Objavio je to danas hrvatski ogranak međunarodnog udruženja Business Software Alliance (BSA) u sklopu predstavljanja devete po redu Globalne godišnje studije o softverskom piratstvu za prošlu godinu.
BSA je tu studiju izradio u suradnji s analitičkim kućama IDC i Ipsos Public Affairs, a uključuje procjenu računalnih i softverskih trendova na 116 svjetskih tržišta te rezultate anektiranja na 15 tisuća korisnika iz 33 zemlje koji čine 82 postao globalnog PC tržišta.
Globalna studija za 2011. pokazuje da je stopa piratstva na tržištima u razvoju i dalje znatno veća od onih na razvijenim tržištima, 68 prema 24 posto u prosjeku, a ukupno je globalna stopa softverskog piratstva i prošle godine ostala na 42 posto. Komercijalna vrijednosti nelicenciranog softvera u svijetu prošle je godine iznosila 340 milijardi kuna.
Stopa softverskog piratstva ili udjela nelicenciranog softvera u Hrvatskoj od 53 posto za 1 posto je manja nego je bila prošle godine, i to je zapravo prvi put da je nakon više godina zabilježen njen pad.
Unatoč tome, komercijalni gubitak uzrokovan korištenjem nelicenciranog softvera u Hrvatskoj je u porastu, sa 70 milijuna dolara, u 2010. na 74 milijuna dolara u prošloj godini.
Od 24 zemlje srednje i istočne Europe, gdje je prosječna stopa softverskog piratstva 62 posto, Hrvatska je prošle godine imala 6. najnižu stopu piratstva, slično kao i Poljska, a bolje su Estonija, Slovenija, Mađarska, Slovačka i Češka.
No, situacija je znatno lošija u usporedbi Hrvatske s 27 zemalja EU-a, po kojoj Hrvatska ima 8. najvišu stopu. Zadnja je Bugarska sa stopom od 62 posto, dok najnižu stopu piratstva od 20 odnosno 23 posto imaju Luxemburg i Austrija.
Ove se godine prvi put za potrebe Globalne BSA studije provodilo i posebno anketiranje u Hrvatskoj na uzorku od 407 računalnih korisnika o stavovima prema korištenju softvera, koje je pokazalo da 39 posto njih softver nelegalno nabavlja cijelo vrijeme ili povremeno, a 31 posto da to čini rijetko.
Pritom su to najčešće ili 27 posto muškarci u dobi od 35 do 44 godine, a među korisnicima nelegalnog softvera ima i tvrtki, i pojedinaca, i institucija.
To sve, po riječima glasnogovornika BSA u Hrvatskoj Andreja Matijevića, traži usklađenu javnu edukaciju i snažnu provedbu zakona.