Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
7. rujna 2012.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Fina: dug poslovnih subjekta 43,8 milijardi kuna, građana 15,3 milijardi kuna
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u mil. Ponuda u mil. kuna Promet u mil. Prosječna kamata
kuna kuna (%)
7.09. 697,31 397,31 397,31 3,24
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u mil. Kamatna stopa (%)
kunama
prekonoćni 93,49 3,38
1 tjedan 5,5 2,0
1 mjesec 296,80 3,22
3 mjeseca 0,90 3,3
više od tri mjeseca 0,62 2,5
Ukupno 397,31 3,24
Izvor: Tržište novca
Na Tržištu novca Zagreb danas su snažno porasle i ponuda i potražnja, no zbog nedostatne ponude ponovno je potražnja tek djelomično podmirena, a i prosječna kamatna stopa je nastavila rasti.
Potražnja je danas uvećana za više od 52 posto u odnosu na jučer, dosegnuvši 697,31 milijun kuna. Istodobno, ponuda je uvećana gotovo 7 puta, na 397,31 milijun kuna.
Većina prometa odnosi se na pozajmice s rokom vraćanja za mjesec dana, kojih je ugovoreno 296,80 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa uvećana s jučerašnjih 1,42 na 3,22 posto. Odobreno je i 93,49 milijuna kuna prekonoćnih pozajmica, uz kamatnu stopu od 3,38 posto, što je 0,29-postotnih bodova više nego jučer.
Plasirano je i 5,5 milijuna kuna pozajmica s rokom povrata za tjedan dana, uz kamatnu stopu od 2,00 posto.
Pozajmica s rokom vraćanja za tri mjeseca ugovoreno je 900.000 kuna, uz kamatu od 3,3 posto, a pozajmica s rokom vraćanja za više od tri mjeseca za 620.000 kuna, po cijeni od 2,50 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 397,31 milijun kuna, a prosječna kamatna stopa porasla je s jučerašnjih 2,98 na 3,24 posto.
„Na Tržištu novca Zagreb završetak radnog tjedna protekao je uz visoku potražnju za pozajmicama. Ponuda je u cijelosti iskorištena, što je bilo dostatno samo za djelomično podmirenje potražnje“, navodi se između ostaloga u priopćenju s Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: rast dioničkih indeksa za 0,8 posto
Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je porasla za nešto više od 0,8 posto, Crobexa za 0,82 posto, na 1.684,64 boda, a Crobexa10 za 0,85 posto, na 920,01 bod.
Redovni promet Burze danas je iznosio 18,4 milijuna kuna, a šest je dionica imalo milijunske promete.
Najtrgovanija dionica je dionica HT-a s prometom od 2,8 milijuna kuna. Cijena te dionice je porasla 0,51 posto, na 199 kuna. Po prometu slijedi dionica Končar Distributivnih i specijalnih transformatora koje je protrgovano za 1,48 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 0,33 posto, na 903,01 kunu.
Dionica Petrokemije imala je 1,43 milijuna kuna prometa, uz rast cijene od 0,45 posto, na 226 kuna, dok je dionica Atlantic grupe prodano za 1,41 milijun kuna, a cijena joj je porasla 0,32 posto, na 466,50 kuna.
Milijunski promet ostvarile su još dionice Valamar Adria Holdinga (1,15 milijuna kuna) i Ine (1,1 milijun kuna), pri čemu dionica Valamara bilježi rast cijene od 0,95 posto, na 97,42 kune, dok je cijena Inine dionice ostala nepromijenjena i iznosi 4.200 kuna. Od trgovanijih dionica rast su zabilježile još dionice Podravke za 2,73 posto, AD Plastika za 2,77 posto, Leda za 3,27 posto, Vupika za 3,44 posto, itd.
