Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
6. rujna 2012.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Vlada nije prihvatila izvješće o radu Hanfe u 2011.
7. Draghi najavio željno iščekivani plan kupnje državnih obveznica
8. ECB i britanska središnja banka zadržale postojeće kamatne stope
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u mil. Ponuda u mil. kuna Promet u mil. Prosječna kamata
kuna Kuna (%)
6.09. 458,26 58,26 58,26 2,98
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u mil. Kamatna stopa (%)
kunama
prekonoćni 51,49 3,09
ročni depozit 3,07 3,00
1 mjesec 3,71 1,42
Ukupno 58,26 2,98
valuta Promet u mil. Kamatna stopa (%)
EUR 1 tjedan 1,00 1,20
Izvor: Tržište novca
Na Tržištu novca Zagreb danas je ponuda gotovo prepolovljena u odnosu na jučer, dok je potražnja ostala visoka i većim dijelom nepodmirena.
Potražnja je danas smanjena za otprilike 4 posto, na 458,26 milijuna kuna. Istodobno, ponuda je smanjena za gotovo 46 posto u odnosu na jučer, na 58,26 milijuna kuna. Većina prometa odnosi se na prekonoćne pozajmice, kojih je ugovoreno 51,49 milijuna kuna. Prosječna kamatna stopa pritom je porasla s jučerašnjih 2,34 na 3,09 posto. Ugovoreno je i 3,71 milijun kuna pozajmica s rokom vraćanja za mjesec dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 1,42 posto. Ujedno, plasiran je i ročni depozit u visini od 3,07 milijuna kuna i kamatu od 3 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 58,26 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa iznosila je 2,98 posto.
„Potražnja za kunama na Tržištu novca Zagreb traje i dalje. Danas je ponuda viškova kuna bila oskudna, dok se potražnja zadržala na jučerašnjim vrijednostima. Prekonoćna kamatna stopa zabilježila je daljnji rast“, navodi se između ostaloga u priopćenju s Tržišta novca.
Danas je ugovorena i devizna pozajmica s rokom vraćanja za tjedan dana, u visini od milijun kuna i uz kamatnu stopu od 1,2 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Nakon tri dana pada, vrijednost dioničkog indeksa Zagrebačke burze Crobex danas je porasla i to za 0,28 posto, na 1.670,96 bodova.
Specijalizirani indeks Crobex10 nastavio je pak jučer započeti rast, danas za 0,37 posto, na 912,26 bodova.
Redovni promet Zagrebačke burze iznosio je 22,6 milijuna kuna, no pritom je nešto više od 10 milijuna kuna ostvareno trgovanjem državnom obveznicom oznake RHMF-0-227E. Među dionicama najviše se trgovalo dionicom Privredne banke Zagreb (PBZ), za 1,3 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 2,88 posto, na 530 kuna.
Rast cijene za 2,33 posto, na 220 kuna, imala je dionica Podravke, uz promet od 1,01 milijun kuna. Dionica AD Plastika poskupjela je za 3,07 posto, na 105,19 kuna, s prometom od 998,1 tisuću kuna. Po prometu slijedi dionica Vira sa 636,5 tisuća kuna i rastom cijene od 0,98 posto, na 515 kuna. Pad cijene bilježi pak dionica Končar - Distributivni i specijalni transformatori i to za 0,22 posto, na 900 kuna, uz promet od 526,5 tisuća kuna. Cijena je pala i dionicama Riviera Adrie, za 0,56 posto, na 12,52 kune, uz promet od 521,9 tisuća kuna.
Dionica HT-a danas je protrgovano za 495,3 tisuće kuna, uz nepromijenjenu zadnju cijenu od 198 kuna.
