Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
3. rujna 2012.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Milanović najesen očekuje gospodarski oporavak
7. Gradonačelnik Londona: Hrvati, ne idite u EU, ne dirajte kunu
8. Švicarska središnja banka ustraje u obrani minimalnog tečaja franka prema euru
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u mil. Ponuda u mil. kuna Promet u mil. Prosječna kamata
kuna kuna (%)
03.09. 377,49 77,49 77, 49 1,33
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u mil. Kamatna stopa (%)
kunama
prekonoćni 74,49 1,3
ročni depozit 1,00 1,3
više od tri mjeseca 2,00 2,5
Ukupno 77, 49 1,33
Promet Promet u mil. eura Kamatna stopa (%)
tjedan dana 1,00 1,5
Ukupno 1,00 1,5
Izvor: Tržište novca
Premda je na Tržištu novca Zagreb potražnja danas pala, ipak je bila znatno veća od ponude, pa je njezin velik dio ostao nepokriven, dok je cijena novca porasla.
Potražnja je danas bila oko 12 posto manja nego u petak, pa je iznosila oko 377,5 milijuna kuna. No, još je oštrije, više od 40 posto, pala ponuda, na otprilike 77,5 milijuna kuna.
Iako je plasirana cjelokupna ponuda, velik dio potražnje, 300 milijuna kuna, ostao je nepokriven.
Najviše se trgovalo prekonoćnim kreditima, putem kojih je plasirano 74,49 milijuna kuna, po kamati od 1,30 posto, što je oko 9 posto veća kamata nego u petak. Na rok dulji od tri mjeseca plasirana su 2 milijuna kuna, po cijeni od 2,50 posto, dok je jedan ročni kredit od milijun kuna plasiran po kamati od 1,30 posto. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 77,49 milijuna kuna, pri čemu je prosječna dnevna kamata porasla za otprilike 9 posto, na 1,33 posto.
„Na početku novog radnog tjedna trgovanje na Tržištu novca ne razlikuje se u odnosu na protekli. I dalje je potražnja za kratkoročnim pozajmicama visoka. Iako je ponuda u cijelosti iskorištena, dio potražnje ostao je nenamiren“, navodi se u priopćenju s Tržišta novca.
Danas se trgovalo i devizama, pri čemu je milijun eura plasiran na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 1,50 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 9,6 milijuna kuna, pri čemu je gotovo 5,5 milijuna kuna ostvareno trgovanjem dionicama HT-a, a vrijednost dioničkih indeksa je pala.
Crobex je pao za 0,48 posto, na 1.671,84 boda, a specijalizirani indeks Crobex10 smanjen je za 0,72 posto, na 908,23 boda. Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a s 5,5 milijuna kuna, a uz pad cijene za 0,25 posto, HT-ova dionica trgovanje završava ispod 200 kuna, na 199,50 kuna. Zadnji je put cijena HT-ove dionice bila ispod 200 kuna krajem lipnja, točnije 28. lipnja kada je zadnja cijena te dionice bila 198 kuna.
Milijunski promet danas su imale još samo dionice Atlantic grupe kojih je protrgovano za 1,3 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 0,76 posto, na 467 kuna. Po prometu slijedi dionica Valamar Adria Holdinga sa 423,8 tisuća kuna, a trgovanje završava uz cijenu od 97,49 kuna, što je 1,02 posto više nego krajem prošlog tjedna.
Uz promet od 406,6 tisuća kuna, cijena dionice AD Plastika je pala za 1,67 posto, na 103,01 kunu.
