Kolona kamiona na kojima su bili tabuti s posmrtnim ostacima, a riječ je o tradicionalnim drvenim podlogama prekrivenim platnom koje se koriste pri muslimanskim pokopima, na putu ka Srebrenci prošla je kroz središte Sarajeva gdje se zaustavila pred zgradom Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Radi se o ostacima prikupljenim iz masovnih grobnica, koji su nakon identifikacije bili pohranjeni u mrtvačnici u Visokom.
Počast srebreničkim žrtvama tu su, uz brojne građane, odali i predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović te hrvatski član državnog vrha Željko Komšić, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko i čelnici političkih stranaka.
Srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović nije se pojavio, baš kako je to bio slučaj i svih ranijih godina.
"Srebrenica je crna mrlja na savjesti čovječanstva. Crna je mrlja i na savjesti onih koji su to uradili, ali i onih koji su to dopustili", kazao je ovom prigodom Izetbegović. On je obećao kako će se proces identifikacije i ekshumacije nastaviti sve dok se ne pronađu sve žrtve te je dodao kako je zbog pravde važno dovršiti suđenja počiniteljima, ali i izgraditi državu u kojoj se takvo što neće moći ponoviti.
Za Komšića je Srebrenica tragedija koja se nikada neće moći zaboraviti. "To je velika ljudska tragedija, no ujedno je i tragedija sustava vrijednosti današnjeg svijeta", izjavio je Komšić.
Među onima čija će tijela biti pokopana u Srebrenici na 17. obljetnicu genocida su čak 83 osobe koje su u trenutku kada su ubijene bile malodobne, kazala je Munira Subašić, predsjednica udruge "Majke enklave Srebrenica i Žepa", koja je također u Sarajevu sudjelovala u ispraćaju posmrtnih ostataka.
"Naši su podaci da su u Srebrenici ubijeno 1042 malodobnika i 570 žena", kazala je Subašić Hini dodajući kako je prema podacima ove udruge u srebreničkoj enklavi život izgubila 10701 osoba.
"Mi svoju djecu ispraćamo bez glava, ruku i nogu, a takve ih nismo rodile. Sve to govori o drugom genocidu počinjenom kada su zločinci pokušali uništiti i tijela naših sinova", kazala je Subašić. Ona ni sedamnaest godina nakon srebreničke tragedije nije pronašla ostatke svog sina iako je, kako kaže, obišla sve do sada pronađene masovne grobnice. "Ako mu ne pronađem kosti, kao da ga nisam ni imala", opisuje Subašić svoje osjećaje.
Komentirajući početak suđenja Ratku Mladiću Subašić je ocijenila kako se ICTY počinje igrati sa žrtvama i da to traje još od smrti Slobodana Miloševića. "Nama je važno da mu se (Mladiću) presudi i da suđenje traje što kraće", poručila je Subašić.
Podacima o broju ubijenih u Srebrenici nešto se razlikuju od onih kojima raspolažu u udruzi majki Srebrenice i Žepe.
U memorijalnom centru u Potočarima istaknuta je brojka od 8372 ubijenih nakon pada srebreničke enklave. Tijela više tisuće ubijenih su nakon rata pronađena u brojnim masovnim grobnicama, a do sada ih je 5137 identificirano i pokopano u Potočarima.
Na komemoraciji u Potočarima 11. srpnja, kako su najavili organizatori, ove godine neće biti ranije uobičajenih govora brojnih političara. Uz načelnika općine Ćamila Durakovića prilika da govori bit će dana Arthuru Schneieru, rabinu newyorške sinagoge Park East, poznatom po zalaganju za vjerske slobode, ljudska prava i toleranciju. Uz njega će po odluci organizatora govoriti samo još jordanski princ Hasan bin Talal. Vjerski obred tijekom pokopa žrtva predvodit će poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić.
Genocid nad Bošnjacima Srebrenice činjenica je utvrđena presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ) iz 2007. po tužbi koju je BiH podnijela protiv bivše SR Jugoslavije kao i presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u slučajevima poput onog generala vojske bosanskih Srba Radislava Krstića, koji je zbog tog kaznenog djela osuđen na doživotni zatvor.
Političkom i vojnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću u Den Haagu se trenutačno sudi po optužnici koja ih tereti i za genocid u Srebrenici, a za taj i druge zločine počinjene u Srebrenici ICTY i Sud BiH do sada su proglasili krivim 38 bivših pripadnika vojske i policije bosanskih Srba. Uz dvije kazne doživotnog zatvora izrečeno je i više od 700 godina drugih zatvorskih kazni, no petnaest od 38 optuženika još čeka pravomoćne presude.
Srebrenica je ove godine ponovo postala osjetljivo političko pitanje zbog približavanja općinskih izbora najavljenih za 7. listopada. Bošnjačko stanovništvo koje je sada u manjini u odnosu na Srbe strahuje kako će prvi put nakon rata vlast u općini preuzeti stranke sa srpskim predznakom. Prema procjenama, u Srebrenici je trenutačno prijavljeno oko četiri tisuće Bošnjaka i čak osam tisuća Srba. Bošnjaci su stoga utemeljili udrugu pod nazivom "Glasat ću za Srebrenicu" koja pomaže u preregistriranju što većeg broja Bošnjaka koji su prije rata živjeli u toj općini, a sada su prijavljeni u drugim općinama.
Željko Komšišć je u ponedjeljak istaknuo kako su bez obzira na sve razlike koje trenutačno postoje među političkim strankama u Federaciji BiH, sve one ujedinjene kada je riječ o Srebrenici. "Među svima nama postoji konsenzus što treba biti urađeno", kazao je Komšić objašnjavajući kako je rezultat toga i odluka da sve stranke podupru Ćamila Durakovića na izborima u listopadu kao jedinstvenog kandidata za načelnika općine u još jednom mandatu.