Među dionicama s većim prometom cijena je danas porasla primjerice dionicama Belja za 0,58 posto, Konzuma za 1,30 posto, Dalekovoda za 4,02 posto, a pala dionicama Instituta IGH za 0,19 posto, Atlantske plovidbe za 2,38 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno tržište
ADPL-R-A 103,00 105,20 105,19 998.150,45 3,07%
ATGR-R-A 464,80 466,00 465,00 32.088,78 0,06%
CROS-P-A 6.200,00 6.200,00 6.200,00 6.200,00 0,00%
CROS-R-A 6.100,00 6.119,00 6.119,00 12.219,00 0,31%
DLKV-R-A 118,00 122,00 121,70 284.544,75 4,02%
HT-R-A 198,00 199,00 198,00 495.343,48 0,00%
IGH-R-A 515,00 529,00 520,00 230.923,81 -0,19%
INA-R-A 4.195,00 4.199,99 4.199,99 96.555,62 2,31%
INGR-R-A 5,02 5,13 5,03 42.180,15 -0,59%
ISTT-R-A 152,00 154,95 154,95 28.804,55 3,30%
KOEI-R-A 510,00 515,00 515,00 79.298,70 0,95%
LKPC-R-A 610,00 616,70 610,00 53.721,42 -1,27%
MGMA-R-A 0,77 0,77 0,77 38,50 0,00%
PODR-R-A 213,67 220,00 220,00 1.012.647,71 2,33%
PTKM-R-A 216,00 220,94 220,00 170.830,09 1,38%
ULPL-R-A 235,00 249,99 243,00 146.454,82 -0,80%
VIRO-R-A 510,00 515,00 515,00 636.490,00 0,98%
Redovno Tržište
ACI-R-A 2.525,01 2.525,01 2.525,01 10.100,04 0,00%
ADRS-P-A 214,00 214,20 214,20 97.449,50 -0,83%
ARNT-R-A 97,17 98,99 97,71 15.665,33 -6,83%
ATLN-R-A 35,99 36,36 36,36 10.821,00 4,78%
ATPL-R-A 244,01 250,00 244,04 235.207,48 -2,38%
BD62-R-A 76,84 76,84 76,84 8.452,40 0,07%
BLJE-R-A 76,15 77,76 77,46 262.665,75 0,58%
CEBA-R-A 100,00 100,00 100,00 6.200,00 -16,67%
CKML-R-A 3.099,99 3.099,99 3.099,99 27.899,91 3,26%
DDJH-R-A 65,50 67,99 65,63 108.786,88 -0,56%
DIOK-R-A 18,00 19,20 18,36 48.954,76 -4,87%
ERNT-R-A 1.087,05 1.100,00 1.100,00 131.581,24 1,20%
HBRL-R-A 70,00 70,00 70,00 7.000,00 7,69%
HDEL-R-A 90,50 93,00 93,00 10.358,35 8,91%
HUPZ-R-A 1.050,00 1.065,00 1.050,00 5.295,00 -1,41%
INDG-R-A 200,01 200,01 200,01 2.800,14 -7,42%
JDBA-R-A 1.350,00 1.350,00 1.350,00 20.250,00 0,00%
JDOS-R-A 2.694,00 2.694,00 2.694,00 2.694,00 -1,25%
JDPL-R-A 70,00 72,00 70,00 19.934,80 -1,41%
JMNC-R-A 32.063,00 32.063,00 32.063,00 32.063,00 -7,13%
JNAF-R-A 2.311,58 2.311,58 2.311,58 6.934,74 -1,84%
KABA-R-A 37,00 37,00 37,00 7.400,00 2,78%
KNZM-R-A 153,00 157,97 157,00 448.692,71 1,30%
KODT-P-A 875,00 875,01 875,00 10.500,02 -1,13%
KODT-R-A 900,00 905,00 900,00 526.549,04 -0,22%
KOKA-R-A 130,01 130,01 130,01 2.080,16 -13,32%
KORF-R-A 96,12 97,00 96,50 193.321,68 1,47%
KRAS-R-A 395,51 400,00 400,00 479.820,20 0,00%
KSST-R-A 702,00 712,00 702,00 62.052,07 -1,13%
KTJV-R-A 16,33 17,75 17,75 12.034,00 10,94%
LEDO-R-A 5.500,00 5.600,00 5.500,00 93.805,00 -1,26%
LKRI-R-A 118,54 122,95 120,00 106.975,81 -0,74%
MAIS-R-A 55,05 59,93 59,93 7.546,73 8,86%
PBZ-R-A 514,00 530,00 530,00 1.368.362,44 2,88%
PIKR-R-A 250,00 250,00 250,00 250,00 13,69%
PUNT-R-A 1,00 1,01 1,00 283,04 1,01%
RIVP-R-A 12,37 13,00 12,52 521.892,35 -0,56%
SLDM-R-A 28,00 28,00 28,00 6.916,00 0,00%
SNBA-R-A 80,02 80,02 80,02 105.626,40 -1,21%
SUNH-R-A 25,00 25,00 25,00 2.500,00 -0,04%
THNK-R-A 850,00 851,01 850,00 88.439,79 -1,73%
