Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
4. travnja 2012.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. HNB: osam milijardi kuna dodatnih kredita za oporavak gospodarstva
7. Poljska i Slovačka planiraju plinsku poveznicu u sklopu koridora do Krka
8. GfK: i kućanstva u Hrvatskoj najčešće kupuju u hiper i supermarketima
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
04.04. 140.400.000 70.400.000 30.400.000 0,55
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 30.400.000 0,55 Ukupno 30.400.000 0,55
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 2 tjedna 1.400.000 2,50
Izvor: Tržište novca Zagreb
Iako je na Tržištu novca Zagreb danas bilo potražnje i za pozajmicama na duže rokove dospijeća, ugovorene su samo prekonoćne kamatne stope i to uz višu kamatu nego jučer.
Ukupna ponuda na Tržištu novca danas je dosegnula 70,4 milijuna kuna, te je bila otprilike 10 posto niža nego jučer. Istodobno, potražnja je tek blago porasla, za 1,5 posto, na 140,4 milijuna kuna.
Ugovorene su samo prekonoćne pozajmice, i to u visini od 30,4 milijuna kuna. Odobrene su po kamatnoj stopi od 0,55 posto, što je 0,29 postotnih bodova više nego jučer.
„U trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb potražnja za kratkoročnim pozajmicama je nepromijenjena u odnosu na dan ranije, dok je ponuda viškova likvidnosti blago pala. I danas su se tražile prekonoćne i pozajmice s dužim rokovima dospijeće, ali u ponudi su bile samo prekonoćne pozajmice. Dio ponude nije plasiran zbog neslaganja uvjeta kreditiranja i limita prema korisnicima pozajmica“, navodi se u priopćenju s Tržišta novca.
Ujedno, danas je ugovoreno i 1,4 milijuna eura pozajmica, uz kamatnu stopu od 2,5 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
SE: u fokusu dionice Petrokemije i Valamar Adria Holdinga
Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 33,7 milijuna kuna, a u fokusu ulagača bile su dionice Petrokemije i Valamar Adria Holdinga, dok su dionički indeksi imali različit smjer.
Tako je Crobex porastao za 0,17 posto, na 1.838,74 boda, dok je Crobex10 pao za 0,70 posto, na 988,96 bodova.
Najlikvidnija je danas bila dionica Petrokemije s prometom nešto većim od 15 milijuna kuna, a iako je tijekom dana bilježila rast cijene i za više od 12 posto, trgovanje završava s rastom za 1,96 posto. Cijena dionice kutinske Petrokemije, pod utjecajem špekulacija o privatizaciji, u protekla je dva dana porasla za više od 20 posto, snažno je rasla i na početku današnjeg trgovanja, pa je tijekom jutra dosegnula i povijesno rekordnih 380 kuna, no trgovanje završava uz cijenu od 342 kune.
Po rastu cijene za 13,65 posto, na 107,40 kuna, izdvaja se pak dionica Valamar Adria Holdinga kojom je ostvareno 4,8 milijuna kuna prometa. Oko 3,8 milijuna kuna prometa ostvarila je dionica HT-a, a cijena te dionice je porasla 0,71 posto, na 218,39 kuna. Na listi milijunaša našle su se i dionice AD Plastika i Ingre. Pritom je dionici AD Plastika, uz promet od 1,3 milijuna kuna, cijena porasla za 0,95 posto, na 126,49 kuna, dok je dionici Ingre pala za 3,11 posto, na 7,80 kuna, uz promet od 1,1 milijun kuna.
