Drugog svibnja 1992. godine pripadnici tadašnje JNA otvoreno su napali Sarajevo upotrijebivši tenkove i topništvo s ciljem presjecanja grada na dva dijela i njegove predaje u ruke bosanskih Srba.
Pri povratku s mirovnih pregovora, vođenih u Lisabonu, u sarajevskoj je zračnoj luci uhićen tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kojega je JNA zadržala kao taoca uvjetujući njegovo oslobađanje evakuacijom zapovjednog osoblja tadašnje Druge vojne oblasti predvođenog generalom Milutinom Kukanjcem iz vojarne na Bistriku.
Nakon više od 24 sata topničkih napada na grad u kojima su zapaljeni i oštećeni brojni objekti te sukoba između branitelja i postrojbi JNA, uz posredovanje zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) dogovorena je i provedena razmjena Izetbegovića i Kukanjca.
Kao i svi drugi značajniji događaji, tako se i ovi sarajevski, od 2. i 3. svibnja 1992. godine, različito interpretiraju.
Avdo Hebib, koji je u tom razdoblju bio neposrednim svjedokom ovih zbivanja i ujedno pomoćnik ministra unutarnjih poslova tadašnje Republike BiH ističe kako je bilo jasno da je JNA pripremila napad čiji je cilj bio zauzimanje sjedišta najvažnijih državnih institucija.
"Da su uspjeli zauzeti Predsjedništvo BiH i Skupštinu, državnost BiH došla bi u pitanje, no naše su se snage energično suprotstavile neprijatelju. To je bio povijesni dan", kazao je Hebib kako ga u srijedu citira "Dnevni avaz".
Za bosanske Srbe ključni je datum i dalje 3. svibnja, kada je pri izlasku kolone JNA iz vojarne na Bistriku u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici došlo do sukoba s pripadnicima Teritorijalne obrane i policije BiH u kojemu je bilo više poginulih i ranjenih. Vlada Republike Srpske i udruge koje okupljaju bivše pripadnike vojske bosanskih Srba te članove obitelji poginulih i nestalih ponovo su najavili kako će se 3. svibnja okupiti na mjestu gdje se dogodio taj sukob i odati počast poginulim pripadnicima JNA.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić, koji treba predvoditi izaslanstvo na odavanju počasti, ponavlja tvrdnje kako su tada ubijena 42 pripadnika JNA te kako ih je više od sedamdeset ranjeno, a u obilježavanju tog događaja ne vidi ništa prijeporno.
"Ako mi (iz RS) ne možemo slobodno otići u svoj dio države bez obzira sviđalo se to kome ili ne i obilježiti stradanje na mjestu gdje se ono dogodilo, onda to znači da nismo u jednoj državi", izjavio je ranije Đokić.
Predmet "Dobrovoljačka ulica", koji je u fazi istrage pred Tužiteljstvom BiH, temelji se, međutim, na činjenici da je u sukobu 3. svibnja poginulo šest pripadnika tadašnje JNA.
Na tome inzistira i Muhamed Švrakić, predsjednik udruge "Zelene beretke" sarajevske županije te podsjeća kako je 3. svibnja poginulo i šesnaest branitelja koji također imaju pravo na počast. "Njih su ubili pripadnici JNA, agresorske vojske. Pucali su na nih iz vojarne na Bistruku, ali i iz kolone koja se 3. svibnja povlačila iz te vojarne", kazao je Švrakić kako ga citira "Oslobođenje".
U javnim raspravama oko broja poginulih u slučaju Dobrovoljačka iznose se pretpostavke kako tvrdnje bosanskih Srba o broju ubijenih za osnovu imaju ukupan broj pripadnika tadašnje JNA koji su poginuli u napadima na Sarajevo.