TISK-R-A 188,00 194,87 188,00 158.342,14 -0,55%
TNPL-R-A 480,00 480,00 480,00 16.800,00 2,13%
VLDS-R-A 1,80 1,80 1,80 1.332,00 -1,64%
VPIK-R-A 91,81 92,50 91,84 97.851,27 -0,71%
ZABA-R-A 37,95 38,01 38,00 356.939,00 0,00%
ZVZD-R-A 3.250,01 3.250,01 3.250,01 9.750,03 -2,98%
MTP
EPLT-R-A 750,00 750,00 750,00 1.125.000,00 0,00%
INFS-R-A 197,97 197,97 197,97 35.832,57 -1,02%
KOSN-P-A 940,00 940,00 940,00 18.800,00 0,00%
SLDR-R-A 141,60 142,01 141,60 14.192,80 -2,08%
SNHO-R-A 104,00 104,00 104,00 13.104,00 -2,80%
OPTE-O-142A 46,99 46,99 46,99 1.957,13 \
RHMF-O-142A 102,50 102,50 102,50 7.656,38 3,666%
RHMF-O-227E 104,40 104,40 104,40 10.137.789,98 5,904%
RIBA-O-177A 98,00 99,40 99,40 101.663,02 6,642%
Ukupan promet
22.639.663,91
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Indeks Mirex, prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu je pala za 0,04 posto, na 167,2897 bodova, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e).
Smanjenje indeksa posljedica je snažnijeg pada nego rasta vrijednosti obveznih mirovinskih fondova. Pritom je vrijednost fonda Croatia osiguranja potonula za 0,14 posto, na 155,3503 boda, a Raiffeisena za 0,07 posto, na 164,3091 bodova. Istodobno su 0,01-postotni rast zabilježili fondovi AZ i Erste Plavi, na 172,9933, odnosno 171,3354 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
04.09. 05.09.
Mirex 167,3497 167,2897 -0,04
AZ OMF* 172,9836 172,9933 0,01
Erste Plavi OMF. 171,3159 171,3354 0,01
PBZ Croatia osig.OMF 155,5644 155,3503 -0,14
Raiffeisen OMF 164,4262 164,3091 -0,07
AZ benefit DMF** 181,2050 183,2531 1,13
AZ profit DMF 207,1641 206,9529 -0,10
Croatia osiguranje DMF 121,7037 121,5887 -0,09
Erste Plavi Expert DMF 142,7917 142,8473 0,04
Erste Plavi Protect DMF 147,9199 147,9416 0,01
Raiffeisen DMF 154,1743 153,9185 -0,17
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 100,9961 100,9574 -0,04
Auto Hrvatska ZDMF 111,5030 111,5135 0,01
AZ Dalekovod ZDMF*** 196,7237 196,5851 -0,07
AZ Hr. kontrola zračne plov. 192,2113 192,0305 -0,09
AZ VIP ZDMF 206,8201 206,6716 -0,07
AZ Zagreb ZDMF 150,0063 149,9069 -0,07
ZDMF cestarski fond 127,5013 127,5207 0,02
ZDMF Croatia osiguranje 106,6768 106,5749 -0,10
ZDMF Ericsson N. Tesla 167,3181 167,1542 -0,10
ZDMF HEP grupa 111,5600 111,4712 -0,08
ZDMF Hrvatskih autocesta 122,8115 122,6835 -0,10
ZDMF Hr. liječničkog sind. 175,4929 175,3229 -0,10
ZDMF Novinar 153,4820 153,2850 -0,13
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 128,3032 128,4545 0,12
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 108,5534 108,4063 -0,14
ZDMF T-HT 143,7181 143,6184 -0,07
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.047 13.035 Tokyo/Nikkei 8.680 8.679 London/FTSE-100 5.688 5.657 Frankfurt/DAX 30 7.048 6.964
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer ulagači nisu voljni znatnije mijenjati pozicije uoči sjednice čelnika Europske središnje banke od kojih se očekuju nove mjere za suzbijanje dužničke krize.