Među trgovanijim dionicama rast cijene bilježe dionice Đuro Đaković Holdinga za 2,58 posto, Zagrebačke banke za 1,85 posto, Vupika za 1,19 posto, Viadukta za 0,71 posto. Cijene su pak pale dionicama Tehnike za 4,47 posto, Podravke 2,89 posto, Dalekovoda 2,56 posto, povlaštena dionica Adris grupe 1,42 posto, Belja 0,87 posto, Ericssona Nikole Tesle za 0,76 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 124,01 126,70 126,49 1.280.543,39 0,95%
ATGR-R-A 492,50 496,00 494,01 223.425,29 0,58%
CROS-R-A 6.015,00 6.017,23 6.017,23 84.218,55 0,10%
DLKV-R-A 143,00 148,83 145,00 526.859,85 -2,56%
HT-R-A 217,00 219,96 218,39 3.778.872,44 0,71%
IGH-R-A 735,00 750,00 735,09 108.654,91 -0,07%
INA-R-A 3.560,00 3.571,00 3.560,00 156.912,00 -0,70%
INGR-R-A 7,53 7,94 7,80 1.164.591,53 -3,11%
ISTT-R-A 153,99 153,99 153,99 16.784,91 0,00%
KOEI-R-A 521,51 526,10 521,51 205.465,52 -1,42%
LKPC-R-A 690,00 720,00 720,00 80.051,52 0,00%
MGMA-R-A 0,75 0,81 0,75 325,75 -11,76%
OPTE-R-A 25,79 27,99 27,99 23.465,28 7,65%
PODR-R-A 235,00 242,21 235,00 633.517,33 -2,89%
PTKM-R-A 336,01 380,00 342,00 15.015.424,61 1,96%
ULPL-R-A 323,00 330,00 323,00 95.130,45 -1,23%
VART-R-1 16,62 17,50 17,50 96.751,75 1,74%
VERN-R-A 57,12 59,90 59,90 8.522,92 5,07%
VIRO-R-A 435,00 441,00 441,00 162.936,31 0,91%
Redovno Tržište
ACI-R-A 2.615,00 2.615,00 2.615,00 128.135,00 0,58%
ADRS-P-A 206,05 211,00 209,00 450.665,84 -1,42%
ADRS-R-A 235,50 238,80 235,50 121.085,84 0,64%
ARNT-R-A 106,52 111,07 106,53 128.268,40 -7,36%
ATLN-R-A 38,00 38,50 38,00 4.990,00 1,96%
ATPL-R-A 342,12 354,00 349,99 254.060,97 -0,01%
AUHR-R-A 320,00 329,99 329,99 17.899,70 4,43%
BD62-R-A 49,00 49,85 49,85 38.924,55 0,83%
BLJE-R-A 82,25 84,12 82,77 378.209,42 -0,87%
CHAG-R-A 309,00 309,00 309,00 1.545,00 1,98%
CKML-R-A 3.710,00 3.710,00 3.710,00 55.650,00 0,27%
DDJH-R-A 79,80 84,44 83,60 790.827,02 2,58%
DIOK-R-A 29,30 31,02 29,50 78.608,76 -4,87%
ERNT-R-A 1.170,00 1.183,50 1.173,00 329.383,21 -0,76%
FMPS-R-A 18,42 18,42 18,42 4.236,60 0,00%
HDEL-R-A 136,03 137,00 137,00 12.796,35 -5,51%
HMST-R-A 84,00 84,00 84,00 7.308,00 4,93%
HTPK-R-A 56,95 59,97 59,97 3.448,20 5,21%
HUPZ-R-A 1.058,04 1.058,04 1.058,04 1.058,04 0,10%
IKBA-R-A 1.311,00 1.311,00 1.311,00 11.799,00 0,00%
IPKK-R-A 128,99 128,99 128,99 1.934,85 11,97%
JDGT-R-A 664,50 664,50 664,50 23.257,50 -2,28%
JDPL-R-A 93,90 96,00 93,90 23.821,34 -1,27%
JDRA-R-A 433,00 433,00 433,00 54.558,00 3,10%
JMNC-R-A 37.227,00 37.227,00 37.227,00 37.227,00 0,30%
JNAF-R-A 2.750,00 2.820,30 2.750,00 75.395,62 -1,43%
KNZM-R-A 156,01 160,50 160,00 69.293,80 1,20%
KODT-P-A 1.011,16 1.040,00 1.011,16 51.849,23 0,11%
KODT-R-A 1.082,02 1.129,00 1.085,00 21.788,16 0,28%
KORF-R-A 93,00 108,00 107,40 4.815.286,16 13,65%
KRAS-R-A 420,00 420,02 420,02 55.860,55 -1,17%
KSST-R-A 1.209,10 1.249,97 1.249,97 35.566,28 1,54%
KTJV-R-A 15,00 15,00 15,00 7.500,00 -0,13%
LANO-R-A 9,11 9,11 9,11 45,55 0,00%
LEDO-R-A 6.015,00 6.085,00 6.030,00 163.097,00 0,33%
LKRI-R-A 122,01 125,80 125,80 142.537,89 1,45%
LPLH-R-A 74,74 74,74 74,74 1.046,36 -5,27%
LVCV-R-A 138,74 138,74 138,74 1.664,88 6,72%
