Procjenjuje se da u zemljama članicama Vijeća Europe ima između 2,5 i 2,8 milijuna interno raseljenih osoba. Najveći broj je u Turskoj, gdje živi oko milijun takvih ljudi, a koji su žrtve oružanog sukoba i nasilje koje provodi država ili nedržavne snage na područjima naseljenima većinom kurdskom manjinom.
Posvuda u Europi najveći broj osoba raseljen je u sukobima tijekom raspada bivšeg SSSR-a i bivše Jugoslavije prije dvadeset godina. U novije vrijeme osobe su raseljene u sukobu u Gruziji 2008. godine. Tako Azerbajdžan ima oko 600.000 raseljenih osoba, Gruzija 274.000, Srbija 225.000, BiH 113.000, a ostatak živi u drugim balkanskim državama, Armeniji i Rusiji, navodi se u priopćenju povjerenika za ljudska prava.
Oko 390.000 ili 15 posto ukupnog broja raseljenih osoba živi u prognaničkim centrima ili naseljima ili privremenim skloništima. Često imaju ograničen pristup zdravstvenim uslugama, obrazovanju ili zapošljavanju.
Međutim, međunarodna donatorska konferencija "Trajna rješenja za izbjeglice i raseljene osobe", koja se održala u Sarajevu u travnju ove godine, mogla bi riješiti stambeno zbrinjavanje 74.000 najosjetljivijih raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, prema priopćenju. Svrha konferencije je bila osigurati financijska sredstva potrebna za realizaciju Zajedničkog regionalnog programa trajnih rješenja za izbjeglice i raseljene osobe u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, a završena je najavama o novčanim prilozima u iznosu nešto većem od 300 milijuna eura.
"Ako obećana sredstva budu dodijeljena i dobro potrošena, to bi moglo označiti kraj dugačkog, bolnog poglavlja za mnoge raseljene osobe u regiji", navodi se u priopćenju.
"Postoji hitna potreba da se ispune praznine u zaštiti raseljenih osoba. Države trebaju poduzeti mjere za sprječavanje unutarnjeg raseljavanja. One trebaju poboljšati kvalitetu svog odgovora na situaciju raseljenih osoba i poštovati svoju obvezu osiguravanja pristupa humanitarnoj pomoći kada same države nisu u stanju pružiti pomoć", stoji u priopćenju.