Dow Jones indeks ojačao je 11 bodova, ili 0,09 posto, na 13.047 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,11 posto, na 1.403 boda, a Nasdaq indeks 0,19 posto, na 3.069 bodova. Nada da će čelnici ECB-a u četvrtak predstaviti program kupnje obveznica prezaduženih članica eurozone pozitivno utječe na tržište, no nije uspjela potaknuti rast cijena dionica.
„Retorika koja stiže iz Europe je pozitivna, no ulagači sada očekuju da se riječi pretoče u djela“, kaže Leo Grohowski, direktor u fondu BNY Mellon Wealth Management.
Posljednjih su mjeseci cijene dionica rasle zahvaljujući izjavi predsjednika ECB-a Marija Draghija da će središnja banka učiniti sve za spas eura. Zbog toga se očekuje da će početi kupovati obveznice Italije i Španjolske kako bi se smanjili troškovi zaduživanja tih članica eurozone. Detalji novog programa za suzbijanje krize očekuju se u četvrtak, a mediji pišu da će čelnici ECB-a odobriti program kupnje obveznica neograničenog iznosa. No, moguće je da će ECB biti oprezna po pitanju iznosa za kupnju obveznica, s obzirom da se toj ideji protivi njemačka središnja banka. Moguće je, kažu neki analitičari, da s predstavljanjem detalja tog programa ECB pričeka presudu njemačkog Ustavnog suda 12. rujna o tome je li formiranje stalnog fonda za financijsku pomoć u skladu s njemačkim zakonima. Oprez ulagača posljedica je, također, niza slabih makroekonomskih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava.
Eurozona će vjerojatno u tekućem tromjesečju ponovo kliznuti u recesiju, s obzirom da su aktivnosti u privatnom sektoru pale sedmi mjesec zaredom, a smanjene su i nove narudžbe, pokazuje indeks menadžera nabave (PMI), koji je jučer objavila tvrtka Markit. Kinesko gospodarstvo, pak, usporava, pokazuje jučer objavljeni podatak o rastu tamošnjeg uslužnog sektora u kolovozu po najnižoj stopi u godinu dana.
Zbog slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava, američka kompanija FedEx smanjila je procjene svojih poslovnih rezultata u tekućem tromjesečju. To je zabrinulo ulagače, s obzirom da se ta, druga po veličini globalna poštanska kompanija smatra dobrim pokazateljem situacije u gospodarstvu jer posluje diljem svijeta. No, te vijesti nisu izazvale pad cijena dionica jer se ulagači nadaju novim poticajnim monetarnim mjerama najvećih središnjih banaka u svijetu, od SAD-a do Kine. Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je zamijenilo 5,5 milijardi dionica, znatno ispod prosječnog dnevnog obujma u ovoj godini od 6,6 milijardi.
I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE oslabio je 0,25 posto, na 5.657 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,46 posto, na 6.964 boda, a pariški CAC 0,20 posto, na 3.405 bodova.
Europske dionice skočile su u četvrtak temeljem očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) tijekom dana objaviti pojedinosti novog plana za ublažavanje visokih troškova zaduživanja problematičnih zemalja eurozone.
Londonski FTSE skočio je 0,5 posto na 5.688 bodova, frankfurtski DAX za 1,2 posto na 7.048 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 1,3 posto i iznosio 3.448 bodova.
Rast tržišta dionica poduprle su izjave dužnosnika eurozone da je ECB spreman izdvojiti velike iznose za kupovinu kratkoročnih obveznica, uz stroge uvjete. Dužnosnici su također kazali da je banka spremna odreći se svog statusa vjerovnika s prvenstvom naplate, što znači da bi u slučaju problema s otplatom imala isti tretman kao i privatni vjerovnici. Mnogi tržišni akteri upozoravaju na moguće razočaranje ako ECB ne objavi sve pojedinosti.
