Od prve ideje se odustalo, jer se spoznalo kako Hrvati po umirovljenju žive bitno kraće od europskog prosjeka, pa je taj dio "reforme" odgođen, te će do daljnjega vrijediti granica od 65 godina.
Drugo, privatizacija po modelu Svjetske banke se nastavlja tzv. jačanjem drugog stupa, tako da se od osakaćenog zdravstva oduzme dva posto i prebaci u obvezatnu štednju drugoga stupa. Pri tom kao da nikoga nije briga za analize, jer bi se onda pogledalo prvo u vlastiti džep, pa saznalo kako su svi osim jednog "privatnog" mirovinskog fonda lani poslovali s gubicima, nastavljajući trend od početka financijske krize 2008, ocjenjuje SUH i upozorava da stvarni vlasnici fondova – radnici – nemaju nikakvog utjecaja na odlučivanje.
Također, ističe, saznalo bi se da je Hrvatska među rijetkim zemljama (Makedonija, Bugarska, Albanija) koje imaju obvezatan drugi stup i to na teret isključivo radnika, dok je znatan broj zemalja ili ukinuo drugi stup (Mađarska) ili prešao u dobrovoljni stup (Slovačka, Češka), odbio ga do daljnjega uvesti (Malta, BIH, Srbija, Crna Gora) ili zamrznuo, odnosno, smanjio doprinose (Poljska, Estonija, Letonija, Litva, Rumunjska).
Uglavnom, drugi stup je u većini zemalja podijeljen između radnika i poslodavaca, ističu u SUH-u i dodaju da je hrvatski drugi stup ne samo preskup i negativno posluje, nego je k tome i netransparentne ulagačke politike, mogućno i podložne političkim utjecajima. "Zašto ministar misli suprotno od vlada većine bivših socijalističkih zemalja, ne računajući većinu zapadnoeuropskih zemalja koje drugi stup uopće nemaju?", pitaju u Sindikatu umirovljenika Hrvatske.
Kao treće, ističu, ministar glasno najavljuje kako će se usklađivanje mirovina maknuti s omražene "švicarske formule" (poravnanja prema plaćama i rastu cijena na malo) na praćenje troškova života dodajući da SUH godinama zagovara usklađivanje prema plaćama (odnosno prema rastu troškova života, ako plaće ne rastu za određeno razdoblje), jer je neosporno da bi prijelaz isključivo na troškove života smanjio realnu i kupovnu vrijednost mirovina. "SUH je mišljenja kako će ulaskom u Europsku uniju plaće i dalje rasti brže od troškova života, osobito od onih u koje se uračunavaju automobili, informatika i brojni drugi proizvodi i usluge koje umirovljenici gotovo i ne kupuju", navode.
SUH pretpostavlja da je "ministru i njegovoj ekipi" vidljivo kako udjel prosječne mirovine u bruto plaći ubrzano pada, te je Hrvatsku već smjestio pri dnu europske ljestvice (24. mjesto). Osobito bi ga trebala zabrinuti činjenica da prosječna mirovina osoba koje su je ostvarile ove godine iznosi samo 1.797 kuna, što je 17 posto niže od "službeno" prosječne, drže u SUH-u.
Stoga SUH očekuje dovršetak posla s izdvajanjem svih tzv. mirovinskih davanja prema posebnim propisima iz općeg međugeneracijskog proračuna, prihvaća reviziju invalidskih mirovina, povrat tzv. "pune starosne mirovine" za 40 godina rada i plaćenih doprinosa te očekuje uvođenje dodatka i za radnike koji su morali ući u drugi mirovinski stup.
Vlada će, dodaju, morati ispraviti veliku prijevaru kojom je 1999. izračunata prva aktualna vrijednost mirovine u iznosu od 35,16 kuna, odnosno samo 56 posto od stvarne zakonom propisane vrijednosti. Upozoravaju da se na temelju te prve određivane daljnje vrijednosti automatskim povećavanjem prema formuli usklađivanja mirovina i – nepravda se samo povećava. SUH navodi da je na svoju predstavku dobio odgovor predsjednika Hrvatskoga sabora kako je predstavka upućena Odboru za rad i socijalno partnerstvo, čiji ju je predsjednik uputio na izračun Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Odgovor se još čeka, stoji, uz ostalo, u priopćenju SUH-a.