Uz 18,4 milijuna kuna redovnog prometa, na Burzi je danas ostvareno i 10,2 milijuna kuna u blok prometu dužničkim vrijednosnim papirima, pa sveukupni promet iznosi 28,7 milijuna kuna.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno tržište
ADPL-R-A 105,18 108,20 108,10 593.989,46 2,77%
ATGR-R-A 465,00 474,00 466,50 1.418.743,10 0,32%
DLKV-R-A 118,13 122,76 118,13 200.727,74 -2,93%
HT-R-A 198,75 200,00 199,00 2.804.361,33 0,51%
IGH-R-A 515,00 528,00 520,00 148.639,76 0,00%
INA-R-A 4.106,07 4.201,00 4.200,00 1.100.040,97 0,00%
INGR-R-A 4,94 5,13 5,00 115.070,74 -0,60%
ISTT-R-A 151,01 160,00 151,01 39.435,81 -2,54%
KOEI-R-A 520,00 525,00 525,00 283.317,47 1,94%
LKPC-R-A 610,00 625,00 610,00 27.788,66 0,00%
PODR-R-A 221,00 226,00 226,00 498.982,79 2,73%
PTKM-R-A 220,16 226,51 221,00 1.435.358,70 0,45%
ULPL-R-A 230,00 248,72 248,31 145.654,29 2,19%
VART-R-1 11,29 12,98 12,98 1.840,20 -2,26%
VERN-R-A 54,26 54,50 54,50 6.028,55 0,42%
VIRO-R-A 515,00 520,00 520,00 179.959,24 0,97%
Redovno Tržište
ADRS-P-A 212,21 215,00 212,53 107.184,80 -0,78%
AMDN-R-A 36,99 36,99 36,99 8.137,80 48,26%
ARNT-R-A 100,09 104,85 104,85 50.260,39 7,31%
ATPL-R-A 249,00 253,99 251,00 66.127,63 2,85%
AUHR-R-A 246,00 246,00 246,00 6.150,00 0,95%
BD62-R-A 67,00 74,00 70,00 83.591,35 -8,90%
BLJE-R-A 77,69 79,50 79,50 140.461,68 2,63%
CEBA-R-A 101,10 101,10 101,10 4.044,00 1,10%
CKML-R-A 3.002,00 3.002,00 3.002,00 3.002,00 -3,16%
DDJH-R-A 66,00 69,46 68,50 133.566,41 4,37%
DIOK-R-A 19,79 20,05 20,05 43.027,62 9,20%
ELKP-R-A 501,00 501,00 501,00 11.523,00 -0,02%
ERNT-R-A 1.099,99 1.114,70 1.100,00 942.680,88 0,00%
FNVC-R-A 120,01 120,01 120,01 600,05 0,01%
FRNK-R-A 450,00 450,00 450,00 6.750,00 5,14%
HDEL-R-A 91,10 93,00 91,50 12.535,40 -1,61%
HUPZ-R-A 1.050,00 1.050,00 1.050,00 5.250,00 0,00%
JDOS-R-A 2.691,00 2.691,00 2.691,00 29.601,00 -0,11%
JDPL-R-A 69,00 70,05 70,05 19.430,95 0,07%
KNZM-R-A 154,00 159,96 158,00 136.650,98 0,64%
KODT-R-A 900,00 905,01 903,01 1.480.045,96 0,33%
KORF-R-A 97,00 98,00 97,42 1.151.383,60 0,95%
KRAS-R-A 395,13 400,00 400,00 48.159,64 0,00%
KTJV-R-A 16,01 16,01 16,01 256,16 -9,80%
LEDO-R-A 5.500,00 5.700,00 5.680,00 808.690,23 3,27%
LKRI-R-A 119,99 122,99 120,00 429.736,88 0,00%
LPLH-R-A 52,98 52,98 52,98 1.483,44 4,09%
MAIS-R-A 59,93 59,96 59,96 4.436,12 0,05%
PUNT-R-A 0,74 1,00 1,00 326,04 0,00%
RIVP-R-A 12,59 13,00 13,00 51.440,77 3,83%
SLPF-R-A 17,50 17,50 17,50 9.975,00 -3,42%
SLRS-R-A 230,01 230,01 230,01 14.950,65 7,91%
THNK-R-A 854,01 929,00 929,00 42.371,75 9,29%
TISK-R-A 190,00 195,65 190,21 191.407,01 1,18%
TUHO-R-A 990,00 990,00 990,00 4.950,00 1,54%
VDKT-R-A 264,00 266,85 266,85 48.667,37 2,24%
VPIK-R-A 92,05 95,60 95,00 960.228,82 3,44%
ZABA-R-A 37,77 38,60 38,00 150.859,00 0,00%
ZVCV-R-A 92,99 92,99 92,99 185,98 0,00%
MTP
BCIN-R-A 210,00 210,00 210,00 6.300,00 0,00%
SLDR-R-A 154,00 155,00 155,00 126.630,00 9,46%
SNHO-R-A 105,00 105,01 105,00 17.010,50 0,96%
VLHO-R-A 70,40 72,98 70,40 42.138,26 0,14%
ZEP-R-A 74,49 74,49 74,49 3.724,50 -14,11%
RHMF-O-167A 101,60 101,60 101,60 2.032.000,00 5,284%
Ukupan promet
28.680.486,65
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Indeks Mirex, prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, u četvrtak se popela za 0,37 posto, na 167,9106 bodova, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e).
