"Njegova Svetost Benedikt XVI. nikada nije ni službeno ni neslužbeno, ni neposredno ni posredno, čak ni aluzijom, uputio poruku ili bar signal Srpskoj pravoslavnoj Crkvi da želi posjetiti Srbiju", navedeno je na internetskoj stranici SPC-a. SPC je time reagirao na informaciju Informativne katoličke agencije (IKA) da postoji mogućnost da Papi bude upućen poziv SPC-a da posjeti Srbiju 2013. godine u okviru obilježavanja 1700. godišnjice Milanskog edikta. Tu su informaciju prenijeli i neki drugi srpski i hrvatski mediji uz dodatak da se tom posjetu protive pojedini episkopi SPC-a.
Kako je naglašeno u priopćenju, koje je potpisao episkop bački Irinej, za SPC tema Papina posjeta Srbiji uopće ne postoji niti se ona, pod takvim okolnostima, može razmatrati u okviru kanonske nadležnosti crkve.
"Ne postoji nikakvo 'protivljenje pojedinih episkopa' nego jednoglasna odluka Svetog arhijerejskog sabora da se na proslavu Milanskog edikta slijedeće godine pozovu poglavari pravoslavnih crkava i visoke delegacije, ali ne i poglavari 'inoslavnih' kršćanskih crkava, pa tako i rimokatoličke".
Episkop bački je istaknuo i da je "način na koji isfabriciranu temu i lažnu dilemu tretira većina medija u Srbiji, pa i neki u Hrvatskoj, degutantan za sve ozbiljne i dobronamjerne kršćane - pravoslavne, rimokatolike i ostale".
U priopćenju je zatraženo od medija da "ne proizvode nepotrebne lažne slike i dojmove".
Beogradski list "Press" piše pak u utorak, pozivajući se na neimenovani izvor blizak Katoličkoj crkvi u Srbiji, da se već dulje vrijeme vode intenzivni tajni pregovori između predstavnika Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve o stvaranju uvjeta za dolazak pape Benedikta XVI u Srbiju 2013. godine.
U tu su svrhu, tvrdi taj dnevnik, prošlog tjedna u posjetu kod poglavara SPC-a patrijarha Irineja boravila dvojica hrvatskih biskupa, požeški Antun Škvorčević i dubrovački Mate Uzinić, koje list naziva "dokazanim majstorima tajne diplomacije".
Dolazak pape, po tom scenariju, predviđen je za veliku svečanost u Nišu, kojom se obilježava 1700 godina od donošenja Milanskog edikta, koji je označio slobodu kršćanstva.
Susret hrvatskih biskupa s patrijarhom SPC-a upriličen je 7. kolovoza u Beogradu, a sastanak je službeno inicirala Beogradska nadbiskupija, piše list te smatra kako biskupi Škvorčević i Uzinić nisu slučajno angažirani, te kako su oni upućeni u Beograd jer su najdalje otišli u dobrim odnosima s pravoslavnim episkopima u Hrvatskoj, a i dokazano su dobri pregovarači.
Izvor je za "Press" izjavio da je patrijarh Irinej istaknuo je kako u pogledu susreta pape sa patrijarsima pravoslavnih crkava na proslavi u Nišu postoje "određene teškoće", ali da se nada da ih je moguće prevladati.
Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar u izjavi za isti list ne krije da je bilo susreta biskupa sa patrijarhom, ali navodi da se o dolasku Pape razgovaralo samo indirektno, uz neka druga, važna pitanja.
"Nakon ovog susreta bliži smo želji za dijalogom, a gdje je dijalog, tamo se otvaraju vrata za veće događaje, pa i za dolazak pape u Srbiju'', ustvrdio je Hočevar.
List podsjeća kako unutar SPC-a ne postoji jedinstveno stajalište o tome treba li Papa doći u Srbiju, a neimenovani izvor tog lista potvrđuje da je Papin dolazak vrlo delikatno pitanje. Prema tome izvoru, SPC traži da se Katolička crkva očituje o zločinima u Drugom svjetskom ratu koje povezuje s dijelovima Katoličke crkve.
Press prenosi i kako vladika bački Irinej tvrdi da tema Papina posjeta Srbiji uopće ne postoji.