MAIS-R-A 55,00 55,05 55,00 2.531,00 -5,17%
PBZ-R-A 530,00 531,01 531,00 176.066,00 1,13%
PDBA-R-A 373,60 373,60 373,60 8.966,40 -6,72%
PLAG-R-A 1.704,01 1.710,00 1.704,01 35.808,17 0,06%
RIVP-R-A 10,90 11,01 10,90 95.869,81 -0,91%
SLPF-R-A 20,25 22,11 22,11 4.567,60 9,29%
SUNH-R-A 28,01 28,01 28,01 1.680,60 0,04%
THNK-R-A 1.175,00 1.243,90 1.175,00 191.944,52 -4,47%
TISK-R-A 201,30 210,70 210,70 158.407,34 3,18%
TNPL-R-A 630,01 690,00 685,00 16.262,10 0,59%
ULJN-R-A 75,10 75,10 75,10 5.106,80 -1,18%
VDKT-R-A 250,58 261,85 261,85 237.765,70 0,71%
VLDS-R-A 4,25 4,25 4,25 3.825,00 -6,39%
VPIK-R-A 86,15 90,98 89,16 318.366,63 1,19%
ZABA-R-A 43,30 44,40 44,00 222.431,81 1,85%
ZVZD-R-A 3.177,00 3.177,00 3.177,00 3.177,00 0,00%
MTP
BCIN-R-A 250,01 250,01 250,01 19.250,77 2,25%
PRFC-R-A 15,20 15,20 15,20 13.984,00 0,00%
PSMR-R-A 350,01 350,01 350,01 7.000,20 -2,78%
SNHO-R-A 130,00 130,00 130,00 8.450,00 8,32%
VLHO-R-A 64,10 79,98 72,51 96.715,99 2,13%
Ukupan promet
33.691.261,82
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Mirex u plusu 0,02 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u utorak je također nastavila rasti, te se za 0,02 posto popela na 162,0315 bodova, izvijestila je HANFA.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Pritom je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla za 0,11 posto, na 152,5179 bodova, Erste Plavog za 0,07 posto, na 165,4671 bodova, a Raiffeisena za 0,01 posto, na 160,0978 bodova.
Istodobno je AZ fond pao za 0,03 posto, na 166,2651 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
02.04. 03.04.
Mirex 161,9923 162,0315 0,02
AZ OMF* 166,3201 166,2651 -0,03
Erste Plavi OMF. 165,3580 165,4671 0,07
PBZ Croatia osig.OMF 152,3560 152,5179 0,11
Raiffeisen OMF 160,0778 160,0978 0,01
AZ benefit DMF** 172,8820 172,9762 0,05
AZ profit DMF 201,8266 202,2970 0,23
Croatia osiguranje DMF 119,7591 119,7603 0,00
Erste Plavi Expert DMF 137,1671 137,0902 -0,06
Erste Plavi Protect DMF 139,9272 140,0062 0,06
Raiffeisen DMF 152,8960 152,9424 0,03
Auto Hrvatska ZDMF 105,1503 105,3400 0,18
AZ Dalekovod ZDMF*** 190,6698 191,2981 0,33
AZ Hr. kontrola zračne plov. 186,0396 186,5200 0,26
AZ VIP ZDMF 199,8822 200,4204 0,27
AZ Zagreb ZDMF 144,6500 144,9517 0,21
ZDMF cestarski fond 122,2752 122,6366 0,30
ZDMF Croatia osiguranje 104,9554 104,9563 0,00
ZDMF Ericsson N. Tesla 164,6490 164,6733 0,01
ZDMF HEP grupa 109,5144 109,5187 0,00
ZDMF Hrvatskih autocesta 120,7372 120,7994 0,05
ZDMF Hr. liječničkog sind. 170,5970 170,6118 0,01
ZDMF Novinar 151,4573 151,4893 0,02
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 123,4561 123,6653 0,17
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 107,1991 107,2453 0,04
ZDMF T-HT 137,9826 138,0980 0,08
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.199 13.264 Tokyo/Nikkei 9.819 10.050 London/FTSE-100 5.770 5.838 Frankfurt/DAX 30 6.861 6.982
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale, pri čemu je S&P 500 indeks skliznuo s najviše razine u četiri godine, jer je splasnula nada da će Fed uskoro dodatno ublažiti monetarnu politiku.