Rast indeksa posljedica je rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova u četvrtak. Pritom je vrijednost fonda Erste Plavi porasla za 0,43 posto, na 172,0678 bodova, a fonda AZ za 0,38 posto, na 173,6514 bodova.
Vrijednost Croatia osiguranja bila je viša za 0,34 posto i iznosila 155,8756 bodova, a Raiffeisena za 0,35 posto, na 164,8769 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
05.09. 06.09.
Mirex 167,2897 167,9106 0,37
AZ OMF* 172,9933 173,6514 0,38
Erste Plavi OMF. 171,3354 172,0678 0,43
PBZ Croatia osig.OMF 155,3503 155,8756 0,34
Raiffeisen OMF 164,3091 164,8769 0,35
AZ benefit DMF** 183,2531 183,5865 0,18
AZ profit DMF 206,9529 208,2539 0,63
Croatia osiguranje DMF 121,5887 122,0364 0,37
Erste Plavi Expert DMF 142,8473 143,4013 0,39
Erste Plavi Protect DMF 147,9416 148,0479 0,07
Raiffeisen DMF 153,9185 154,4204 0,33
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 100,9574 101,0401 0,08
Auto Hrvatska ZDMF 111,5135 112,0076 0,44
AZ Dalekovod ZDMF*** 196,5851 197,8962 0,67
AZ Hr. kontrola zračne plov. 192,0305 193,2122 0,62
AZ VIP ZDMF 206,6716 207,9684 0,63
AZ Zagreb ZDMF 149,9069 150,8364 0,62
ZDMF cestarski fond 127,5207 127,7410 0,17
ZDMF Croatia osiguranje 106,5749 106,9488 0,35
ZDMF Ericsson N. Tesla 167,1542 167,4796 0,19
ZDMF HEP grupa 111,4712 111,8850 0,37
ZDMF Hrvatskih autocesta 122,6835 122,9674 0,23
ZDMF Hr. liječničkog sind. 175,3229 175,7134 0,22
ZDMF Novinar 153,2850 153,5419 0,17
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 128,4545 128,3281 -0,10
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 108,4063 108,8313 0,39
ZDMF T-HT 143,6184 143,6591 0,03
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.292 13.047 Tokyo/Nikkei 8.871 8.680 London/FTSE-100 5.791 5.777 Frankfurt/DAX 30 7.237 7.167
*Izvor: REUTERS
Odlučne mjere Europske središnje banke za suzbijanje dužničke krize u eurozoni u četvrtak su na Wall Streetu izazvale euforičnu reakciju ulagača, pa su burzovni indeksi skočili na razine koje nisu viđene još od početka velike recesije 2008. godine.
Dow Jones indeks ojačao je 244 boda, ili 1,87 posto, na 13.292 boda, najvišu razinu od prosinca 2007. godine.
S&P 500 skočio je, pak, 2,04 posto, na 1.432 boda, najvišu razinu od svibnja 2008. godine, a Nasdaq indeks 2,12 posto, na 3.134 boda, najvišu razinu od 2000. godine.
U dugo očekivanom govoru predsjednik ECB-a Mario Draghi najavio je jučer novi program 'izravnih monetarnih transakcija', prema kojemu će središnja banka kupovati državne obveznice na sekundarnom tržištu.
Cilj je programa sniziti troškove zaduživanja Italije, Španjolske i ostalih prezaduženih članica eurozone kako bi se smanjila cijena njihovog zaduživanja i tako im se pomoglo izvući iz dužničke krize.
Kupovine obveznica bit će povezane s programima makroekonomskih prilagodbi koji će propisivati stroge uvjete za zemlje koje zatraže pomoć. One koje već provode programe prilagodbe, kao što su Portugal, Grčka i Irska, moći će računati na ECB-ovu kupovinu obveznica nakon što ponovo izađu na tržišta kapitala.
