Batinska bitka, u kojoj su sudjelovali pripadnici Crvene armije i partizanske postrojbe, omogućila je oslobađanje Baranje od njemačke okupacije. Pretpostavlja se da je u samo nekoliko dana "forsiranja Dunava i bitke kod Batine poginulo oko 2000 pripadnika Crvene armije".
U studenome 1947. na mjestu najsnažnijih bitaka (tzv. krvava kota 169) podignut je spomenik Crvenoj armiji, rad akademskog kipara Antuna Augustinčića. Monumentalni središnji dio spomenika visok je 27 metara, a na vrhu je osam metara visoka brončana skulptura Pobjede.
Posebno obilježje spomeniku daje skupna grobnica u kojoj su posmrtni ostatci 1297 vojnika Crvene armije. U počast svim sudionicima batinske bitke i spomen na jednu od najtežih bitaka Drugoga svjetskg rata u ovom dijelu Europe, godine 1976. otvoren je Memorijalni kompleks "Batinska bitka", a 1983. u Spomen-domu postavljena je stalna izložba o toj bitki.
Na proslavi Dana pobjede u Batini bio je i osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić kao domaćin svečanosti.