Prije krize siromaštvo je bilo povezano s dugotrajnom nezaposlenošću, pogađajući većinom niskokvalificiranu radnu snagu. Danas siromaštvo pogađa više razvijenije i urbane dijelove Hrvatske. Udio siromašnih koji žive u više razvijenoj sjeverozapadnoj ili jadranskoj regiji se povećao, dok je u manje razvijenoj središnjoj i istočnoj Hrvatskoj blago opao, navodi se u priopćenju.
Pritom je, kako se ističe, najilustrativniji primjer Sisaka - nekad snažnoga industrijskog grada čija je prerađivačka industrija izbrisana - Željezara je zatvorena, Herbos je u stečaju...
Stoga se predviđa da će siromaštvo znatnije rasti u bogatijim sredinama zbog pada zaposlenosti u industrijaliziranim i urbanim regijama Hrvatske, ističu iz Banke.
Istraživanja Svjetske banke prije i poslije početka krize pokazala su da je kriza poništila pomake u blagostanju građana Hrvatske u samo godinu dana, navodi se u priopćenju.
No, napominje se da će se to u istraživanjima kvalitete života, poput Nacionalnog indeksa sreće, vidjeti tek nakon duljeg vremena.
Taj indeks sreće za siječanj ove godine iznosio je 65 bodova, što je isto kao za prosinac prošle godine.
Nacionalni indeks sreće je kompozitni indeks od devet komponenti i njegova je opća razina stabilna, navode iz magazina Banka koji s agencijom Hendal i Allianzom Zagreb istražuje kvalitetu života hrvatskih građana.
Jedna komponenta koja govori o standardu građana - pristup osnovnim životnim potrebama (pristup pitkoj vodi, novac za hranu, stanovanje, odjeću, zdravstvenu skrb...) nalazi se ispod opće razine indeksa - za siječanj iznosio 59 bodova, što je pad u odnosu na prosinačkih 61 bod.
Na skali od 0 do 100 bodova sve iznad 50 bodova je u "zoni zadovoljstva", a kako je ova komponenta na razini od oko 60 bodova mogli bismo zaključiti da su građani "dovoljno" zadovoljni u podmirivanju osnovnih potreba, navodi se u priopćenju.
Građani regije Istre s Gorskim kotarom i Hrvatskim primorjem te Dalmacije imaju značajno bolje prosječne ocjene na komponenti podmirivanja životnih potreba od svih ostalih regija, slijedi Zagreb, na trećem mjestu je sjeverna Hrvatska. Najniže ocjene imaju regije Lika s Kordunom i Banijom te Slavonija.
Prema spolu, žene su manje zadovoljne u odnosu na muškarce. Ispitanici višeg obrazovnog statusa značajno su zadovoljniji od onih nižeg obrazovnog statusa, navodi se u priopćenju.