"Ovaj je sastanak apsolutno presudan jer su očekivanja izuzetno visoka“, kazao je Gilles Moec iz Deutsche Banka.
Trgovci također upozoravaju na oprez zbog niza prepreka u provedbi ECB-ovog plana.
"Nema sumnje da bi mogućnost neograničene kupovine obveznica pomogle, kao i ECB-ovo odricanje od statusa vjerovnika s prvenstvom naplate. No, da bi ECB počeo s kupovinama, zemlje poput Španjolske i Italije moraju podnijeti službeni zahtjev za pomoć“, podsjeća Gerhard Schwarz iz Baader Banka. Analitičari podsjećaju i na druge prepreke poput skorašnje odluke njemačkog ustavnog suda o stalnom europskom kriznom fondu, koja će biti objavljena 12. rujna. Među dobitnicima izdvajale su se u četvrtak dionice rudarskih kompanija, pa su tako dionice kompanija Eurasian Natural Resources, Vedanta i Antofagasta poskupjele od 2,8 do četiri posto. Na dobitku su bile i banke. Deutsche Bank skočio je 2,4 posto, a Credit Agricole 2,5 posto. Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu gotovo na razini prethodnog dana, od 8.680 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,2637 1,265 1,2559
USD/JPY* 78,94 79,02 78,36
GBP/USD* 1,5924 1,5941 1,5880
USD/CHF* 0,9540 0,9597 0,9516
*Izvor: REUTERS
Tečaj eura prema dolaru u četvrtak se našao pod pritiskom na međunarodnim deviznim tržištima jer su ulagači razočarani što predsjednik Europske središnje banke (ECB) nije iznio dovoljno pojedinosti u vezi plana kojim će pokušati izbaviti eurozonu iz dugotrajne krize.
Eurom se u tim okolnostima trgovalo po 1,2581 dolara, što znači da je na manjem gubitku, od 0,1 posto, u odnosu na zatvaranje dan ranije. Zadržao se tako nedaleko najniže razine u danu od 1,2571 dolara. Dolar je pak ojačao 0,6 posto prema jenu te se njime trgovalo po 78,90 jena.
Europska središnja banka (ECB) odlučila je pokrenuti novi, nelimitirani program kupnje državnih obveznica kako bi se snizili troškovi zaduživanja zemalja članica i stavila točka na produljenu dužničku krizu u eurozoni, kazao je Mario Draghi. Tržišta nisu bila iznenađena budući da je veći dio tih informacija 'iscurio' u javnost dan uoči ključnog mjesečnog zasjedanja ECB-a, kazali su analitičari. Kratki poticaj euru pružila je tako Draghijeva izjava da neće biti limitiran iznosi do kojih će ECB moći kupovati obveznice, dok mu je pritiske stvorila vijest o sniženim prognozama ECB-a za gospodarstvo eurozone. U ECB-u za ovu godinu sada prognoziraju negativne stope rasta, u rasponu od 0,2 do 0,6 posto, nakon čega očekuju vrlo postupan oporavak gospodarstva. Prognoze za iduću godinu sada su u širokom rasponu od minus 0,4 do plus 1,4 posto. Proteklih mjeseci troškovi zaduživanja prezaduženih članica eurozone, poput Italije i Španjolske, rasli su, izazivajući strah od širenja krize na druge zemlje. Vijest o novom programu kupnje obveznica posrnulih članica eurozone pozitivno je stoga odjeknula na tržištima obveznica, oštro srušivši prinose na španjolske i talijanske obveznice. Tako su prinosi na 10-španjolske obveznice pali na 6,05 posto, a na odgovarajuće talijanske obveznice, na 5,35 posto.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 5.09. USLIB 0,1514 0,001 0,22802 0,40985 0,70065 5.09. EULIB 0,0200 - 0,0750 0,16643 0,44071
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 7. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4601 5,9146 9,4098 7,5385 6,1909 9,0009
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnu listu ojačala prema svim važnijim valutama, prema euru za 0,12 posto, a švicarskom franku za 0,43 posto, pa se srednji tečaj franka po prvi put od početka ove godine spustio ispod 6,2 kune.
Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,460113 kune, a srednji tečaj franka 6,190965 kuna. Zadnji je put srednji tečaj franka bio ispod 6,2 kune na tečajnici HNB-a koja se primjenjivala 10. siječnja ove godine (tada je iznosio 6,190193 kune).
Na vrijednosti su prema kuni izgubile i američka i britanska valuta, američki je dolar oslabio za 0,66 posto, a britanska funta za 0,48 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,914622 kune, a funte 9,409830 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 7. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4900 6,1009 9,6361 6,4983 OTP Banka Hrvatska 7,5134 6,0592 9,6059 6,3311 Štedbanka 7,5259 6,1114 9,5735 6,2986 Partner banka 7,5200 6,1035 9,5731 6,3322 Erste&Steiermarkische 7,50220 6,0890 9,6800 6,3650 Hrvatska poštanska banka 7,5100 6,1414 9,7419 6,4534 Splitska banka 7,4950 6,0852 9,6238 6,3365 Podravska banka 7,6361 6,1183 9,6178 6,3386 Istarska kreditna banka* 7,5250 6,1100 9,7199 6,4094 Karlovačka banka 7,5150 6,0970 9,6999 6,3818 Croatia banka 7,5168 6,0447 9,6017 6,3395 Volksbank 7,5450 6,0921 9,6733 6,4076 Hypo Group Alpe-Adria 7,5000 6,1102 9,6562 6,3722 Fina 7,4800 6,1414 9,7419 6,4534 Privredna banka 7,5100 6,1¸729 9,6345 6,4071 Centar banka 7,5190 6,0447 9,6450 6,3766
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4824 5,9323 9,4380 6,2095 Zagrebačka banka 7,4800 6,0172 9,5039 6,4134 OTP Banka Hrvatska 7,5000 6,0296 9,5401 6,3002 Štedbanka 7,4960 6,0390 9,4787 6,2362 Partner banka 7,5100 6,0704 9,5388 6,3153 Erste&Steiermarkische 7,4900 6,0555 9,6266 6 3292 Hrvatska poštanska banka 7,5000 6,0506 9,5980 6,3581 Splitska banka 7,4850 6,0084 9,5394 6,2809 Podravska banka 7,6354 6,0183 9,5778 6,3086 Istarska kreditna banka* 7,5150 6,0600 9,6065 6,3796 Karlovačka banka 7,5050 6,0590 9,6395 6,3420 Croatia banka 7,5056 6,0033 9,5359 6,3024 Volksbank 7,5250 6,0625 9,6263 6,3767 Hypo Group Alpe-Adria 7,4900 6,0101 9,5561 6,2721 Fina 7,4700 6,0506 9,5980 6,3581 Privredna banka 7,5000 6,0518 9,5392 6,3437 Centar banka 7,5108 6,0151 9,5980 6,3457
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4377 5,8968 9,3816 6,1723 Zagrebačka banka 7,3800 5,8137 9,1825 6,0220 OTP Banka Hrvatska 7,3883 5,7874 9,2582 6,0592 Štedbanka 7,3835 5,7974 9,0995 5, 9868 Partner banka 7,4000 5,7506 9,2504 6,0663 Erste&Steiermarkische 7,3900 5,7717 9,1754 6,0326 Hrvatska poštanska banka 7,4000 5,7667 9,1934 6,0300 Splitska banka 7,3850 5,8075 9,2205 6,0710 Podravska banka 7,3950 5,7922 9,2151 6,1115 Istarska kreditna banka* 7,4100 5,8000 9,2944 6,0718 Karlovačka banka 7,3800 5,7600 9,1638 6,0291 Croatia banka 7,3929 5,8004 9,2969 6,0826 Volksbank 7,4250 5,7963 9,2687 6,0981 Hypo Group Alpe-Adria 7,3900 5,8099 9,2559 6,0719 Fina 7,4000 5,7667 9,1934 6,0300 Privredna banka 7,4000 5,7566 9,2572 6,0342 Centar banka 7,4108 5,8140 9,2404 6,0361
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,3650 5,7556 9,0907 5,9608
OTP Banka Hrvatska 7,3764 5,7519 9,1642 6,0160
Štedbanka 7,3540 5,7394 9,0085 5,9269
Partner banka 7,3900 5,7129 9,2144 6,0449
Erste&Steiermarkische 7,3800 5,7480 9,1290 6,0080
Hrvatska poštanska banka 7,3800 5,6802 9,0555 5,9395
Splitska banka 7,3750 5,7484 9,1361 6,0277
Podravska banka 7,3800 5,7222 9,1251 6,0615
Istarska kreditna banka* 7,4000 5,7600 9,2755 6,0376
