačale 1,5 posto. Kazakhmys je ojačao 4,0 posto. Osim Fedova sastanka u srijedu i četvrtak, fokus je u ovom tjednu i na presudi njemačkog ustavnog suda o europskom kriznom fondu, koja će biti objavljena u srijedu, te izborima u Nizozemskoj i razgovorima Grčke i njezinih zajmodavaca o pomoći.
Rudarske dionice bile su najveći dobitnici, ojačavši za 1,5 posto. Cijene dionica Kazakhmysa porasle su 4,0 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei pao je 0,03 posto na 8.869 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,2775 1,2812 1,2768
USD/JPY* 78,23 78,33 78,15
GBP/USD* 1,5975 1,6019 1,597
USD/CHF* 0,9461 0,9485 0,943
*Izvor: REUTERS
Tečaj eura prema dolaru u ponedjeljak je skliznuo na međunarodnim deviznim tržištima ispod najviše razine u gotovo četiri mjeseca nakon što su slabiji od očekivanih podatci s američkog tržišta rada ojačali špekulacije da će američka središnja banka Fed uvesti nove poticajne mjere za gospodarstvo.
Tečaj eura spustio se tako za 0,25 posto, na 1,2785 dolara, no drži se i dalje nedaleko 1,2818 dolara, najviše razine od 22. svibnja, na koju se popeo u petak. Dolar je pak ostalo nepromijenjen prema jenu, te se njime trgovalo po 78,28 jena. Time se zadržao blizu najniže razine u mjesec dana od 78,016 jena, na koju se spustio također u petak.
Jačaju očekivanja da bi Fed mogao najaviti novi krug kvantitativnog ublažavanja na ovotjednom redovnom zasjedanju i vjerojatno će idućih dana pružati podršku euru i drugim rizičnim valutama, procjenjuju trgovci.
Raspoloženje spram jedinstvene europske valute poboljšano je nakon što je Europska središnja banka (ECB) prošli tjedan predstavila novi program kupnje obveznica koji ima za cilj sniziti troškove zaduživanja prezaduženih zemalja članica u rubnom pojasu eurozone. Neki su špekulanti pak nastojali zaraditi na najnovijem uzletu eura.
Analitičari smatraju da će ulagači vjerojatno biti oprezni kod kupovina eura s obzirom da u ovom tjednu njemački ustavni sud odlučuje o trajnom europskom kriznom fondu, a održavaju se i izbori u Nizozemskoj.
"Aktualna neizvjesnost povezana je s nizom događanja na ovotjednom rasporedu, no sada su čak i oni koji očekuju da će euro slabiti neskloni pretjeranoj skepsi. Možda euro dobiva temeljem očekivanja odluke Feda. Najnoviji podaci o američkoj zaposlenosti povećali su rizik novog kruga kvantitativnog ublažavanja u SAD-u", kazao je Jeremy Stretch iz CIBC-ja. Izvješće o američkoj zaposlenosti u petak je pokazalo da je u SAD-u u kolovozu otvoreno samo 96.000 novih radnih mjesta, znatno manje od očekivanih 125 tisuća.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 7.09. USLIB 0,1524 0,001 0,22800 0,40775 0,69465 7.09. EULIB 0,0200 - 0,07357 0,16429 0,42857
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 10. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4253 5,8110 9,3014 7,4216 6,1376 9,0298
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, ojačala prema euru za 0,30 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,425341 kunu. Kuna je ojačala i prema drugim važnijim valutama, prema američkom dolaru za 1,05 posto, britanskoj funti za 0,80 posto te prema švicarskom franku za 0,01 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,811035 kuna, funte 9,301442 kune, a franka 6,137660 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 10. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5000 5,9833 9,5966 6,5617 OTP Banka Hrvatska 7,4983 5,9562 9,4746 6,2902 Štedbanka 7,5169 6,0067 9,4961 6,2661 Partner banka 7,4900 5,9962 9,5068 6,2739 Erste&Steiermarkische 7,4920 5,9840 9,5570 6,3260 Hrvatska poštanska banka 7,4900 6,0338 9,6297 6,3979 Splitska banka 7,4850 5,9781 9,5182 6,3088 Podravska banka 7,6005 6,0330 9,5223 6,3036 Istarska kreditna banka 7,4900 5,9850 9,5618 6,3267 Karlovačka banka 7,4990 5,9980 9,6007 6,3351 Croatia banka 7,4840 5,9505 9,4493 6,2794 Volksbank 7,5150 5,9737 9,5154 6,3525 Hypo Group Alpe-Adria 7,4900 6,0122 9,5322 6,3472 Fina 7,4500 6,0338 9,6297 6,3979 Privredna banka 7,4900 6,0768 9,5300 6,3616 Centar banka 7,4906 5,9388 9,5339 6,3217
