Sudinici komemoracije položili su vijence i cvijeće ispred tvorničke zgrade u kojoj su zatočenici zlostavljani i ubijani i koja se sada nalazi unutar kompleksa rudnika koji je u vlasništvu tvrtke Arcelor Mittal.
Na ovom mjestu zbog protivljenja uprave te tvrtke nema nikakvog spomen-obilježja a preživjeli lgooraši i članovi obitelji ubijenih ponovili su zahtjev da se takvo obilježje što prije podigne.
Uz Keraterm i Trnopolje Omarska je postala simbol represije koju su nad nesrpskim stanovništvom prijedorske regije provele vlasti bosanskih Srba internirajući i ubijajući civilno stanovništvo.
Prema procjenama samo u logoru Omarska bilo je zatočeno više od tri tisuće Hrvata i Bošnjaka a ubijeno ih je na stotine.
Samo dan uoči raspuštanja logora u Omarskoj srpske su snage 5. kolovoza 1992. godine po kratkom postupku strijeljale 124 zatočenika i njihova tijela bacili u jamu Hrastova glavica odakle su ekshumirana tek nakon rata.
U sva tri logora na području općine Prijedor gdje na samom početku rata provedeno masovno etničko čišćenje srpske su vlasti zatočile više od trideset tisuća hrvatskih i bošnjačkih civila koji su bilo izloženi neprekidnom zlostavljanju.
Istina o zlostavljanjim u Omarskoj, Keratermu i Trnopolju dospjela je u javnost tijekom ljeta 1992. godine kada su do tih logora stigli američki i britanski novinari Roy Gutman i Ed Vulliamy koji je u ponedjeljak također došao u Omarsku kako bi sudjelovao u obilježavanju obljetnice zatvaranja logora.
Pod pritiskom međunarodne javnosti vlasti bosanskih Srba bile su prisiljene raspustiti te logore a najveći dio onih koji su tamo zatočeni je nakon toga napustio BiH i nikada se nije vratio u Prijedor.
Prema procjenama Ujedinjenih naroda s područja prijedorske općine srpske su vlasti protjerale više od 52 tisuće Hrvata i Bošnjaka.
Neka sela poput Hambarina i Kozarca porušena su do temelja a kao primjer stradanja Hrvata s područja Prijedora ostao je zabilježen napad srpskih paravojnih snaga na selo Briševo 24. i 25. srpnja 1992. godine kada je ubijeno više od stotinu civila hrvatske nacionalnosti.
Zbog ratnih zločina u Prijedoru Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio je ratnog načelnika te općine Milomira Stakića na četrdeset godina zatvora.