Karlovačka banka 7,3700 5,7200 9,1001 5,9872
Croatia banka 7,3817 5,7649 9,2310 6,0454
Volksbank 7,4050 5,7668 9,2216 6,0671
Hypo Group Alpe-Adria 7,4100 5,7218 9,1708 5,9968
Fina 7,3800 5,7098 9,1558 5,9718
Privredna banka 7,3900 5,6990 9,1647 5,9739
Centar banka 7,4026 5,7815 9,2216 6,0052
*tečajevi primjenjivi 6. rujna
6. Vlada nije prihvatila izvješće o radu Hanfe u 2011.
Vlada na današnjoj sjednici nije prihvatila godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u 2011. jer smatra da Hanfa nije obavljala svoju djelatnost dosljedno i nije donosila akte uz uvažavanje načela razmjernosti i pravičnosti.
To potvrđuju i nedavne presude Viskog upravnog suda u slučaju Liburnija Riviera Hotela, te u slučaju Agrokora i Belja, ustvrdio je ministar financija Slavko Linić.
Posebno imamo primjedbu da se nije zaustavljalo trgovanje dionicama u vrijeme kad je država konsolidirala pojedine pravne subjekte, rekao je Linić.
Na Upravnom sudu ima još niz sporova, a ishod kod mnogih je vrlo neizvjestan s obzirom da će takve presude imati i značajne financijske posljedice, kako za tržište tako i za proračun, dodao je Linić.
Vlada nije prihvatila ni izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost jer ocjenjuje da je Vijeće trebalo donositi i poticati mjere za unapređenje znanosti, ali nije izradilo nijedan konzistentan prijedlog mjera.
Vijeće također treba utvrđivati uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja, međutim tu ništa suštinski nije promijenilo, pa imamo apsurdnu situaciju da je u znanstvenom i sveučilišnom sustavu 36 posto znanstvenika u zvanju znanstvenog suradnika, 25 posto je viših znanstvenih suradnika, dok ih je najviše, 39 posto, znanstvenih savjetnika.
Takav ustroj ne potiče produktivnost i angažman istraživača kao uvjeta za napredovanje, već se napredovanje u viša zvanja doživljava kao ustaljeni slijed u karijeri, ocijenio je ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović.
Vijeće u 2011. nije dovoljno ispunilo zadaću strateškog promišljanja znanosti, već se ponajviše bavilo administrativnim poslovanjem. Stoga su u proceduru upućene izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kojima predlažemo drugačiji ustroj i rad Nacionalnog vijeća za znanost, rekao je Jovanović.
7. Draghi najavio željno iščekivani plan kupnje državnih obveznica
Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi danas je najavio željno iščekivan novi program kupnje državnih obveznica, predstavivši ga kao mehanizam koji bi trebao ograničiti posljedice dužničke krize u eurozoni.
Na redovnoj tiskovnoj konferenciji za novinare Draghi je predstavio program "izravnih monetarnih transakcija" koje će se fokusirati na sekundarno tržište državnih obveznica.
Cilj je programa sniziti troškove zaduživanja Italije i Španjolske koji su proteklih mjeseci rasli, izazivajući strah od širenja dužničke krize.
Kupovine obveznica bit će povezane s programima makrogospodarskih prilagodbi odnosno preventivnim kreditnim linijama (s postroženim uvjetima) koje će zadužene zemlje sklapati s europskim kriznim fondovima, Europskim fondom za financijsku stabilnost (EFSF) i njegovim nasljednikom Europskim stabilizacijskim mehanizmom (ESM). Uvjet je da ti programi uključuju mogućnost EFSF-ove odnosno ESM-ove kupovine obveznica na primarnom tržištu, kazao je Draghi.