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4476 5,8284 9,3293 6,1560 Zagrebačka banka 7,4900 5,9012 9,4649 6,4760 OTP Banka Hrvatska 7,4750 5,9272 9,4097 6,2595 Štedbanka 7,4870 5,9355 9,4021 6,2040 Partner banka 7,4800 5,9502 9,4626 6,2572 Erste&Steiermarkische 7,4800 5,9504 9,5043 6 2909 Hrvatska poštanska banka 7,4800 5,9446 9,4874 6,3033 Splitska banka 7,4750 5,9026 9,4347 6,2535 Podravska banka 7,5998 5,9330 9,4823 6,2736 Istarska kreditna banka 7,4800 5,9450 9,4502 6,2972 Karlovačka banka 7,4890 5,9680 9,5526 6,3034 Croatia banka 7,4728 5,9098 9,3842 6,2426 Volksbank 7,4950 5,9447 9,4689 6,3218 Hypo Group Alpe-Adria 7,4800 5,9121 9,4321 6,2471 Fina 7,4400 5,9446 9,4874 6,3033 Privredna banka 7,4800 5,9577 9,4356 6,2986 Centar banka 7,4802 5,9098 9,4874 6,2911
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4030 5,7936 9,2735 6,1192 Zagrebačka banka 7,3900 5,7017 9,1449 6,0808 OTP Banka Hrvatska 7,3637 5,6891 9,1316 6,0200 Štedbanka 7,3746 5,6980 9,0260 5,9559 Partner banka 7,3700 5,6604 9,1468 5,9992 Erste&Steiermarkische 7,3800 5,6716 9,0589 5,9961 Hrvatska poštanska banka 7,3800 5,6657 9,0875 5,9780 Splitska banka 7,3750 5,7053 9,1192 6,0444 Podravska banka 7,3750 5,7095 9,1225 6,0777 Istarska kreditna banka 7,3800 5,6750 9,1433 5,9934 Karlovačka banka 7,3700 5,6800 9,0917 5,9992 Croatia banka 7,3815 5,6959 9,1656 6,0308 Volksbank 7,3950 5,6832 9,1154 6,0456 Hypo Group Alpe-Adria 7,3800 5,7119 9,1319 6,0469 Fina 7,3800 5,6657 9,0875 5,9780 Privredna banka 7,3800 5,6670 9,1567 5,9914 Centar banka 7,3800 5,7122 9,1340 6,9842
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,3750 5,6447 9,0534 6,0199
OTP Banka Hrvatska 7,3518 5,6542 9,0389 5,9771
Štedbanka 7,3451 5,6410 8,9357 5,8963
Partner banka 7,3600 5,6220 9,1016 5,9480
Erste&Steiermarkische 7,3700 5,6480 9,0130 5,9720
Hrvatska poštanska banka 7,3600 5,5807 8,9511 5,8884
Splitska banka 7,3650 5,6472 9,0357 6,0014
Podravska banka 7,3600 5,6395 9,0325 6,0277
Istarska kreditna banka 7,3700 5,6500 9,1247 5,9596
Karlovačka banka 7,3600 5,6300 9,0116 5,9464
Croatia banka 7,3703 5,6611 9,1005 5,9940
Volksbank 7,3750 5,6541 9,0689 6,0149
Hypo Group Alpe-Adria 7,3700 5,6118 9,0318 5,9468
Fina 7,3600 5,5807 8,9511 5,8884
Privredna banka 7,3700 5,6104 9,0652 5,9315
Centar banka 7,3703 5,6802 9,1154 5,9535
6. HNB: u pripremi dodatna zaštita korisnika kredita
Najavljenim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju predložila bi se i odredba da za buduće promjene kamatnih stopa vjerovnici, odnosno banke moraju prethodno definirati parametre promjenjivosti koji bi trebali biti objektivizirani, a korisnicima bi se dala i mogućnost da u slučaju povećanja kamatne stope kredit refinanciraju kreditom druge banke u roku tri mjeseca bez naknade, izvijestili su danas iz Hrvatske narodne banke.
Iz HNB-a su, naime, priopćenjem reagirali na medijske upite o najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, napominjući kako je središnja banka u radu na izmjenama i dopunama tog zakona aktivno surađivala s predlagačem - Ministarstvom financija.
"Jedna od značajnijih promjena koja se predlaže navedenim izmjenama i dopunama zakona jest odredba da za buduće promjene (ugovorenih promjenjivih) kamatnih stopa vjerovnici moraju prethodno definirati parametre promjenjivosti koji ne bi smjeli ovisiti o volji jedne banke, već bi trebali biti objektivizirani", ističu iz HNB-a.