Dow Jones indeks oslabio je 64 boda, ili 0,49 posto, na 13.199 bodova, dok je S&P 500 pao 0,40 posto, na 1.413 bodova, a Nasdaq indeks 0,20 posto, na 3.113 bodova.
Poticajna monetarna politika američke središnje banke bila je ključni pokretač uspona cijena dionica za 30 posto od listopada prošle godine, premda su i poboljšani makroekonomski podaci poticali taj rast.
Ulagači su se nadali daljnjem kvantitativnom popuštanju monetarne politike, odnosno kupnji državnih obveznica putem tzv. 'QE3' programa, što povećava likvidnost u financijskom sustavu i potiče rast cijena rizičnijih investicija, kao što su dionice. No, nakon jučer objavljenog zapisnika s posljednje sjednice Feda ta je nada splasnula.
Pokazalo se da samo nekoliko članova Fedova savjeta smatra da su potrebne daljnje poticajne mjere ako rast gospodarstva izgubi zamah.
„Posljednji podaci ukazuju na jačanje industrijske proizvodnje i rast zaposlenosti. Zbog toga je Fed odlučio mirno sjediti i pričekati neko vrijeme dok se ne razjasni situacija u gospodarstvu, a to je razočaralo ulagače“, kaže Eric Teal, direktor u tvrtki First Citizens Bancshares.
Ulagači su razočarani tim više što posljednji makroekonomski podaci nisu tako dobri kao prije, pa se očekuje usporavanje rasta američkog bruto domaćeg proizvoda s 3 posto, koliko je iznosio u posljednjem lanjskom tromjesečju, na otprilike 2 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu.
Zbog toga su jučer pod najvećim pritiskom bile dionice kompanija koje su najosjetljivije na kretanja u gospodarstvu. S&P indeks energetskog sektora pao je 1, a rudarskog 0,9 posto.
Financijski sektor oslabio je, pak, za 0,7 posto. Pritom je među najvećim gubitnicama bila dionica Morgan Stanleya, s padom za 2,2 posto, nakon što je Fed pokrenuo postupak protiv te banke zbog nepravilnosti u naplati hipotekarnih kredita. Analitičari su podijeljeni po pitanju mogu li cijene dionica nastaviti rasti, s obzirom da je u prvom tromjesečju S&P 500 indeks skočio čak 12 posto, dosegnuvši najviše razine u četiri godine.
Dio njih smatra da je daljnji uspon moguć, s obzirom na stabilan rast američkog gospodarstva, dok drugi očekuju korekciju cijena dionica na niže. Zbog toga su ulagači oprezni, na što ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo oko 6,7 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 7,8 milijardi. Pritom je oko 62 posto dionica na NYSE izgubilo na vrijednosti.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,62 posto, na 5.838 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,05 posto, na 6.982 boda, a pariški CAC 1,62 posto, na 3.406 bodova.
Europski burzovni indeksi u srijedu su se našli pod pritiskom obnovljenih bojazni od recesije nakon novih gospodarskih pokazatelja iz eurozone, a uteg su bile i dobitonosne prodaje kojima su se ulagači okrenuli nakon skoka prinosa na današnjoj aukciji španjolskih državnih obveznica.
Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima oslabio 1,16 posto, na 5.770 bodova, frankfurtski DAX za 1,72 posto, na 6.861 bod, a pariški CAC je iznosio 3.358 bodova, oslabjevši za 1,43 posto.
Najveći gubitnici bile su dionice banaka, koje su se našle pod pritiskom prodaja zbog pojačane zabrinutosti ulagača glede sposobnosti Španjolske da riješi svoje goleme dužničke nevolje.
Europski zajmodavci poput španjolskog Banco Santandera, talijanskog Unicredita i belgijske grupe KBC zabilježili su pad cijena dionica od čak 5,8 posto, nakon što je Španjolska prodala samo 2,6 milijardi eura, na donjoj granici planiranog iznosa zaduživanja na današnjoj aukciji, i uz više prinose nego na prijašnjim aukcijama.