Ti će programi propisivati stroge uvjete za zemlje koje zatraže pomoć. One koje već provode programe makrogospodarske prilagodbe (poput Portugala, Grčke i Irske) moći će računati na ECB-ovu kupovinu obveznica nakon što ponovo izađu na tržišta kapitala. ECB će donositi odluke o kupovinama obveznica vodeći računa o tome da zemlje poštuju uvjete iz tih programa, a važnu ulogu u praćenju njihova poštivanja imat će i vlade ostalih zemalja eurozone, upozorio je čelnik ECB-a.
Smatra se da je time Draghi uvažio opetovane oštre prigovore Njemačke, gdje se strahuje da bi ECB-ova kupovina obveznica mogla odvratiti zadužene zemlje od programa štednje. Dodatnu prijetnju Nijemci vide i u eventualnom tiskanju novca radi financiranja duga. Draghi je priznao da odluka o kupnji obveznica nije bila jednoglasna. "Imali smo jedan glas protiv", kazao je novinarima, ne želeći otkriti o kome je riječ.
Pojasnio je također da će kupovine biti neograničene i da će "likvidnost kreirana tim transakcijama biti u potpunosti sterilizirana". Napomenuo je i da će banka biti izjednačena s ostalim vjerovnicima u pogledu prioriteta naplate. ECB će se koncentrirati na kupovine obveznica s rokom dospijeća od jedne do tri godine.
Banka je u četvrtak objavila i nove prognoze za gospodarstvo eurozone i sada očekuje veći pad od prvotno procijenjenog, u rasponu od 0,2 do 0,6 posto. U prijašnjih prognozama, objavljenima u lipnju, raspon se kretao od negativnih 0,5 posto do pozitivnih 0,3 posto. Za 2013. godinu sada očekuju raspon od minus 0,4 do plus 1,4 posto. U prijašnjim prognozama predviđali su raspon od nulte stope rasta do dva posto. "Očekujemo da će se eurozona vrlo postupno oporavljati", zaključio je Draghi. Povišene su pak prognoze stope inflacije, pa bi se po najnovijim procjenama inflacija u ovoj godini mogla kretati u rasponu od 2,4 do 2,6 posto. Prvotno očekivani raspon iznosio je od 2,3 do 2,5 posto. U 2013. očekuju inflaciju od 1,3 do 2,5 posto, nasuprot ranije očekivanih jedan do 2,2 posto.
8. ECB i britanska središnja banka zadržale postojeće kamatne stope
Europska središnja banka (ECB) odlučila je na mjesečnom redovnom zasjedanju u četvrtak zadržati postojeće kamatne stope, a na isti potez odlučila se i britanska središnja banka.
ECB je tako zadržala ključnu kamatnu stopu u visini 0,75 posto, stoji u bančinom priopćenju po dovršetku dvodnevnog zasjedanja. U fokusu tržišta bit će sada tiskovna konferencija čelnika ECB-a Marija Draghija na kojoj se očekuje objava pojedinosti novog plana kupovina državnih obveznica. Cilj je toga programa sniziti visoke troškove zaduživanja Španjolske i Italije.
U odvojenom izvješću britanska središnja banka objavila je da je njezin odbor za monetarnu politiku odlučio da zasad neće poduzimati nove mjere za poticanje stagnirajućeg britanskog gospodarstva. Ostaje tako i dalje pri planu kupnje 50 milijardi funta vrijednih britanskih državnih obveznica do studenoga, čime bi ukupna vrijednost toga programa dosegnula 375 milijardi funta. Cilj je tog programa, poznatog kao kvantitativno ublažavanje, povećati ponudu novca i stimulirati gospodarsku aktivnost putem potrošnje i zaduživanja. Britanska središnja banka ujedno je zadržala postojeću kamatnu stopu od rekordno niskih 0,5 posto, u skladu s očekivanjima ekonomista iz Reutersove ankete.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821