Također naglašavaju kako bi dopuna tog zakona, koju smatraju svrhovitom, dodatno zaštitila korisnike kredita.
Korisnicima kredita "dala bi se mogućnost da, u slučaju da vjerovnik poveća kamatne stope, postojeći kredit refinanciraju kreditom druge banke u roku od tri mjeseca bez naknade".
Tom bi odredbom bila ojačana konkurencija među kreditnim institucijama, te bi one bile motivirane da, osim objavljenih parametara promjenjivosti, kod donošenja odluka o promjeni kamate uzimaju u obzir i uvjete na tržištu, smatraju u središnjoj banci.
Iz HNB-a također ističu kako su u tijeku aktivnosti na izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, kao i druge mjere u okviru kojih se, između ostalog, predviđa detaljnija razrada regulatornog okvira koji se odnosi na zaštitu potrošača. Pri tome bi poseban naglasak bio stavljen na unaprjeđenje transparentnosti postupanja kreditnih institucija, kao i na njihovo aktivno uključivanje u pravovremenu edukaciju potrošača, navodi se u priopćenju.
7. Soros poručio Njemačkoj da bira između vodstva i izlaska iz eurozone
Međunarodni financijer George Soros pozvao je Njemačku da odluči hoće li stati na čelo eurozone ili istupiti iz nje, prenose u ponedjeljak europski mediji.
Eurozona bi trebala ciljati stopu rasta od pet posto a to bi zahtijevalo odustajanje od mjera štednje na kojima Njemačka inzistira i prihvaćanje više stope inflacije, prenosi BBC navode iz Sorosova autorskog članka, objavljenog u New York Review od Booksu u ponedjeljak.
Njemačka bi kao vodeća zemlja eurozone trebala zauzeti 'dobrohotniji' stav ili istupiti iz eurozone, upozorio je Soros. "Bilo koja od te dvije opcije bila bi bolja od nastavljanja sadašnje politike", dodao je.
Soros će iznijeti svoje prijedloge u večerašnjem govoru u Berlinu, nekoliko dana prije no što njemački ustavni sud objavi presudu je li potpora njemačke vlade novom europskom kriznom fondu ESM-u u skladu s njemačkim zakonima.
Tužba ustavnom sudu već je odgodila uspostavu tog fonda, prvobitno zacrtanu za srpanj.
ESM bi trebao igrati važnu ulogu u sklopu programa Europske središnje banke (ECB) za kupovinu obveznica država eurozone, koji je njezin predsjednik Mario Draghi objavio u četvrtak.
Soros upozorava da bi ECB-ov plan ublažavanja pritiska na zadužene zemlje eurozone poput Španjolske i Italije mogao produbiti jaz unutar zone primjene jedinstvene europske valute. Mogao bi spasiti euro ali ujedno predstavlja korak prema duboljoj podjeli Europe na zemlje dužnike i zemlje vjerovnike, pojasnio je.
"Za razliku od zemalja vjerovnika, zemlje dužnici morat će se podvrgnuti nadzoru 'trojke' a razlika u gospodarskom rastu dodatno će se produbiti", tvrdi on. Trojku čine inspektori ECB-a, Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
U konačnici će izgledi za produljenu depresiju i podijeljenu Europu uništiti Europsku uniju, predviđa on.
Stoga on zagovara uspostavu europske fiskalne agencije koja bi nadzirala krizne fondove i donosila ključne gospodarske odluke za sve vlade eurozone kako bi se osigurala "ravnopravnost".
Zaduženim vladama trebalo bi omogućiti da prebace iznos duga koji premašuje 60 posto BDP-a u fond za smanjenje duga. Taj bi fond potom zamrznuo dug a vlade bi se zauzvrat obvezale provesti obećane gospodarske reforme. Agencija i fond za smanjenje duga mogli bi se financirati dijelom prihoda od PDV-a iz cijele eurozone, čime bi de facto njemački i finski porezni obveznici posuđivali novac španjolskoj i grčkoj vladi, tumači on.
Napominje također da bi bilo bolje da se "članice eurozone rastanu ako njihov zajednički život nužno završava dugotrajnom depresijom".
Pritom, naravno, nije nevažno tko istupa iz eurozone, upozorava Soros. On sugerira da umjesto Grčke i slabijih gospodarstava eurozonu napusti Njemačka.
"Izlazak Njemačke prouzročio bi poremećaje ali bi bio izdvojen potez sa čijim bi se posljedicama ipak moglo izići na kraj. Potpuno bi drugačija priča bio kaotičan i dugotrajan domino-efekt istiskivanja jedne po jedne zemlje dužnika iz eurozone špekulacijama i bijegom kapitala", pojašnjava.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821