PEKING - Rast kineske industrijske proizvodnje neočekivano je usporio u srpnju, kliznuvši na najnižu razinu u više od tri godine, a usporili su i promet u maloprodaji i inflacija, pokazali su u četvrtak objavljeni službeni podaci. Proizvodnja je u srpnju porasla samo 9,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je njezin najslabiji rast od svibnja 2009. U lipnju porasla je 9,5 posto. Odvojeno je izvješće pokazalo i sporiji rast prometa u maloprodaji u srpnju, koji je bio najveći pokretač gospodarstva u prvom tromjesečju, na 13,1 posto. Očekivalo se da će porasti 13,7 posto. Godišnja inflacija spustila se pak u srpnju na najnižu razinu u 30 mjeseci i iznosila je 1,8 posto, a u lipnju je iznosila 2,2 posto, u svibnju tri posto. To ostavlja dovoljno prostora kineskoj središnjoj banci da poduzme dodatne mjere, nakon što je već snizila kamate u lipnju i srpnju. Peking je također u više navrata od studenog prošle godine snižavao iznose koje banke moraju držati u rezervi, čime je po nekim procjenama za potrebe kreditiranja pušteno u opticaj oko 1.200 milijardi juana.
ATENA - Nezaposlenost u krizom pogođenoj Grčkoj porasla je u svibnju na 23,1 posto, u odnosu na 16,8 posto koliko je iznosila u istom mjesecu prošle godine, objavila je u četvrtak grčka statistička agencija ELSTAT. U priopćenju se navodi da je najgore pogođena dobna skupina mladih do 25 godina, gdje je nezaposlenost iznosila čak 54,9 posto. Bez posla je u svibnju bilo ukupno 1,15 milijuna Grka, u odnosu na 1,1 milijun koliko ih je bilo nezaposleno u travnju, što je odgovaralo stopi nezaposlenosti od 22,6 posto. Usporedbe radi, u svibnju 2009. godine, samo nekoliko mjeseci prije razbuktavanja krize, stopa nezaposlenosti u Grčkoj iznosila je 9,1 posto. Grčka je izbjegla bankrot zahvaljujući međunarodnim zajmovima. Zauzvrat su Ateni nametnute oštre mjere štednje kako bi se ograničila prekomjerna javna potrošnja. Koalicijska vlada sada nastoji pronaći mogućnosti za dodatno smanjenje potrošnje u visini 11,5 milijardi eura u 2013. i 2014.
BUDIMPEŠTA - Mađarska podružnica austrijske Erste banke potpisala je sporazum s francuskom bankom BNP Paribas o kupovini njezina odjela za privatno bankarstvo u Mađarskoj, kazao je u četvrtak čelnik mađarske podružnice Erste banke. U Ersteu se nadaju da će do kraja godine zaključiti transakciju kojom će od BNP-a kupiti upravljanje imovinom vrijednom blizu 60 milijardi forinti. Očekuje se da će broj Ersteovih mađarskih klijenata za usluge privatnog bankarstva porasti sa sadašnjih 1.800 na 2.200. "To je snažna poruka tržištu da Erste nastavlja poslovati u Mađarskoj", kazao je na konferenciji za novinstvo izvršni direktor Erste Hungary Radovan Jelasic. Dodao je da će nakon zaključenja transakcije udio Erstea u segmentu privatnog bankarstva porasti na 12 posto, sa sadašnjih devet posto. Nije želio otkriti cijenu koju će Erste platiti za BNP-ov odjel. Transakciju još moraju odobriti mađarski ured za zaštitu tržišnog natjecanja GVH i regulator financijskog tržišta.