Glavni španjolski burzovni indeks IBEX nakratko se spustio na najnižu razinu od kraja studenoga, kliznuvši za 0,6 posto. Slabija potražnja na današnjoj španjolskoj aukciji uslijedila je nakon objave novog u nizu slabih pokazatelja iz gospodarstva eurozone. Tako je najnovije izvješće londonske istraživačke tvrtke Markit pokazalo pad aktivnosti u industrijskom i uslužnom sektoru eurozone u ožujku, sugerirajući da eurozona vjerojatno opet klizi u blagu recesiju.
"Ključan problem je taj što se slabosti iz perifernih članica eurozone očito šire na najveća gospodarstva i to zaista predstavlja pravi razlog za zabrinutost", kazao je Marcus Ashworth, čelnik odjela za makrogospodarske strategije u banci Espirito Santo.
Slabi podaci iz maloprodaje teško da su mogli poboljšati entuzijazam ulagača glede europskih dionica. Potrošnja građana smanjila se u veljači, nakon neočekivano snažnog početka godine, sugerirajući da kućanstva muku muče s nepopustljivo visokom inflacijom, rastućom nezaposlenošću i rezovima državne potrošnje.
U takvom je okruženju Europska središnja banka u srijedu očekivano zadržala ključne kamatne stope na važećoj razini, balansirajući između visoke inflacije i anemičnog gospodarstva.
Među sektorima gubitnicima bio je i automobilski, predvođen švedskim Volvom, čije su dionice oslabjele 3,8 posto. Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 2,29 posto, na 9.819 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3146 1,3237 1,3139
USD/JPY* 82,32 82,93 82,08
GBP/USD* 1,5867 1,5913 1,5856
USD/CHF* 0,915 0,9158 0,9090
*Izvor: REUTERS
Euro se u srijedu na međunarodnim tržištima spustio na najnižu razinu prema dolaru u posljednja tri tjedna nakon što je čelnik Europske središnje banke upozorio da oporavku u eurozoni i dalje prijete rizici povezani s dužničkom krizom i cijenama roba.
Euro je tako oslabio prema dolaru za više od 0,6 posto, na 1,3141 dolar. Ranije se nakratko spustio na 1,3105 dolara, najnižu razinu od sredine ožujka.
Jedinstvena europska valuta bila je na gubitku i prema jenu, i to u visini čak jedan posto. Eurom se tako trgovalo po 107,88 jena, što je njegova najniža razina od 13. ožujka.
Dolar je pak oslabio 0,54 posto prema jenu i njime se trgovalo po 82,35 jena.
Na tiskovnoj konferenciji ECB-ov čelnik Mario Draghi poručio je novinarima da je prerano razmišljati o ukidanju popustljive monetarne politike s obzirom na slabo stanje gospodarstva eurozone. Ključne kamatne stope zadržane su tako na rekordno niskih jedan posto.
Izjave Marija Draghija samo su dodatno pogodile euro, već pritisnut skokom troškova zaduživanja u Španjolskoj. Ranije pritiske izazvala su euru i smanjena očekivanja novog kruga ublažavanja monetarne politike u SAD-u, nakon što su zabilješke s posljednjeg sastanka američke središnje banke Fed pokazale da se tek dvojica od 10 članova Vijeća za operacija na otvorenom tržištu zalažu za nove poticajne mjere monetarne politike.
U fokusu tržišta bila je i španjolska aukcija državnih obveznica na kojoj je Madrid prodao 2,6 milijardi eura obveznica, i to uz znatno višu cijenu zaduživanja nego na ranijim aukcijama zbog pojačanih zabrinutosti u vezi stanja državnih financije te posustale članice eurozone.
