Uz stagniranje javne i privatne potrošnje i dalje je primjetan velik pad bruto-investicija, koje su u prvom kvartalu bile za 10,5 posto manje. Istodobno, statistički zavod objavio je i podatak po kojemu se već više godina povećava i razvojni zaostatak Slovenije u odnosu na gospodarski prosjek 27 članica Europske unije. Tako je sa 92 posto prosjeka BDP-a po glavi stanovnika u EU-u od prije pet godina Slovenija pala na 85 posto.
Pad slovenskog BDP-a u prvom kvartalu ove godine ipak je bio znatno manji manji u odnosu na zadnji kvartal 2011., kada je pad na godišnjoj razini iznosio 2,8 posto BDP-a.
Procjene svih ustanova najavljuju da će slovensko gospodarstvo ove godine doživjeti negativan rast, u rasponu od pada od 0,8 posto, koliko je najavio vladin ured za makroekonomske analize pa do zadnje nedavne procjene o padu BDP-a od čak 2 posto, s kojom je prije tjedan dana izašla Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD). Europska komisija u svom je zadnjem nedavnom izvješću za države članice Sloveniji prognozirala pad BDP-a od 1,4 posto.
Premijer Janez Janša izjavio je početkom tjedna da će Slovenija, unatoč opsežnim mjerama štednje usmjerenim u budući gospodarski oporavak, ove godine vjerojatno zabilježiti negativan gospodarski rast i daljnje padanje broja zaposlenih, ali da će se trendovi okrenuti iduće godine.
Reagirajući na jučerašnje izvješće Europske komisije prema kojemu Slovenija u zadnjih nekoliko godina nije napravila ništa na području strukturnih reformi potrebnih za fiskalnu stabilizaciju kao preduvjet rasta te da je i najnoviji vladin program reformi nedovoljno jasan, zbog čega upitni ostaju i njeni ciljevi smanjivanja javnog deficita, premijer Janez Janša za većinu je sadašnjih problema okrivio inertnost prijašnje vlade lijevog centra.
Slovenija se do sada nije ponašala odgovorno prema partnerima u EU-u. U zadnje tri godine nismo ispunili nijednu od preuzetih obveza. Zbog toga su izvješća i preporuke Europske komisije prema nama sve oštrija i kritičnija, rekao je Janša, koji namjerava obnoviti povjerenje Bruxellesa prema Sloveniji oštrim mjerama štednje i uravnoteženjem državnog proračuna, kako bi kasnije mogao pristupiti mirovinskoj reformi i reformi tržišta rada.
Ukoliko u tome ne uspije i ako sadašnja vlada ne održi obećanje o smanjenju proračunskog deficita u predviđene okvire, Slovenija bi došla u opasnost da Europskoj komisiji mora platiti globu od 0,1 posto svog BDP-a što je oko 35 milijuna eura, objavili su slovenski mediji.