RIM - Svjetske cijene hrane skočile su u srpnju nakon što su prethodna tri mjeseca bilježile pad, a mogle bi i nastaviti rasti, što povećava mogućnost ponavljanja prehrambene krize iz 2007/2008., upozorila je u četvrtak specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda FAO. FAO-ov indeks cijena hrane, koji mjeri mjesečne promjene cijena za košaricu prehrambenih proizvoda, uključujući žitarice, uljarice, mliječne proizvode, meso i šećer, dosegnuo je u srpnju 213 bodova, što je šest posto više nego u lipnju. Time se ujedno vratio na travanjsku razinu, ali to je još uvijek ispod rekordne razine od 238 bodova koju je zabilježio u veljači 2011. i blizu vrijednosti zabilježene za vrijeme prehrambene krize 2007/2008. godine, upozorava se. "Cijene imaju potencijal daljnjeg rasta. Definitivno ovo neće biti sezona u kojoj će cijene pasti ispod razine iz prethodne sezone", kazao je viši ekonomist FAO-a i analitičar za tržište pšenice Abdolreza Abasian. Prehrambena kriza eruptirala je prije pet godina jer je nagli uzlet tržišta terminskih ugovora za isporuku pšenice potaknuo snažan rast cijena, izazivajući nerede.
LJUBLJANA - Bonitetna agencija Fitch snizila je u srijedu ocjenu kreditnog rejtinga Slovenije sa "A" na "A-", s negativnim srednjeročnim izgledima, nakon što su joj prethodnih dana kreditnu ocjenu snizile i agencije Moody's i Standard&Poor's. Prema novoj ocjeni Fitcha, koji je Sloveniji kreditni rejting zadnji put smanjio u siječnju ove godine, ta zemlja je sada prema kreditnom riziku za investitore svrstana u skupinu u kojoj su još Italija, Poljska i Malezija. Fitch je u priopćenju povodom nove ocjene naveo da se Slovenija i dalje susreće s nedostatkom vjerodostojnog plana za dokapitalizaciju bankarskog sustava, te da pogoršana pozicija na tržištu kapitala slovenskoj vladi može onemogućiti nastojanje da dokapitalizira banke i premosti fiskalni deficit. Prema ocjeni Fitcha, slovenska vlada će ove i slijedeće godine banke morati dokapitalizirati sa 2,8 milijardi eura, zbog čega bi se udio državnog duga u nacionalnom BDP-u mogao povećati sa 47,6 posto koliko je iznosio u 2011. na oko 63 posto u 2014. godini. Ukoliko ne osigura financijska sredstva za banke i financiranje fiskalnog deficita, Sloveniji prijeti daljnje snižavanje rejtinga, upozorava Fitch.
LJUBLJANA - Slovenska vlada planira novi paket oštrih mjera štednje u iduće dvije godine, u sklopu priprema za proračunsko razdoblje 2013-2014. godine, kako bi spriječila daljnji pad rejtinga države, piše u četvrtak ljubljansko "Delo". Mjere koje za to razdoblje predlaže slovensko ministarstvo financija, po neslužbenim informacijama, odnose se većinom na smanjivanje troškova javnog sektora, piše taj vodeći slovenski list. Plaće javnih službenika smanjile bi se za dodatnih 5 posto, nakon što su sredinom ove godine smanjene temeljem zakona o stabilizaciji javnih financija, a predviđaju se i zamrzavanje zakonski određene minimalne plaće te niže naknade za nezaposlene. Ujedno, premije za dodatno mirovinsko osiguranje zaposlenih u javnom sektoru, koje se uplaćuju u poseban fond, smanjile bi se za polovinu. Uz to, navodi "Delo", predlaže se i ukidanje isplate regresa za godišnji odmor. U ministarstvu financija navode da su u sadašnjoj situaciji restriktivne mjere gotovo jedini instrument za pokretanje gospodarskog rasta i stabilizaciju javnih financija, te da je za očuvanje kredibiliteta Slovenije potrebno proračunske troškove uskladiti s realnim mogućnostima.
BONN/ZAGREB - Najveći europski telekomunikacijski operater Deutsche Telekom izvijestio je u četvrtak da je u drugom tromjesečju ostvario solidne poslovne rezultate, pa je potvrdio smjernice temeljne dobiti za cijelu godinu i najavljenu isplatu dividende. U razdoblju od travnja do kraja lipnja neto dobit DT-a porasla je 76 posto, na 614 milijuna eura. U grupi takav rezultat pripisuju smanjenim jednokratnim stavkama, poput programa prijevremenih umirovljenja zaposlenih u Njemačkoj. Prilagođena neto dobit smanjila se pak za 14 posto, na 819 milijuna eura, zbog redovne deprecijacije i amortizacije u američkoj podružnici T-Mobile USA. Trošak nije bilježen u prošlogodišnjem drugom tromjesečju zbog planirane prodaje T-Mobilea koja se u međuvremenu izjalovila. Neto prihodi grupe ostali su gotovo nepromijenjeni, kliznuvši za blagih 0,7 posto na 14,4 milijarde eura. Pritom je grupa na matičnom njemačkom tržištu zabilježila njihov pad za 4,1 posto dok su na inozemnim tržištima porasli 2,3 posto. Operativna dobit uvećana je za 1,6 posto na 1,6 milijardi eura. Zahvaljujući solidnim rezultatima grupa je potvrdila prognozu o EBITDA u cijeloj ovoj godini u visini oko 18 milijardi eura. U 2011. je iznosila 18,7 milijardi eura.