ECB će kupovati obveznice s rokom dospijeća od jedne do tri godine, bez ograničenja kupnje, a odluke o kupovinama obveznica donosit će vodeći računa o tome da zemlje poštuju uvjete iz programa makroekonomske prilagodbe. Mjere ECB-a smatraju se velikim korakom naprijed u rješavanju dužničke krize, pa su jučer porasle cijene dionica u svih 10 sektora S&P indeksa. Najviše su, više od 2 posto, skočile cijene u financijskom, rudarskom i industrijskom sektoru, koji su najosjetljiviji na rast gospodarstva.
Samo 13 dionica sadržanih u S&P 500 indeksu jučer je izgubilo na vrijednosti.
„Oblaci iznad Europe počinju se kidati. Vjerujemo da je ovo kredibilan plan za rješavanje problema, premda još postoji političkih prepreka. No, očekujemo da će i one biti preskočene“, kaže Alec Young, strateg u tvrtki S&P Equity Research.
Ulagače su ohrabrili i bolji nego što se očekivalo podaci s američkog tržišta rada. Prema izvješću ADP-a, najveće američke agencije za zapošljavanje, u kolovozu je u privatnom sektoru broj zaposlenih porastao za 201.000, najviše od ožujka. To je, kažu analitičari, dobra uvertira u službene podatke o zaposlenosti u SAD-u, koji će biti objavljeni u petak. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je prošloga mjeseca broj zaposlenih povećan za 125.000 te da je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena na 8,3 posto. Zahvaljujući svemu tome, na Čikaškoj burzi opcija VIX 'indeks straha' potonuo je jučer 12 posto, na 15,6 bodova. To pokazuje da ulagači manje osiguravaju svoje portfelje jer ne očekuju pad cijena dionica.
Nakon duljeg razdoblja suzdržanosti ulagača, obujam trgovanja jučer je bio iznadprosječan. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je zamijenilo 6,9 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,6 milijardi.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer snažno porasle. Londonski FTSE ojačao je 2,11 posto, na 5.777 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 2,91 posto, na 7.167 bodova, a pariški CAC 3,06 posto, na 3.509 bodova.
Europske dionice dosegnule su u petak najvišu razinu u 13 mjeseci, poduprte planom Europske središnje banke (ECB) o kupnji obveznica zaduženih zemalja eurozone, ali je raspoloženje pomunilo slabo izvješće s američkog tržišta rada .
Londonski FTSE skočio je 0,3 posto na 5.791 bod, frankfurtski DAX za jedan posto na 7.237 bodova, a pariški CAC za 1,3 posto na 3.555 bodova.
"ECB poduzima dosta ozbiljne mjere kako bi riješio kreditnu krizu i tržište će još neko vrijeme reagirati pozitivno", rekao je Ben Hauzenberger iz tvrtke Swisscanto Asset Management.
Predsjednik ECB-a Mario Draghi na jučerašnjoj je redovnoj konferenciji za novinstvo najavio program kupnje obveznica zemalja eurozone na sekundarnom tržištu kako bi suzbio "neutemeljene" bojazni i previranja na tržištima u vezi s budućnošću eura. Kupovine će biti neograničene a u fokusu će biti obveznice s rokom dospijeća od jedne do tri godine. U takvom su okruženju najviše poskočile cikličke dionice, poput banaka, rudarskih i građevinskih kompanija. Banke eurozone u prosjeku su ojačale 3,3 posto, pri čemu su francuska banka Natixis i Credit Agricole ojačale 7,9 odnosno 7,5 posto. Xstrata je dobila na vrijednosti 7,2 posto nakon što je Glencore povisio ponudu za njezino preuzimanje. Glencore je pak oslabio 4,5 posto. Dionice imaju potencijal za dodatni rast u kratkoročnoj perspektivi, ali će ulagači biti na oprezu dok se ne raščisti neizvjesnost vezana za sastanak odbora američke središnje banke za monetarnu politiku 12. i 13. rujna i presudu njemačkog Ustavnog suda o europskom kriznom fondu 12. rujna, tumače analitičari.