"Fokus tržišta ponovno se vraća na Europu nakon što je razočarala španjolska aukcija obveznica", kazala je Camilla Sutton, valutna analitičarka u tvrtki Scotia Capital.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 03.04. USLIB 0,15100 -0,002 0,24125 0,46915 0,73440 03.04. EULIB 0,25929 -0,018 1,36186 0,67450 1,¸0083
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 5. travnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4906 5,6859 9,0226 6,9089 6,2235 8,7201
*Izvor: HNB
Kuna ja ne danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago ojačala prema euru i švicarskom franku, za po 0,04 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,490631 kunu, a franka 6,223522 kune. Istodobno je kuna oslabila prema američkom dolaru za 1,25 posto te prema britanskoj funti za 0,35 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,685920 kuna i funte 9,022682 kune.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 5. travnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5550 5,8897 9,2942 6,5673 OTP Banka Hrvatska 7,5584 5,8561 9,2456 6,3760 Štedbanka 7,5721 5,8989 9,1983 6,3446 Partner banka 7,5450 5,8779 9,2061 6,3854 Erste&Steiermarkische 7,5420 5,8750 9,3000 6,4080 Hrvatska poštanska banka 7,5450 5,9097 9,3316 6,4366 Splitska banka 7,5400 5,8674 9,2892 6,4428 Podravska banka 7,6674 5,9027 9,2545 6,3746 Istarska kreditna banka 7,5550 5,8700 9,0768 6,4152 Karlovačka banka 7,5590 5,8890 9,3449 6,4458 Croatia banka 7,5378 5,5451 9,2148 6,3585 Volksbank 7,5750 5,8679 9,2753 6,4102 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,8970 9,2190 6,4190 Fina 7,5150 5,9097 9,3316 6,4366 Privredna banka 7,5400 5,9454 9,2515 6,4350 Centar banka 7,5655 5,8564 9,2482 6,4102
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5131 5,7029 9,0497 6,2421 Zagrebačka banka 7,5450 5,8088 9,1667 6,4815 OTP Banka Hrvatska 7,5450 5,8276 9,1823 6,3449 Štedbanka 7,5420 5,8290 9,1072 6,2818 Partner banka 7,5350 5,8393 9,1626 6,3676 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,8424 9,2483 6,3727 Hrvatska poštanska banka 7,5350 5,8223 9,2392 6,3728 Splitska banka 7,5300 5,7964 9,2080 6,3495 Podravska banka 7,6666 5,8027 9,2145 6,3446 Istarska kreditna banka 7,5450 5,8400 9,0768 6,3853 Karlovačka banka 7,5390 5,8490 9,2814 6,4020 Croatia banka 7,5265 5,8053 9,1517 6,3212 Volksbank 7,5550 5,8394 9,2302 6,3791 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,7960 9,1880 6,3180 Fina 7,5050 5,8223 9,2392 6,3728 Privredna banka 7,5300 5,8288 9,1599 6,3713 Centar banka 7,5505 5,8280 9,2031 6,3791
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4681 5,6688 8,9956 6,2048 Zagrebačka banka 7,4450 5,6125 8,8567 6,0859 OTP Banka Hrvatska 7,4326 5,5934 8,9109 6,1022 Štedbanka 7,4288 5,5958 8,7429 6,0305 Partner banka 7,4350 5,5515 8,8812 6,0883 Erste&Steiermarkische 7,4300 5,5686 8,8149 6,0741 Hrvatska poštanska banka 7,4350 5,5437 8,7971 6,0679 Splitska banka 7,4300 5,5635 8,8469 6,1005 Podravska banka 7,4400 5,5857 8,8500 6,1503 Istarska kreditna banka 7,4400 5,5700 8,8692 6,0772 Karlovačka banka 7,4300 5,5500 8,8069 6,0747 Croatia banka 7,4434 5,6006 8,9414 6,1164 Volksbank 7,4550 5,5836 8,8873 6,1613 Hypo Group Alpe-Adria 7,4400 5,5960 8,8880 6,1180 Fina 7,4350 5,5437 8,7971 6,0679 Privredna banka 7,4300 5,5445 8,8891 6,0605 Centar banka 7,4494 5,5437 8,8602 6,0679
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4350 5,5563 8,7682 6,0251 OTP Banka Hrvatska 7,4206 5,5592 8,8205 6,0586 Štedbanka 7,3991 5,5398 8,6555 5,9702 Partner banka 7,4250 5,5143 8,8431 6,0604 Erste&Steiermarkische 7,4200 5,5460 8,7700 6,0490 Hrvatska poštanska banka 7,4150 5,4328 8,6211 5,9465 Splitska banka 7,4200 5,5096 8,7657 6,0382 Podravska banka 7,4250 5,5157 8,7774 6,1003 Istarska kreditna banka 7,4300 5,5400 8,8512 6,0430 Karlovačka banka 7,4200 5,5000 8,7276 6,0200 Croatia banka 7,4322 5,5665 8,8783 6,0791 Volksbank 7,4350 5,5551 8,8422 6,1302 Hypo Group Alpe-Adria 7,4300 5,4950 8,7870 6,0170 Fina 7,4150 5,4328 8,6211 5,9465 Privredna banka 7,4200 5,4890 8,8002 5,9999 Centar banka 7,4344 5,5153 8,8422 6,0368
6. HNB: osam milijardi kuna dodatnih kredita za oporavak gospodarstva
Hrvatska narodna banka i predstavnici osam najvećih poslovnih banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvitak dogovorili su danas mjere kojima bi se osiguralo ukupno osam milijardi kuna za financiranje gospodarskog oporavka, napose projekata koji pridonose poboljšanju platne bilance, a krediti za te namjene bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope, izvijestili su iz središnje banke.
