Sudionici sastanka posvećenog ulozi parlamenata u razvoju regionalne suradnje, među kojima i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Milorad Pupovac, također su ukazali na važnost proširenja i unapređenja aktivnosti JJI na dobrobit svih zemalja članica te organizacije.
Predsjednik saborskog vanjskopolitičkog odbora Pupovac, koji je na skupu sudjelovao kao izaslanik predsjednika Sabora, u obraćanju sudionicima ustvrdio je kako je zemljama JJI, unatoč njihovim različitim pozicijama, zajednički osnovni cilj ''završetak procesa europeizacije naše makroregije'' u onim segmentima u kojima taj proces nije završen.
Činjenica da je Srbiji dodijeljen status kandidata za članstvo u Europskoj uniji (EU), po njegovim riječima, dodatno osnažuje kapacitete za regionalnu suradnju unutar JJI.
''Hrvatska s punom sviješću ističe spremnost da pomogne taj proces europeizacije'', ustvrdio je Pupovac te ukazao na potrebu jačanja parlamentarne dimenzije u političkom životu država regije, posebice dimenziju rada parlamentarnih odbora te razmjene iskustava u euroatlantskim integracijama kao i međusobne suradnje i potpore u vanjskoj politici i sigurnosti te u drugim područjima.
Predsjednica srbijanskog parlamenta i vršiteljica dužnosti predsjednice Srbije Slavica Đukić Dejanović navela je kako je interes Srbije i regije daljnje produbljivanje međusobne suradnje zemalja JJI, ukazavši na važnost izrade strategije za Jadransko-jonsku makroregiju koja treba identificirati potrebe regije, po ugledu na neke druge regije.
''Srbija snažno podupire, prije svega, stabilnost u regiji, razvoj dobrosusjedskih odnosa, poticaj, unapređenje i razvijanje aktivnosti u stvaranju povoljne gospodarske situacije, ali i političke klime suradnje u regiji, koja je nužna za sve druge komunikacije koje postoje među našim parlamentima i našim državama'', kazala je Đukić Dejanović.
Šef talijanskog izaslanstva i član Predstavničkog doma talijanskog parlamenta Roberto Antonione ustvrdio je kako se proces europskih integracija ne može smatrati završenim sve dok zemlje zapadnog Balkana (zemlje bivše Jugoslavije, bez Slovenije, uključujući Albaniju) ne budu članice EU. Prijamom Hrvatske u EU i dodjeljivanjem Srbiji statusa kandidata zatvoren je, po riječima Antonionea, jedan ciklus, a Italija se, kako je istaknuo, trudi pridonijeti potpunoj integraciji svih društava regije zapadnog Balkana.
Predsjednik slovenskog Državnog zbora Gregor Virant izrazio je potporu Slovenije integraciji regije u EU, ukazavši na značaj uloge parlamenata u jačanju regionalne suradnje, kroz interparlamentarnu suradnju i komunikaciju.
Za unapređenje regionalne suradnje zauzeo se i predsjednik parlamenta Crne Gore Ranko Krivokapić, ustvrdiši kako, nakon negativnih iskustava iz 1990-ih godina, regionalna suradnja predstavlja najveću priliku da zemlje regije unaprijede odnose kroz modele novih odnosa i oblika reintegracija, utemeljenih na vrijednostima Europske unije.
Jadransko-jonska inicijativa osnovana je na Konferenciji o sigurnosti i razvitku Jadranskog i Jonskog mora u Anconi, 20. svibnja 2000. godine, kada je usvojena Anconska deklaracija kojom se članice obvezuju na suradnju u brojnim područjima.
Članice inicijative su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija, Srbija.
Jednogodišnje predsjedanje Inicijativom trenutno obavlja Srbija, koja će predsjedanje Inicijativom 1. lipnja predati Sloveniji.