Uz dominaciju Zagreba, analiza pokazuje i kako je unutar pojedinih županija, uz neke iznimke, dominantna uloga poduzetnika koji posluju u županijskim središtima.
Koncentracija financijskih rezultata poduzetnika županijskih središta većinom je veoma naglašena. Iznimke su Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska te Istarska županija. Naime, u tim su županijama gospodarske aktivnosti disperzirane u dva grada/općine ili u više njih, čime je gospodarska važnost županijskog središta umanjena, navode iz Fine.
Po podacima iz analize, u prošloj su se godini udjeli ukupnih prihoda poduzetnika županijskog središta u ukupnim rezultatima poduzetnika po županijama kretali od 15 posto u Krapinsko-zagorskoj do 75,9 posto u Karlovačkoj županiji.
Udjeli dobiti poduzetnika županijskog središta kretali su se od 11 posto u Krapinsko-zagorskoj do čak 88,8 posto u Karlovačkoj županiji.
Koncentraciju poslovanja poduzetnika unutar pojedine županije u njihovim sjedištima, ilustrira i udio pet najvećih poduzetnika u rezultatima poduzetnika svake od županija, navode iz Fine.
Udjeli ukupnih prihoda pet najvećih poduzetnika kretali su se u prošloj godini od 13 posto u Međimurskoj županiji do 48,7 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Udjeli dobiti pet vodećih poduzetnika pokazuju još veći raspon - najniži je udjel u Šibensko-kninskoj županiji gdje iznosi 5,7 posto, a najviši u Primorsko-goranskoj županiji gdje je taj udjel 64 posto.
Ostvareni financijski rezultati poslovanja poduzetnika i njihovi pokazatelji po županijama u 2011. pokazuju i dalje neuravnotežen razvoj Hrvatske po regijama, odnosno županijama, koji se ogleda u većem zaostajanju pojedinih županija u odnosu na druge, kao i u odnosu na razvoj cijele Hrvatske, ocjenjuju u Fini.