Dogovoreno je da, uz 4 milijarde kuna koje središnja banka oslobađa smanjivanjem obvezne pričuve u kunskom dijelu, a koje bi preko HBOR-a i njegovog 50-postotnog udjela bile izvor sredstava za kredite iz ovog programa, bankari osiguraju još 4 milijarde kuna iz drugih izvora kao svoju polovicu udjela. To znači da bi ukupni kreditni potencijal za realizaciju ovog modela iznosio 8 milijardi kuna, a krediti bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope, priopćeno je iz HNB-a.
Navode da je u Hrvatskoj narodnoj banci danas održan sastanak s predstavnicima osam najvećih poslovnih banaka i HBOR-a, uz prisustvo ministra financija Slavka Linića, na kojem je razmatran prijedlog središnje banke da se smanjenjem stope obvezne pričuve s 15 posto na 13,5 posto oslobodi bankovnom sustavu oko 5 milijardi kuna, od čega oko 4,1 milijardu u kunskom i oko 900 milijuna kuna u deviznom dijelu pričuve, a da banke iz drugih izvora pridruže još 8 milijardi kuna za program financiranja gospodarskog oporavka, a napose projekata koji pridonose poboljšanju platne bilance. Tako bi se u tu svrhu tijekom ove i sljedeće godine moglo usmjeriti oko 12 milijardi kuna, pod prihvatljivijim uvjetima od dosad nuđenih kredita, uključujući i ugovaranje fiksne kamatne stope.
Bankari su u raspravi isticali da i bez tog programa njima ne manjka ni kapitala niti likvidnosti za povećano kreditiranje, ali da se sa strane potražnje ne nudi dovoljno kvalitetnih programa, te da gospodarstvo nije u stanju u ovoj i sljedećoj godini apsorbirati 12 milijardi kuna kredita za projekte koji bi udovoljavali pretpostavljenim kriterijima. No neosporno je da bi smanjivanje regulatornog troška moralo rezultirati i povoljnijim uvjetima za krajnje korisnike kredita.
Na kraju je dogovoreno da, uz 4 milijarde kuna koje središnja banka oslobađa spomenutim smanjivanjem obvezne pričuve, a koje bi preko HBOR-a i njegovog 50-postotnog udjela bile izvor sredstava za kredite iz ovog programa, bankari osiguraju još 4 milijarde kuna iz drugih izvora kao svoju polovicu udjela. To znači da bi ukupni kreditni potencijal za realizaciju ovog modela iznosio 8 milijardi kuna, a krediti bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope.
Da bi banke potaknuo u realizaciji ovog modela, HNB je, napominje se, predvidio niz dodatnih regulatornih olakšica. Primjerice, priznavanje 50 posto od udjela banaka u takvim plasmanima u izračunu održavanja minimalno potrebne devizne likvidnosti oslobodilo bi bankovnom sustavu približno 300 milijuna eura, kojima bi banke mogle smanjiti svoje inozemno zaduženje ili ih upotrijebiti za druge namjene. Uz to bankama bi se omogućilo da do kraja ove godine održavaju propisani minimum likvidnosti bez valutnog diferenciranja, tj. u valuti koju imaju - kunama ili devizama. Izuzimanjem sredstava primljenih od multilateralnih razvojnih banaka od izdvajanja pričuve želi se potaknuti njihovo zanimanje za ulaganja u Hrvatskoj, kao i interes ovdašnjih banaka za pribavljanje sredstava iz tih izvora, koji su po ročnosti i cijeni obično povoljniji od drugih.