Među trgovanijim dionicama cijena je danas pala i dionicama Ine za 0,02 posto, Belja za 0,29 posto, Đuro Đaković Holdinga 1,51 posto, Adris grupe (povlaštene) 1,60 posto, a među gubitnicima je i dionica Podravke kojoj je cijena pala za 2,55 posto. Podravka je danas objavila kako je tu tvrtku s početkom rujna napustilo 288 zaposlenika koji su prihvatili stimulativne otpremnine od 4.000 kuna neto po godini staža u kompaniji.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 103,00 104,85 103,01 406.593,62 -1,67%
ATGR-R-A 462,00 474,00 467,00 1.372.865,64 0,76%
CROS-R-A 6.050,00 6.100,00 6.100,00 91.249,99 0,99%
DLKV-R-A 117,37 120,00 120,00 25.720,93 0,00%
HT-R-A 199,50 200,60 199,50 5.487.565,09 -0,25%
IGH-R-A 509,02 518,00 509,02 27.313,23 -0,19%
INA-R-A 4.100,00 4.113,00 4.100,01 131.339,18 -0,02%
INGR-R-A 4,72 4,86 4,85 17.143,08 1,04%
ISTT-R-A 150,00 153,50 150,00 58.321,00 -1,32%
KOEI-R-A 515,00 520,00 515,00 27.300,00 -0,96%
LKPC-R-A 630,00 630,00 630,00 6.300,00 -0,16%
PODR-R-A 210,00 212,60 210,00 116.161,20 -2,55%
PTKM-R-A 223,16 223,23 223,16 26.112,25 -0,38%
ULPL-R-A 243,11 249,99 249,99 6.451,53 -0,80%
VART-R-1 12,33 13,74 13,74 6.342,99 0,37%
VIRO-R-A 510,00 510,02 510,00 27.030,65 0,00%
Redovno Tržište
ACI-R-A 2.510,00 2.550,00 2.520,00 55.420,00 0,76%
ADRS-P-A 213,51 215,28 213,51 243.370,08 -1,60%
AMDN-R-A 24,95 24,95 24,95 4.815,35 -0,16%
ARNT-R-A 95,00 101,00 101,00 63.251,85 5,21%
ATPL-R-A 254,69 254,69 254,69 1.018,76 1,88%
AUHR-R-A 260,01 261,04 260,01 38.090,05 -0,39%
BD62-R-A 77,85 77,85 77,85 389,25 0,10%
BLJE-R-A 78,20 79,85 78,27 102.785,27 -0,29%
CEBA-R-A 120,00 120,00 120,00 5.160,00 -14,29%
DDJH-R-A 66,77 67,77 67,00 122.028,85 -1,51%
DIOK-R-A 20,08 20,47 20,47 37.863,04 0,34%
ERNT-R-A 1.087,31 1.087,39 1.087,31 10.873,46 0,00%
EXCL-R-A 88,00 88,00 88,00 9.856,00 -9,28%
FRNK-R-A 428,00 428,00 428,00 1.284,00 2,88%
HIMR-R-A 160,01 160,01 160,01 7.840,49 -5,87%
HTPK-R-A 53,81 53,81 53,81 1.990,97 -5,58%
HUPZ-R-A 1.065,00 1.065,00 1.065,00 4.260,00 1,43%
IKBA-R-A 1.020,00 1.020,00 1.020,00 1.020,00 -22,14%
IPKK-R-A 157,00 157,00 157,00 785,00 -11,30%
JDOS-R-A 2.810,00 2.810,00 2.810,00 22.480,00 -0,92%
KODT-P-A 875,00 875,00 875,00 3.500,00 0,57%
KODT-R-A 910,00 910,00 910,00 3.640,00 0,78%
KORF-R-A 96,22 99,00 97,49 423.806,40 1,02%
KRAS-R-A 396,00 400,00 400,00 102.472,38 0,00%
KSST-R-A 750,00 750,00 750,00 10.500,00 -5,06%
KTJV-R-A 16,01 16,01 16,01 1.408,88 0,00%
LEDO-R-A 5.500,00 5.570,00 5.570,00 33.210,00 1,27%
LKRI-R-A 118,01 118,61 118,10 92.246,49 -3,20%
LRH-R-A 1.731,02 1.731,02 1.731,02 1.731,02 -3,83%
MAIS-R-A 54,10 57,00 54,10 13.461,25 -9,82%
PBZ-R-A 533,00 533,00 533,00 11.193,00 -7,74%
PUNT-R-A 0,77 0,98 0,98 128,87 0,00%
RIVP-R-A 12,14 12,59 12,59 42.037,00 0,72%
SNBA-R-A 81,00 81,00 81,00 55.890,00 0,00%
SUNH-R-A 25,01 25,01 25,01 5.002,00 0,04%
THNK-R-A 855,27 860,00 855,27 15.475,27 -0,55%
TISK-R-A 191,00 192,00 191,00 25.600,00 -0,52%
TNPL-R-A 514,98 549,98 549,98 2.714,82 6,80%
TUHO-R-A 980,00 980,00 980,00 9.800,00 -0,05%
VDKT-R-A 245,16 253,00 253,00 20.013,96 -3,07%
VPIK-R-A 90,21 90,70 90,50 69.913,23 -1,61%
ZABA-R-A 38,70 38,89 38,70 37.789,20 -0,23%
ZVZD-R-A 3.400,00 3.400,00 3.400,00 27.200,00 -2,86%
MTP
BRBA-P-A 3.501,00 3.501,00 3.501,00 45.513,00 -12,48%
INFS-R-A 200,00 200,00 200,00 4.200,00 0,00%
SNHO-R-A 110,00 110,00 110,00 16.500,00 2,22%
SPNV-R-A 220,00 220,00 220,00 4.400,00 0,00%
VLHO-R-A 72,00 72,00 72,00 2.160,00 -2,69%
Ukupan promet
9.649.899,57
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, indeks Mirex, u petak je porasla za 0,11 posto, pokazali su podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga HANF-e.
