Kroz dokumente, tekstove, fotografije i notne zapise izložba daje retrospektivu života tog hrvatskog dirigenta i skladatelja, koji je, iako ne često ali vrlo rado izvodio hrvatske skladatelje, među njima i Antuna Dobronića (Jelsa, 1878.- Zagreb, 1955.).
Matačić (Sušak, 1899. - Zagreb, 1985.) je 1928. dirigirao Dobronićevu skladbu Karneval u Beogradu, a kritika je Dobronića ocijenila kao "prvog ekstremnog pristalicu Moderne kod Hrvata i jednog od najistaknutijih ličnosti u suvremenim muzičkim nastojanjima".
Deset godina kasnije praizveo je Dobronićevu I. simfoniju 'Vigorosu' s orkestrom Zagrebačke filharmonije, u povodu 60. Dobronićevog rođendana, a koncert su ponovili u Splitu, na Peristilu, rekla je umjetnička ravnateljica glazbenog programa VAD-a Ira Karlović.
Na otvaranju izložbe bio je i tajnik Fonda i ravnatelj Koncertne direkcije Zagreb Josip Nalis, koji je istaknuo da je prvenstvena zadaća Fonda da svake četiri godine organizira veliko međunarodno natjecanje za mlade dirigente. Uz to se promiču Matačićeva ostavština, njegovo djelo i zvučne snimke, a na tom tragu u Jelsi je postavljena izložba koja je proputovala gotovo cijelu Europu.
Nakon otvorenja izložbe, ispred crkve Uznesenja Marijina održan je koncert Hrvatskog komornog orkestra, kojim je ravnao Nalis.
Na programu je uz Felixa Mendelssohn–Bartholdyja bila i Dobronićeva 'Sinfonietta giocosa' koja nikad ranije nije izvođena u Jelsi. Publika je program prihvatila s oduševljenjem i izvođače višekratno nagradila pljeskom.