Nakon ECB-a, fokus ulagača pomaknuo se prema izvješću američke vlade o stanju na tržištu rada u kolovozu, koje je pokazalo slabiji rast zapošljavanja nego što se očekivalo, uz neto otvorenih 96 tisuća novih radnih mjesta, u odnosu na očekivanih 125 tisuća. Ministarstvo rada ujedno je revidiralo naniže podatke za lipanj i srpanj, koji sada pokazuju ukupno 41 tisuću manje neto otvorenih radnih mjesta nego što je prvobitno procijenjeno.
Indeks Tokijske burze Nikkei skočio je 2,2 posto na 8.871 bod.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,2790 1,2806 1,2625
USD/JPY* 78,08 79,01 78,07
GBP/USD* 1,6021 1,6033 1,5920
USD/CHF* 0,9445 0,958 0,943
*Izvor: REUTERS
Euro je u petak na međunarodnim tržištima snažno ojačao jer su ulagače razveselili planovi Europske središnje banke o kupnji državnih obveznica kojima bi se snizili visoki troškovi zaduživanja Španjolske i Italije, a poticaj mu je stigao i od slabih podataka s američkog tržišta rada.
Tečaj eura je u takvim okolnostima nakratko dosegnuo 1,2777 dolara, najvišu razinu od kraja svibnja, da bi se potom stabilizirao na 1,2763 dolara, što znači da je na dobitku većem od jedan posto u odnosu na zatvaranje u prethodnoj trgovini. Jedinstvena europska valuta ojačala je i prema jenu, na 100,30 jena, najvišu razinu u dva mjeseca, a najvišu razinu u osam mjeseci zabilježila je prema švicarskom franku, popevši se na 1,21555 franaka. Dolar je pak oslabio i prema jenu, i to za gotovo 0,8 posto, na 78,22 jena. Dodatni poticaj euru dali su slabi podaci s američkog tržišta rada, koji su pokazali da je u američkom gospodarstvu u kolovozu otvoreno 96 tisuća novih radnih mjesta, osjetno manje od očekivanih 125 tisuća. Razočaravajući podatci dodatno su pritisnuli dolar, produbivši njegove gubitke prema euru i jenu. Uagače na deviznim tržištima razveselile su jučerašnje izjave čelnika ECB-a Marija Draghija da će ECB pokrenuti novi, potencijalno neograničeni program kupnje državnih obveznica u cilju snižavanja nepodnošljivo visokih troškova zaduživanja posrnulih članica eurozone.
"Što se tiče eura, Draghi je smanjio premiju rizika a to se očitovalo i u kretanju tečaja eura prema švicarskom franku", kazao je George Saravelos, strateg za valute skupine G10 u Deutsche Banku.
Prinosi na 10-godišnje španjolske državne obveznice pali su ispod šest posto prvi put od svibnja, a prinosi su pali i na odgovarajuće talijanske obveznice, što je dodatno poduprlo euro.
Najnovije vijesti iz američkog gospodarstva o manjem od očekivanog broju novootvorenih radnih mjesta mogle bi pripremiti teren američkoj središnjoj banci Fedu da ubrizga dodatne novčane injekcije i time podupre posustalo gospodarstvo, smatraju analitičari.
"Slabo izvješće o zaposlenosti je vjerojatno zadnja kockica koja je Fedu potrebna prije pokretanja novog ciklusa kvantitativnog ublažavanja (QE) idući tjedan. QE će poduprijeti dionice, naštetiti dolaru i učiniti malo za gospodarstvo. A što bi drugo Fed mogao učiniti?", kazao je Joseph Trevisani, glavni tržišni strateg u tvrtki Worldwide Markets u Woodcliff Lakeu u New Jerseyu.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 6.09. USLIB 0,1529 0,002 0,22750 0,40835 0,69815 6.09. EULIB 0,0200 - 0,07357 0,16500 0,43943
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 8. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4484 5,8732 9,3773 7,4394 6,1384 9,0769
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,15 posto, a ojačala je i prema ostalim važnijim valutama, najviše prema švicarskom franku, za 0,84 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,448413 kune, a franka 6,138465 kuna.
Tečaj franka se jučer po prvi put od početka ove godine spustio ispod 6,2 kune, a nastavio je slabiti i danas te je njegov srednji tečaj na najnižoj razini od sredine prosinca prošle godine. U odnosu na jučerašnju tečajnicu kuna je ojačala i prema američkoj i britanskoj valuti, prema američkom dolaru za 0,70 posto, a prema funti za 0,34 posto.
Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici iznosi 5,873216 kuna, a funte 9,377330 kuna. Kuna je i na tjednoj razini ojačala prema svim važnijim valutama. U odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, prema euru je ojačala za 0,26 posto, prema franku za 1,32 posto, dolaru za 1,19 posto i prema funti za 0,25 posto.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 8. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4900 6,0040 9,5423 6,4819 OTP Banka Hrvatska 7,4983 5,9801 9,5146 6,2960 Štedbanka 7,5219 6,0244 9,5503 6,2517 Partner banka 7,5000 6,0575 9,5598 6,2718 Erste&Steiermarkische 7,4970 5,9980 9,5840 6,3200 Hrvatska poštanska banka 7,4900 6,0984 9,7083 6,3987 Splitska banka 7,4950 6,0064 9,5695 6,3201 Podravska banka 7,6241 6,0710 9,5557 6,2872 Istarska kreditna banka 7,5000 6,0000 9,6398 6,3275 Karlovačka banka 7,5090 6,0490 9,6579 6,3221 Croatia banka 7,4998 5,9730 9,4898 6,2784 Volksbank 7,5350 6,0200 9,5930 6,3533 Hypo Group Alpe-Adria 7,5000 6,0252 9,5692 6,3502 Fina 7,4600 6,0984 9,7083 6,3987 Privredna banka 7,4850 6,1129 9,5504 6,3288 Centar banka 7,5035 6,0024 9,6117 6,3226
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4707 5,8908 9,4054 6,1568 Zagrebačka banka 7,4800 5,9216 9,4114 6,3972 OTP Banka Hrvatska 7,4850 5,9510 9,4495 6,2653 Štedbanka 7,4920 5,9530 9,4557 6,1898 Partner banka 7,4900 6,0148 9,5155 6,2551 Erste&Steiermarkische 7,4850 5,9642 9,5310 6 2848 Hrvatska poštanska banka 7,4800 6,0083 9,5648 6,3042 Splitska banka 7,4850 5,9306 9,4855 6,2647 Podravska banka 7,6234 5,9710 9,5157 6,2572 Istarska kreditna banka 7,4850 5,9600 9,5273 6,2980 Karlovačka banka 7,4990 5,9980 9,5765 6,2688 Croatia banka 7,4886 5,9319 9,4242 6,2415 Volksbank 7,5150 5,9907 9,5461 6,3226 Hypo Group Alpe-Adria 7,4900 5,9251 9,4691 6,2501 Fina 7,4500 6,0083 9,5648 6,3042 Privredna banka 7,4750 5,9930 9,4559 6,2662 Centar banka 7,4953 5,9730 9,5648 6,2919
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4260 5,8555 9,3491 6,1200 Zagrebačka banka 7,3800 5,7213 9,0931 6,0068 OTP Banka Hrvatska 7,3735 5,7119 9,1702 6,0256 Štedbanka 7,3796 5,7148 9,0775 5,9422 Partner banka 7,3800 5,7183 9,2078 6,0179 Erste&Steiermarkische 7,3850 5,6848 9,0844 5,9902 Hrvatska poštanska banka 7,3800 5,7263 9,1616 6,9788 Splitska banka 7,3850 5,7323 9,1684 6,0552 Podravska banka 7,3900 5,7454 9,1534 6,0615 Istarska kreditna banka 7,3850 5,6900 9,2179 5,9942 Karlovačka banka 7,3750 5,7000 9,1007 5,9574 Croatia banka 7,3806 5,7351 9,2085 6,0310 Volksbank 7,4150 5,7264 9,1898 6,0464 Hypo Group Alpe-Adria 7,3900 5,7249 9,1689 6,0499 Fina 7,3800 5,7263 9,1616 6,9788 Privredna banka 7,3750 5,7007 9,1764 5,9605 Centar banka 7,3955 5,7733 9,2085 5,9850
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,3650 5,6641 9,0022 5,9467
OTP Banka Hrvatska 7,3661 5,6769 9,0771 5,9826
Štedbanka 7,3501 5,6577 8,9867 5,8828
Partner banka 7,3700 5,6706 9,1621 5,9966
Erste&Steiermarkische 7,3750 5,6620 9,0390 5,9660
Hrvatska poštanska banka 7,3600 5,6404 9,0242 5,8891
Splitska banka 7,3750 5,6740 9,0844 6,0121
Podravska banka 7,3750 5,6754 9,0634 6,0115
Istarska kreditna banka 7,3750 5,6600 9,1991 5,9604
Karlovačka banka 7,3650 5,6600 9,0369 5,9156
Croatia banka 7,3694 5,6999 9,1428 5,9942
Volksbank 7,3950 5,6970 9,1429 6,0157
Hypo Group Alpe-Adria 7,3800 5,6248 9,0688 5,9498
Fina 7,3600 5,6404 9,0242 5,8891
Privredna banka 7,3650 5,6437 9,0846 5,9009
Centar banka 7,3873 5,7410 9,1897 5,9543
6. Fina: dugovanja poslovnih subjekata 43,8 milijardi kuna, građani duguju 15,3 milijarde kuna
Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje 73.358 blokiranih poslovnih subjekata krajem srpnja iznosila je 43,85 milijardi kuna, a zbog neizvršenih osnova za plaćanje u ukupnom iznosu od 15,34 milijarde kuna na kraju srpnja bili su blokirani računi 231.492 građana, podaci su Financijske agencije.