Prema podacima HANFA-e, vrijednost Mirexa zadnjeg radnog dana u prošlome tjednu popela se na 166,9365 bodova, kao posljedica rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova.
Pritom se vrijednost Erste Plavog fonda povisila za 0,19 posto, na 170,8745 bodova, a fondova AZ i Raiffeisen 0,10 posto, na 172,4264 bodova, odnosno na 164,2044 bodova.
Rasla je i vrijednost Croatia osiguranja 0,07 posto, na 155,2012 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
30.08. 03.09.
Mirex 166,7516 166,9365 0,11
AZ OMF* 172,2506 172,4264 0,10
Erste Plavi OMF. 170,5508 170,8745 0,19
PBZ Croatia osig.OMF 155,0875 155,2012 0,07
Raiffeisen OMF 164,0327 164,2044 0,10
AZ benefit DMF** 181,9169 181,9129 0,00
AZ profit DMF 206,2191 206,4505 0,11
Croatia osiguranje DMF 121,3502 121,5817 0,19
Erste Plavi Expert DMF 141,9492 142,2600 0,22
Erste Plavi Protect DMF 147,3381 147,4384 0,07
Raiffeisen DMF 153,8547 154,0449 0,12
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 100,6628 100,7731 0,11
Auto Hrvatska ZDMF 110,7744 110,9553 0,16
AZ Dalekovod ZDMF*** 195,8968 196,0471 0,08
AZ Hr. kontrola zračne plov. 191,3048 191,4881 0,10
AZ VIP ZDMF 205,8259 206,0126 0,09
AZ Zagreb ZDMF 149,2099 149,3923 0,12
ZDMF cestarski fond 127,0618 127,3130 0,20
ZDMF Croatia osiguranje 106,3634 106,5593 0,18
ZDMF Ericsson N. Tesla 166,8193 166,7562 -0,04
ZDMF HEP grupa 111,2124 111,4272 0,19
ZDMF Hrvatskih autocesta 122,3069 122,5292 0,18
ZDMF Hr. liječničkog sind. 174,7065 174,5975 -0,06
ZDMF Novinar 153,0695 153,0052 -0,04
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 127,3286 127,3419 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 108,2969 108,5056 0,19
ZDMF T-HT 142,6217 142,7224 0,07
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA - 13.000 Tokyo/Nikkei 8.783 8.839 London/FTSE-100 5.749 5.711 Frankfurt/DAX 30 6.997 6.970
*Izvor: REUTERS
Europska tržišta ojačala su u ponedjeljak budući da je slabljenje proizvodnih aktivnosti u Kini i Europi dodatno potpirilo očekivanja da će središnje banke posegnuti za novim poticajnim mjerama.
Londonski FTSE porastao je 0,7 posto na 5.749 bodova, frankfurtski DAX za 0,4 posto na 6.997 bodova, a pariški CAC za 0,5 posto na 3.431 bod.
Konačni podaci kineskog indeksa menadžera nabave koji izrađuje banka HSBC pokazali su pad aktivnosti u industrijskom sektoru u kolovozu na najnižu razinu u više od tri godine, od 47,6 bodova.
Aktivnosti u njemačkoj industriji također su se smanjile, i to više nego što se očekivalo, pokazali su konačni podaci tvrtke Markit Economics. Tako je indeks menadžera nabave za industrijski sektor u kolovozu iznosio 44,7 bodova, naprema prvotno procijenjenom 45,1 bodu. U srpnju iznosio je 43 boda.
U cijeloj eurozoni industrijske aktivnosti smanjene su u kolovozu trinaesti mjesec zaredom, iako nešto sporijim tempom nego mjesec ranije, pokazali su Markitovi podaci. Poboljšanje je ipak bilo nešto slabije nego što se očekivalo u prvim procjenama.
"Kineski PMI bio je slab ali tržišta su ipak porasla jer loše podatke sada smatraju dobrom vijeću, budući da svi očekuju odgovor monetarne politike", tumači Nick Nelson iz UBS-a.
Predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke ponovio je u petak da će središnja banka djelovati "ako budu potrebno" kako bi poduprla tromo gospodarstvo, ali nije izričito signalizirao buduće poticaje.
U takvom su okruženju dionice rudarskih kompanije ojačale u prosjeku 1,5 posto. Kazakhmys, Antofagasta i Rio Tinto dobile su na vrijednosti 2,5 posto, 2,3 posto i 2,1 posto. Obujam trgovine bio je slab budući da je američko tržište zatvoreno zbog blagdana. Indeks Tokijske burze Nikkei pao je 0,63 posto na 8.783 boda.
