U OECD-u predviđaju da će sedam najrazvijenijih gospodarstava svijeta u cjelini (G7) u ovoj godini porasti po stopi od 1,4 posto, ali se prognoze za pojedine zemlje u toj grupi znatno razlikuju. Posebno se izdvajaju slabi izgledi za europske zemlje.
Tako je OECD oštro snizio prognozu za vodeće gospodarstvo eurozone, Njemačku, s 1,2 na 0,8 posto, istaknuvši da dužnička kriza eurozone sve više pritišće središnja gospodarstva u regiji.
Talijanski su ovogodišnji izgledi još lošiji, pa sada u OECD-u očekuju pad aktivnosti za 2,4 posto, umjesto za 1,7 posto koliko su prognozirali u svibnju. Procjena rasta za Francusku snižena je pak s 0,6 na 0,1 posto.
Mračne prognoze nisu ograničene na eurozonu, pa je tako OECD izmijenio prognozu za Veliku Britaniju na 0,7-postotni pad aktivnosti, s dosada očekivanog rasta za 0,5 posto.
SAD bi po OECD-ovim najnovijim prognozama trebao u ovoj godini porasti za 2,3 posto, čime je blago snižena njihova svibanjska prognoza o 2,4-postotnom rastu.
"Eurozona je i dalje ključna točka, epicentar krize", kazao je novinarima glavni ekonomist OECD-a Pier Carlo Padoan.
"To treba riješiti u interesu same eurozone ali i u interesu stabilnosti svjetskog gospodarstva. Od presudne je važnosti da ECB nastavi s intervencijom na tržištu obveznica".
U OECD-u napominju da općenito središnje banke u zemljama sa slabim gospodarskim rastom i niskom inflacijom ne bi trebale oklijevati sa snižavanjem ključnih kamatnih stopa.