Broj građana s blokiranim računima u odnosu na lipanj porastao je za 1,6 posto, odnosno blokirane je račune imalo 2.420 građana više nego krajem lipnja, a dug građana je povećan za 510 milijuna kuna.
Dugovanja poslovnih subjekata pak smanjena su u odnosu na prethodni mjesec za 101,8 milijuna kuna, ili za 0,2 posto, navode iz Fine. Iz Fine ne iznose usporedbu na godišnjoj razini, no usporedba s podacima iz prošlogodišnjeg priopćenja Fine, pokazuje da je krajem srpnja ove godine blokiranih poslovnih subjekata bilo 627 više, ili 0,8 posto, dok je iznos njihovih dugovanja porastao za 10 posto, ili za oko četiri milijarde kuna.
Iz Fine u informaciji o dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanja za srpanj, navode kako je više od tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 82,2 posto iznosa ukupnoga duga. Tako je u blokadi dužoj od godinu dana krajem srpnja bilo 56.778 poslovnih subjekata, a njihova su dugovanja iznosila nešto više od 36 milijardi kuna. Kod poslovnih subjekata koji su u dugotrajnoj blokadi, duže od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 36,4 posto.
Od ukupno 73.358 blokiranih poslovnih subjekata, nešto više od polovine pravne su osobe (52,5 posto), s tim da se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje ili 82,4 posto.
Dospjele nepodmirene obveze na kraju srpnja imale su 38.533 pravne osobe sa 39.438 zaposlenih, u ukupnom iznosu od 36,15 milijardi kuna. Pritom je u blokadi neprekidna trajanja duže od godinu dana bilo 29.777 pravnih osoba, s dugovanjem većim od 29 milijardi kuna.
Veliki dio pravnih osoba koje su u dugotrajnoj blokadi (76,9 posto), ili 22.905 nemaju zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 17,4 milijarde kuna.
Po podacima Fine, krajem srpnja u blokadi je bilo 34.825 fizičkih osoba odnosno obrtnika, sa 25.418 zaposlenih, a njihova su nepodmirenja dugovanja iznosila više od 7,7 milijardi kuna.
Kao i kod pravnih osoba i kod obrtnika dominiraju oni s blokadama dužim od 360 dana te oni bez zaposlenih.
Tako je krajem srpnja u blokadi dužoj od godinu dana bilo 27.001 fizička osoba, s iznosom prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje od gotovo 7 milijardi kuna.
Oko 60 posto tih fizičkih osoba, ili njih 15.948, nema zaposlenih, a njihova su dugovanja iznosila 3,8 milijardi kuna. Za očekivati je da će se, zahvaljujući poduzetim mjerama, propisanim Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i novim Ovršnim zakonom, otvaranju skraćenih stečajnih postupaka nad blokiranim poslovnim subjektima koji su u blokadi duže od 60 dana i nemaju zaposlenih, brisanju pravnih osoba koje Fini nisu predale godišnje financijske izvještaje 3 godine za redom i pokretanju redovnih stečajnih postupaka koje je pokrenula Porezna uprava, u idućim mjesecima iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje postupno smanjivati, navode iz Fine.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821