Na Wall Streetu bi rujan mogao početi većim obujmom trgovanja, kako zahvaljujući završetku ljetne sezone, tako i nadi ulagača u odlučnije mjere Europske središnje banke za suzbijanje dužničke krize.
Dow Jones indeks prošloga je tjedna oslabio 0,5 posto, na 13.090 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,3 posto, na 1.406 bodova, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 3.066 bodova.
Prošlotjedni pad cijena dionica, drugi tjedan zaredom, posljedica je suzdržanosti ulagača dok čekaju hoće li vodeće središnje banke u svijetu uvesti nove mjere za poticanje posustalih gospodarstava.
U petak je u Jackson Holeu na skupu središnjih bankara predsjednik Feda Ben Bernanke ponovio da je američka središnja banka spremna poduzeti nove mjere, ako se situacija u gospodarstvu pogorša, no ponovno je izbjegao jasnije signalizirati kada bi to mogla učiniti.
„Bernanke je kazao ono što se očekivalo. Ostavio je otvorena vrata za daljnje popuštanje monetarne politike, no nije najavio ništa određeno. Ne želi prejudicirati odluke na idućem sastanku čelnika Feda“, kaže Liz Ann Sonders, analitičarka u tvrtki Charles Schwab.
Slijedeća sjednica čelnika Feda održat će se polovicom rujna, pa sada u fokus ulazi Europska središnja banka, koja će sjednicu održati 6. rujna. Ulagači se nadaju da će čelnici ECB-a pokrenuti program kupnje obveznica prezaduženih članica eurozone kako bi smanjili cijenu njihovog zaduživanja i tako im olakšali izlaz iz dužničke krize. S nestrpljenjem se očekuje i odluka njemačkog Ustavnog suda 12. rujna o tome je li europski stalni fond za financijsku pomoć u skladu sa zakonima u Njemačkoj, što bi moglo utjecati na ECB-ove planove o kupnji državnih obveznica.
Ovoga će tjedna u fokusu ulagača biti i izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje će biti objavljeno u petak. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u kolovozu broj zaposlenih porastao za 125.000 te da je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena na 8,3 posto.
„Ako ti podaci ne pokažu da se situacija na tržištu rada znatnije pogoršala, vjerujemo da Fed još neće reagirati, nego će pričekati, spreman na akciju ako se situacija doista pogorša“, kaže Steve Blitz, ekonomist u tvrtki ITG Investment Reserach.
U ponedjeljak se na Wall Streetu ne radi zbog blagdana, a od utorka analitičari očekuju veći obujam trgovanja nego proteklih tjedana kada je, zbog ljetnih godišnjih odmora, bio znatno ispod prosjeka.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,2572 1,2585 1,2555
USD/JPY* 78,29 78,39 78,18
GBP/USD* 1,5875 1,5898 1,5847
USD/CHF* 0,9548 0,956 0,9536
*Izvor: REUTERS
Tečaj eura u ponedjeljak na međunarodnim deviznim tržištima nije zabilježio veće promjene u očekivanju da će Europska središnja banka (ECB) iznijeti pojedinosti plana za svladavanje dužničke krize na ovotjednom sastanku.
Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,2570 dolara, što znači da je gotovo nepromijenjen u odnosu na zatvaranje u prethodnom trgovanju. Drži se tako ispod najviše razine u osam tjedana od 1,2638 dolara, koliko je dosegnuo nakon što je predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke na skupu u Jackson Holeu otklonio očekivanja daljnjih poticaja za gospodarstvo.
Tečaj dolara prema jenu iznosio je 78,36 jena, nedaleko najniže razine u tri tjedna od 78,187 jena, na koju se spustio u petak nakon govora Bernankea. Trgovanje je bilo u smanjenom obujmu zbog američkog praznika rada zbog kojeg tržišta danas nisu radila. Euro je podršku crpio iz očekivanja da će ECB vjerojano objaviti detalje programa kupovine obveznica na ovotjednom redovnom mjesečnom zasjedanju, koje se održava 6. rujna. Time bi se snizili troškovi zaduživanja članica eurozone u rubnom dijelu eurozone poput Španjolske i Italije.
"Prisutna je golema neizvjesnost oko ishoda sastanka ECB-a u četvrtak. Uz planove kupovine obveznica, ECB bi trebao objaviti i ažurirane prognoze rasta i inflacije, pa postoji određen rizik mogućeg razočaranja", kazao je Jeremy Stretch, čelnik valutne strategije u tvrtki CIBC World Markets.