LONDON - Cijene sirove nafte stabilizirale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima nadomak najvišoj razini u tri mjeseca budući da je strah od poremećaja u opskrbe iz Meksičkog zaljeva amortizirala mlaka prognoza Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) o potražnji u 2013. Cijena barela sirove nafte ostala je na londonskom tržištu gotovo nepromijenjena, na 112,11 dolara. Promjena nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po cijeni od 93,38 dolara. Cijene nafte i dalje podupiru ograničenja proizvodnje u Sjevernom moru zbog radova na održavanju postrojenja i zatvaranje luka u Meksičkom zaljevu zbog sezone uragana. U rujnu će se proizvodnja u Sjevernom moru sniziti 17 posto zbog radova na održavanju i prirodnog pada, pridružujući se znakovima manjka koji mogu umjetno podići cijene u Londonu. U međuvremenu se tropska oluja Ernesto preselila u južni dio Meksičkog zaljeva, gdje su smještene glavna naftna postrojenja SAD-a. Meksiko je zatvorio svoje glavne izvozne luke. Protuteža tim faktorima bila je mlaka prognoza o potražnji za naftom u idućoj godini OPEC-a. Potvrdili su važeću prognozu da će potražnja u idućoj godini iznositi 810 tisuća barela dnevno.
NEW YORK - Cijene dionica na Wall Streetu u srijedu su ojačale četvrti dan zaredom, no tek blago, jer investitori teško pronalaze razloga za daljnje jačanje dionica nakon što su najvažniji indeksi dosegnuli najviše razine u protekla tri mjeseca. Dow Jones indeks porastao je jučer svega 7 bodova ili 0,05 posto, na 13.175 bodova, dok je tehnološki Nasdaq oslabio 0,15 posto, na 3.011 bodova. Istodobno, S&P 500 indeks ojačao je 0,06 posto, na 1.402 boda, te je i dalje na najvišoj razini od 2. svibnja. Očekivanja investitora da će Europska središnja banka (ECB) i Fed uvesti nove stimulativne mjere poticala su posljednjih dana uzlet cijena dionica, no investitori su sada sve više na oprezu. Nade u akcije središnjih banaka u svijetu uslijedile su zbog sve slabijih gospodarskih procjena za nadolazeća tromjesečja te slabe potražnje u svijetu. Još jedan znak sve slabije potražnje podaci su iz američkog lanca restorana brze prehrane McDonaldsa, koji je izvijestio o stagnaciji prodaje u srpnju, što je najlošija izvedba te kompanije u zadnjih 9 godina.
TOKIO - Na azijskim burzama cijene dionica danas su dosegnule najvišu razinu u zadnjih tri mjeseca, ojačavši četvrti dan uzastopno zahvaljujući podatku o slabljenju inflacije u Kini. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je tijekom trgovanja dosegnuo psihološki važnu razinu od 9.000 bodova po prvi puta u zadnjih pet tjedana. Trgovanje je završio na 8.975 bodova, što je 1,1 posto više nego jučer. Ojačale su i cijene dionica na južnokorejskoj burzi, pa je KOSPI u plusu 2 posto. Blago je ojačao i indeks burze u Hong Kongu, za 0,8 posto, te u Australiji, za 0,3 posto, a i na ostalim burzama u Aziji ostvareni su dobitci. Godišnja stopa inflacije u Kini, mjerena potrošačkim cijenama, u srpnju je iznosila 1,8 posto, što je njezina najniža razina u zadnjih 30 mjeseci. Istodobno, inflacija mjerena proizvođačkim cijenama pala je 2,9 posto.