Na pitanje nastavljaju li važiti dosadašnji koalicijski dogovori, Dačić je rekao da ova situacija postavlja novu poziciju na političkoj sceni. ''To znači da mandatara postavlja predsjednik i pitanje je kome će dati mandat. Svakako, sve će biti kompliciranije'', kaže Dačić, čija stranka je na parlamentarnim izborima u Srbiji 6. svibnja postala treća po jakosti politička snaga. Dačić je s Borisom Tadićem i njegovom Demokratskom strankom (DS) nakon prvom predsjedničkog kruga postigao dogovor o zajedničkom formiranju vlasti unatoč tome što je relativni pobjednik izbora, s najvećim pojedinačnim brojem glasova, bila Nikolićeva Srpska napredna stranka (SNS).
Čelnik SPS i zamjenik srbijanskog premijera izjavio je u nedjelju, dok još nisu bili poznati rezultati izbora, da nije osobno zainteresovan za mjesto premijera, ali da očekuje da se poštuju izborni rezultati i činjenica da je koalicija okupljena oko njegove stranke (SPS-PUPS-JS) druga po snazi u budućoj vladajućoj koaliciji. Upozoravajući još tada da je nerealno da Tadićeva stranka, koja je osvojila 22 posto, ima apsolutnu premoć u njihovoj budućoj vladajućoj koaliciji, Dačić je rekao: "Što se nas tiče, nikakav uvjet za našu koaliciju (s DS-om) nije pobjeda na predsjedničkim izborima".
Izbor Tomislava Nikolića za novog predsjednika Srbije u drugom krugu predsjedničkih izbora i njegova pobjeda nad Borisom Tadićem vodeća je vijest u ponedjeljak u beogradskim medijima. Ocjene analitičara kreću se od toga da se očekuje kohabitacija između novog predsjednika i nove vlade koju bi predvodile Tadićeva Demokratska stranka i Dačićeva SPS, do toga da bi Nikolić, kao novi predsjednik, mandat za formiranje vlade mogao dodijeliti potpredsjednici njegova SNS-a Jorgovanki Tabaković te time otvoriti mogućnost da vladu predvode SNS i koalicija oko Dačićeva SPS-a. Također se ne isključuje mogućnost tzv. ''velike koalicije'' između SNS-a i DS-a.
Nikolićev SNS je prema konačnim rezultatima parlamentarnih izbora, od ukupno 250, dobio najviše mandata u srbijanskoj skupštini, 73. Slijede koalicija oko Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića sa 67 mandata i koalicija koju predvodi Socijalistička partije Srbije (SPS) Ivice Dačića s 44 mandata. Dosadašnje procjene analitičara bile su da će te dvije koalicije vjerojatno zajedno formirati novu vladu, a da će SNS ostati u oporbi.
Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine, koja je u koaliciji s Tadićevim DS-om, Nenad Čanak, kazao je za B92 da odluka o koaliciji za formiranje srbijanske vlade između DS-a i SPS-a nije dovedena u pitanje rezultatima predsjedničkih izbora. Dodao je kako su izbori pokazali da građani većinski žele da Tadić više ne bude predsjednik, da narod htio da to bude Nikolić, ali i da je prije dva tjedna htio skupštinsku većinu kakvu je dobio.
Ugledna srbijanska političarka Vesna Pešić ocijenila je da je pobjeda Tomislava Nikolića na predsjedničkim izborima očekivana. Ona je u izjavi srbijanskoj agenciji Tanjug ocijenila su Tadić i DS "u posljednje vrijeme dosta arogantno vladali" i da su zaboravili na obične građane koji su i zbog loše privatizacije ostali "bez igdje ičega".
Politički analitičar Slobodan Antonić ocijenio je za srbijansku državnu televiziju RTS da se u Srbiji pobjedom Nikolića dogodio "izborni potres" i da su za formiranje srbijanske vlade "sve opcije u igri". Ocjenivši rezultat predsjedničkih izbora neočekivanim, on je naveo kako su birači, pošto su stranke vladajuće koalicije dobro prošle na parlamentarnim izborima, odlučili kazniti Tadića te da je to odlučilo predsjedničke izbore.
Politički analitičar Milan Nikolić ocijenio je da je na rezultat predsjedničkih izbora utjecala težina ekonomske i socijalne situacije i nezadovoljstvo građana radom političke elite. Sada postoji mogućnost tzv. ''velike koalicije'' između DS-a i SNS-a i možda bi za Srbiju to bilo i najbolje, jer bi zemlja mogla ući u teško i turbulentno političko razdoblje, smatra Nikolić koji ističe da bi, u slučaju da vladu formira Nikolićev SNS, europski put bio sporiji i oprezniji.
Među reakcijama iz svijeta mediji prenose riječi voditelja ureda Europske unije u Srbiji Vincenta Degerta da je od velike važnosti da Srbija što prije dobije stabilnu vladu i parlament, i da se mora raditi na nastavku pomirenja u regiji, te da je Unija spremna surađivati s Nikolićem i sa novom srbijanskom vladom.
Mediji također prenose izjavu švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta da Srbija, s Nikolićem kao predsjednikom, mora uvjeriti u svoju želju da ide ka Europi i u partnerstvo u regiji, kao i ocjenu njemačkog šefa diplomacije Guida Westerwellea da je odlučujuće da Srbija ostane na putu europskih integracija.