ECB će vjerojatno sniziti prognoze rasta za gospodarstvo eurozone, što bi pridonijelo pritiscima na smanjenje kamatnih stopa u idućim mjesecima.
Od gospodarskih vijesti izdvajaju se najnoviji podatci londonske tvrtke Markit koji su pokazali pad industrijske aktivnosti u eurozoni u kolovozu, i to trinaesti mjesec zaredom.
Predsjednik ECB-a Mario Draghi propustio je prošlotjedni ključan skup središnjih bankara u Jackson Holeu kako bi pokušao izgladiti nesuglasice unutar ECB-a oko programa kupovina obveznicam, koje sve više prodiru u javnost.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 30.08. USLIB 0,15140 - 0,23050 0,42075 0,70915 30.08. EULIB 0,02000 -0,001 0,07500 0,17071 0,44786
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 04. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4750 5,9486 9,4476 7,5950 6,2255 9,0686
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu od prošlog petka, oslabila prema euru za 0,09 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,475017 kuna.
Na vrijednosti su prema kuni dobile i ostale promatrane inozemna valute, švicarski franak i američki dolar ojačali su za po 0,07 posto, dok je britanska funta ojačala za 0,49 posto.
Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 6,225549 kuna, dolara 5,948605 kuna, a funte 9,447696 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 04. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5300 6,1316 9,6847 6,5587 OTP Banka Hrvatska 7,5284 6,0858 9,6349 6,3644 Štedbanka 7,5601 6,1428 9,6363 6,3498 Partner banka 7,5400 6,1210 9,5830 6,3659 Erste&Steiermarkische 7,5320 6,1200 9,7200 6,4070 Hrvatska poštanska banka 7,5300 6,1767 9,7812 6,4895 Splitska banka 7,5280 6,1156 9,6741 6,3873 Podravska banka 7,6514 6,1655 9,6760 6,3804 Istarska kreditna banka 7,5350 6,1300 9,7122 6,4172 Karlovačka banka 7,5390 6,1080 9,7008 6,3923 Croatia banka 7,5258 6,0883 9,6149 6,3625 Volksbank 7,5650 6,1271 9,7122 6,4434 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 6,1452 9,6932 6,3211 Fina 7,5000 6,1767 9,7812 6,4895 Privredna banka 7,5300 6,2131 9,6824 6,4398 Centar banka 7,5325 6,0794 9,6838 6,4123
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4974 5,9664 9,4760 6,2442 Zagrebačka banka 7,5200 6,0474 9,5518 6,4730 OTP Banka Hrvatska 7,5150 6,0561 9,5689 6,3333 Štedbanka 7,5300 6,0700 9,5409 6,2870 Partner banka 7,5300 6,0809 9,5809 6,3362 Erste&Steiermarkische 7,5200 6,0857 9,6666 6,3717 Hrvatska poštanska banka 7,5200 6,0854 9,6366 6,3936 Splitska banka 7,5180 6,0384 9,5892 6,3313 Podravska banka 7,6506 6,0655 9,6360 6,3504 Istarska kreditna banka 7,5250 6,0800 9,5988 6,3874 Karlovačka banka 7,5280 6,0690 9,6389 6,3515 Croatia banka 7,5146 6,0467 9,5487 6,3251 Volksbank 7,5450 6,0973 9,6650 6,4123 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 6,0451 9,5931 6,3211 Fina 7,4900 6,0854 9,6366 6,3936 Privredna banka 7,5200 6,0912 9,5866 6,3769 Centar banka 7,5250 6,0497 9,6366 6,3811
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4525 5,9307 9,4193 6,2068 Zagrebačka banka 7,4200 5,8429 9,2288 6,0779 OTP Banka Hrvatska 7,4031 5,8128 9,2861 6,0911 Štedbanka 7,4170 5,8272 9,1593 6,0355 Partner banka 7,4200 5,7902 9,3017 6,0864 Erste&Steiermarkische 7,4200 5,8005 9,2136 6,0731 Hrvatska poštanska banka 7,4200 5,7998 9,2303 6,0636 Splitska banka 7,4180 5,8365 9,2697 6,1196 Podravska banka 7,4200 5,8383 9,2723 6,1537 Istarska kreditna banka 7,4200 5,8150 9,2870 6,0792 Karlovačka banka 7,4200 5,7900 9,1957 6,0595 Croatia banka 7,4316 5,8427 9,3418 6,1209 Volksbank 7,4450 5,8296 9,3060 6,1322 Hypo Group Alpe-Adria 7,4300 5,8449 9,2929 6,1209 Fina 7,4200 5,7998 9,2303 6,0636 Privredna banka 7,4200 5,7998 9,2303 6,0636 Centar banka 7,4250 5,8474 9,2776 6,0699
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4050 5,7845 9,1365 6,0172 OTP Banka Hrvatska 7,3911 5,7772 9,1918 6,0476 Štedbanka 7,3873 5,7689 9,0677 5,9751 Partner banka 7,4100 5,7580 9,2649 6,0649 Erste&Steiermarkische 7,4100 5,7770 9,1670 6,0480 Hrvatska poštanska banka 7,4000 5,7128 9,0919 5,9727 Splitska banka 7,4080 5,7771 9,1838 6,0760 Podravska banka 7,4050 5,7683 9,1823 6,1037 Istarska kreditna banka 7,4100 5,7750 9,2681 6,0450 Karlovačka banka 7,4100 5,7400 9,1163 6,0072 Croatia banka 7,4204 5,8070 9,2757 6,0836 Volksbank 7,4250 5,7999 9,2587 6,1010 Hypo Group Alpe-Adria 7,4200 5,7448 9,1928 6,0208 Fina 7,4000 5,7128 9,0919 5,9727 Privredna banka 7,4100 5,7362 9,2102 6,0044 Centar banka 7,4174 5,8147 9,2587 6,0387
6. Milanović najesen očekuje gospodarski oporavak
Premijer Zoran Milanović izjavio je danas da očekuje da će Hrvatska u trećem kvartalu ove godine zabilježiti gospodarski oporavak zbog turističke sezone i povoljnijih kretanja te poručio kako Vlada radi najbolje što zna i da "očekuje malo strpljenja".
"U sljedećem kvartalu zbog turističke sezone i povoljnijih kretanja rezultat će biti vjerojatno nešto bolji. Radimo najbolje što znamo, očekujemo malo strpljenja i to je sve što na ovo pitanje mogu reći", kazao je premijer u razgovoru za Hrvatski radio.
Dodao je da optimizam gradi na temelju elana i rada Vlade te nekih komparativnih prednosti Hrvatske i resursa koji do sada nisu bili iskorišteni na najbolji način.
"Sljedeće godine, bilo kakav rast bio bi uspjeh", kazao je premijer koji ne očekuje da će zbog 2,1 postotnog pada BDP-a u drugom kvartalu Hrvatskoj pasti kreditni rejting. Istaknuo je da Vlada radi sve kako bi očuvala kreditni rejting države, ali i priznao da "rizik postoji za Hrvatsku, kao i za druge zemlje".
Premijer je rekao i da zasad nije potreban rebalans proračuna, ali i da "to samo po sebi nije veliki uspjeh". "To je samo jedna od slika u slagalici, jer bez rasta, bilo kakvog, barem sljedeće godine, bit će teško", upozorio je.
Na pitanje što će vlada učiniti kako bi spriječila daljnju eroziju standarda građana, kazao je da je "Vlada u pregovorima o kolektivnim ugovorima u državnoj upravi i javnim službama tražila tu razinu odricanja zaposlenika, kojima je za sada radno mjesto sigurno". "To je nešto što smo smatrali razumnom razinom odricanja", dodao je.
Osvrnuo se i na zahtjeve za smanjenjem PDV-a na hranu i trošarina na energente, rekavši da "oni koji smatraju da je odgovorno obećavati neka smanjenja, ukidanja poreza, a istovremeno traže da se u proračunu osigura to, to i to, uopće nisu glupi ljudi, nego blefiraju, traže nemoguće".
"Naš je zadatak biti odgovoran, štedljiv, ali ne destruktivan u štednji, restrukturirati se, ulagati i pokušati sljedeće godine ostvariti rast i smanjiti proračunski deficit. To su bitne stvari, a ne hoćemo li smanjiti PDV za jedan ili dva posto", dodao je.
Na pitanje kako će riješiti problem gradnje termoelektrane Plomin 3, budući da SDP-ov koalicijski partner IDS inzistira na referendumu, Milanović je ustvrdio da su koalicijski partneri to pitanje dogovorili još u kampanji za parlamentarne izbore. "Ne možemo flip-flop, danas ovako - sutra onako", rekao je Milanović.
Najavio je, ipak, da će u najskorije vrijeme otići u Istru i razgovarati s ljudima. "Radi se o puno modernijoj tehnologiji od dosadašnje i puno veće snage, dakle puno čistije i puno jače. U svakom slučaju, velik napredak u odnosu na ono što smo imali. Morali bismo biti odgovorni, opredijeliti se hoćemo li ili nećemo investicije", poručio je. Milanović je upozorio i da gradnja Plomina 3 nije pitanje koje se tiče samo Istre, nego i Slovenije, Kvarnera i Gorskog Kotara, te da nije jasno na kojem bi prostoru trebalo organizirati referendum. "Moramo biti ozbiljni ljudi, držati se riječi i preuzeti odgovornost da građanima pošteno i cjelovito dajemo informaciju", dodao je.
Komentirajući pooštrenu retoriku pojedinih glasila Katoličke crkve prema Vladi, Milanović je naglasio kako se neće dati uvući u polemiku s Katoličkom crkvom. "Ako bih i ulazio u polemiku, a neću, ne bih znao s kim polemiziram - je li to Vatikan, neka biskupija ili nadbiskup", kazao je premijer, naglasivši da s dijelom ljudi u Crkvi ima vrlo kvalitetne i srdačne odnose. "Neki među njima, pak, sustavno pokušavaju izazvati konflikt. Meni je žao zbog toga, ali u to se neću dati uvući", poručio je.
Milanović ne očekuje da će Slovenija zbog Ljubljanske banke kočiti ratifikaciju pristupnog ugovora Hrvatske s EU. "Mi smo sve svoje obveze koje su napisane, izrečene i artikulirane na bilo koji način ispunili potpisivanjem pristupnog ugovora. Vrlo dobro se zna što tamo jest, a što nije uvjet. Mislim da Slovenija sigurno neće izmišljati nove uvjete koji nisu dio pregovaračkog paketa. Slovenija je civilizirana zemlja, zašto bih to očekivao od njih", poručio je Milanović, koji smatra da ratifikacija pristupnog ugovora u parlamentima članica EU ide u dobrom pravcu. Najavio je da će vlada, "u brzom, razumnom vremenu", u saborsku proceduru uputiti granični sporazum s BiH, koji su 1999. potpisali predsjednik RH Franjo Tuđman i BiH Alija Izetbegović.
"To je u hrvatskom interesu, kao i Pelješki most, kao i Zrinski grad, kao i poruka nekim drugim državama u EU, susjednim državama, da ono što je potpisano od strane legitimnih, legalnih zastupnika države, trebaju ratificirati. U protivnom, nisi ozbiljan, nisi dobronamjeran, dovodiš drugu stranu u zabludu itd. Dosta je više te uličarske politike", rekao je Milanović u razgovoru za Hrvatski radio.
Objasnio je da Hrvatska ima samo dvije mogućnosti - ratificirati sporazum ili ići ispočetka. "Što to znači, koji kompleks pitanja i problema to otvara, neka odgovore oni koji naciju doživljavaju samo kao zastavu i himnu", poručio je Milanović.
"U ovoj zemlji ima jedan broj ljudi koji naprosto žele cijelo vrijeme sukob niskog intenziteta. Oni žive od toga. Bez konflikta oni ne postoje", dodao je Milanović, naglasivši da se Vlada vodi pretpostavkom da su predsjednik Tuđman i njegov tim imali vrlo dobar uvid u ono što je Hrvatska te da su kod dogovaranja o granici vodili računa o hrvatskim interesima.
7. Gradonačelnik Londona: Hrvati, ne idite u EU, ne dirajte kunu
Gradonačelnik Londona Boris Johnson, nakon što je uspješno odradio Ljetne Olimpijske igre u svojem gradu, svoju je redovnu kolumnu u britanskom dnevniku Telegraphu odlučio posvetiti Hrvatskoj, u kojoj je proveo odmor, uputivši velike komplimente cijeloj zemlji i poručivši Hrvatima da odustanu od članstva u Europskoj uniji i zadrže kunu po svaku cijenu.
Johnson svoju priču započinje trenutkom u kojem plaća račun u restoranu u neimenovanom jadranskom mjestu, pri čemu mu se otme jecaj. No nije riječ o visini računa, upravo suprotno, piše Johnson, govoreći da je dvosatni obrok svih mogućih morskih plodova, zaklijevan Pošipom - "možda najboljim bijelim vinom koje ste ikad kušali", bio neprocjenjiv. Iz članka doznajemo da gradonačelnik jednog od najbogatijih i najznačajnijih gradova na svijetu leti niskotarifnim Easyjetom i da je, po dolasku, uočio da su ljudi u Hrvatskoj prijateljski nastrojeni i da objedinjuju vrline slavenske i mediteranske kulture i tjelesnog izgleda.
"Sve ovdje je bilo i još je uvijek apsolutno fantastično. A ipak sam zajecao dok sam gledao u novčanice kuna - to je bio oproštajni jecaj, kakav ćete pustiti pred janjetom koje ide na klanje", piše londonski gradonačelnik.
I objašnjava - Hrvatska će 1. srpnja iduće godine postati 28. članica Europske unije te će, po odredbama Maastrichtskog sporazuma, ta ponosna suverena zemlja, kojoj još nije ni 20 godina, morati prihvatiti zakonodavstvo EU u njegovoj cijelosti i unutar toga staviti glavu u omču zajedničke europske valute. Jer Hrvati, za razliku od Britanaca i Danaca, nemaju drugog izlaza.
"Oni (Hrvati) obvezni su odustati od kune u korist eura, a ja im kažem - Ljudi, nemojte to raditi!", piše Johnson, navodeći kako tu nije u pitanju samo pogreška, već bi to značilo da se svjesno ne želi ništa naučiti iz mučnih epizoda nedavne prošlosti Balkana. Potom Johnson ukratko prepričava doba sukoba na prostorima bivše Jugoslavije i raspad bivše zemlje, popraćen desecima tisuća ubijenih i najvećim prisilnim iseljavanjem ljudi nakon Drugog svjetskog rata.
Također navodi da je Hrvatska rat praktički dobila istjerivanjem Srba iz krajine 1995, ali da je već dotad stekla sve atribute pune državnosti - neovisni parlament, neovisno pravosuđe i ono "što je potrebno svakoj zemlji koja doista želi biti gospodar svoje sudbine", a to je vlastita valuta.
Boris Johnson čitatelje Telegrapha upoznaje s porijeklom naziva "kuna", napominjući da je kunino krzno u srednjovjekovnoj Hrvatskoj bilo sredstvo plaćanja, i kaže kako je kuna 18 godina dobro služila Hrvatskoj kao platno sredstvo. Londonski gradonačelnik ocjenjuje kako je Hrvatska "očito prosperitetna" zemlja, s čistim ulicama, dobrim i brzim autocestama i veletrgovinama u kojima se može naći svaka uopće zamisliva poslastica, u rashlađenim higijenskim uvjetima kakve bi se moglo očekivati u Austriji.
Podsjeća da su Hrvati ostavili trag u sportu trima zlatnim, od ukupno šest medalja, na netom završenim londonskim OI i naglašava kako je to vrlo dobro za zemlju od samo četiri i pol milijuna ljudi, procjenjujući da se čini da "Hrvatsku očekuje prekrasna budućnost".
"Tim jer šokantnije da su Hrvati, kako se čini, spremni zamijeniti jednu propalu federalnu strukturu (Jugoslaviju) za drugu (EU). "Kao što to vidimo u eurozoni danas, monetarna unija ni iz bliza nije kompatibilna s fiskalnom neovisnošću", kaže Johnson, ističući da grčki i španjolski primjeri pokazuju kako je tu riječ o dugom procesu manjeg ili većeg poniženja pod čizmom bruxelleskih birokrata. "To je uništenje biti demokracije. Time se ignoriraju i nadglasavaju suvereni političari manjih država", naglasio je u kolumni.
"Euro se u potpunosti izruguje demokraciji i samoodređenju - svim stvarima za koje se tako mnogo Hrvata borilo i poginulo", kaže Johnson, napominjući kako je tiranija Bruxellesa nenasilna, baršunasta, za razliku od tiranije Beograda, ali ipak tiranija. "Izbjegnite euro, moji hrvatski prijatelji, za 10 godina se želim vratiti (ovamo), naručiti bocu vrhunskog Dingača i sve platiti u kunama", poručuje na kraju svoje kolumne londonski gradonačelnik Boris Johnson.
8. Švicarska središnja banka ustraje u obrani minimalnog tečaja franka prema euru
Švicarska narodna banka (SNB) nastavit će s velikom odlučnošću 'braniti' minimalni tečaj od 1,2 franka za euro, poručio je u ponedjeljak bančin predsjednik u govoru objavljenom na bančinoj internetskoj stranici.
"U sadašnjoj bi situaciji dodatna aprecijacija švicarskog franka predstavljala vrlo značajnu prijetnju švicarskom gospodarstvu i bila bi praćena rizicima deflatornih kretanja", kazao je Thomas Jordan.
On očekuje teškoće u financijskom sektoru koje bi mogle proizaći iz pregrijavanja tamošnjeg tržišta stambenih nekretnina. Hipotekarni stambeni krediti važni su u Švicarskoj budući da čine više od 70 posto imovine banaka. Predsjednik SNB-a pozvao je banke da primjenjuju oprezne kriterije kod odobravanja kredita kako bi se ograničio potencijalni rast nemogućnosti naplate potraživanja po kreditima.
Dodao je da je najveći izazov za Švicarsku, kao svojevrsni financijski centar, zajamčiti otpornost bankovnog sektora kako bi se uspješno nosio s eventualnim pritiscima.
Na međunarodnim deviznim tržištima za euro je danas trebalo izdvojiti 1,2010 franaka, za američki dolar 95,53 švicarskih centima a za britansku funtu 1,5155 franaka.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821