Predviđa se da Savjet Hrvatske narodne banke donese potrebne odluke iz nadležnosti središnje banke već na svojoj predstojećoj sjednici sljedećeg tjedna, što znači da bi primjena mogla započeti već tokom ovog mjeseca, navode iz HNB-a.
7. Poljska i Slovačka planiraju plinsku poveznicu u sklopu koridora do Krka
Poljski i slovački operateri plinskih transportnih sustava odabrali su izvođača studije o planiranoj plinskoj poveznici koja bi bila sastavni dio koridora između terminala za ukapljeni plin u Poljskoj i Hrvatskoj.
Poljski Gaz-System i slovački Eustream žele poboljšati sigurnost opskrbe energijom u srednjoj i istočnoj Europi uspostavom regionalnog tržišta plina i pronaći nove izvore opskrbe, pored onih ruskih.
"Želimo da poslovna analiza bude spremna ove godine i želimo donijeti daljnje odluke o provedbi studije o izvedivosti iduće godine", kazala je glasnogovornica Gaz-Systema Malgorzata Polkowska.
"Bude li sve išlo po planu, poveznica bi mogla početi s radom 2017."
Predložena poveznica sa Slovačkom imala bi godišnji kapacitet od 2,5 milijardi do pet milijardi prostornih metara plina i mogla bi transportirati kaspijski plin kao i poljski plin iz škriljca.
U završnoj fazi povezala bi terminal za ukapljeni prirodni plin u poljskoj luci Swinoujscie na Baltičkom moru s terminalom čija se gradnja planira na hrvatskom otoku Krku.
Terminal u Swinoujscieju gradi Gaz-System dok je hrvatski terminal projekt konzorcija Adria LNG koji čine njemački E.ON-Ruhrgas, austrijski OMV, francuski Total i slovenski Geoplin.
8. GfK: i kućanstva u Hrvatskoj najčešće kupuju u hiper i supermarketima
Gotovo dvije trećine hrvatskih kućanstava proizvode za svakodnevnu potrošnju kupuje u hipermarketima i supermarketima, a svako četvrto kućanstvo za takvu kupnju bira prvenstveno trgovine s rasprodajama i popustima, pokazuju podaci agencije za istraživanje tržišta GfK.
Redovito godišnje istraživanje o navikama kupovanja, GfK Shopping Monitor Central & Eastern Europe, provodi se na reprezentativnom uzorku za svaku od deset zemalja srednje i istočne Europe (terenskim istraživanjem koje je provedeno u listopadu 2011.), a slično je istraživanje provedeno i u Hrvatskoj, ali, napominju iz GfK, nije obuhvaćeno u međunarodnom prikazu već kao zaseban izvještaj.
Po podacima koje su danas objavili iz GfK, kod većine zemalja glavni su kanali prodaje hipermarketi i supermarketi gdje se realizira najveći dio kupovina potrebnih proizvoda svakodnevne potrošnje za kućanstva.
Takva je situacija i u Hrvatskoj gdje kao glavno mjesto kupnje za proizvode svakodnevne potrošnje 38 posto kućanstava navodi hipermarkete, a njih 37 posto supermarkete. Male trgovine najčešće su mjesto kupnje za 20 posto hrvatskih kućanstava, a diskonti za njih 5 posto.
Moderni formati trgovine na malo najčeće su mjesto kupnje i za kućanstva u BiH gdje supermarketi imaju udio od 45 posto, hipermarketi 30 posto, kao i u Sloveniji gdje su supermarketi glavno mjesto kupnje za 47 posto kućanstava, a hipermarketi za njih 20 posto.
Najmanji udio tih formata je pak u Srbiji i Poljskoj, pri čemu u Poljskoj 31 posto kućanstava najčešće kupuje u hipermarketima, a sedam posto u supermarketima, dok je u Srbiji udio hipermarketa 8 posto, a supermarketa 37 posto. Kućanstva u Srbiji kao glavno mjesto kupnje proizvoda za svakodnevnu potrošnju najčeće biraju male trgovine, njih 55 posto, dok su u Poljskoj najzastupljeniji diskonti s udjelom od 36 posto.
Česi i Slovaci za kupnju roba svakodnevne/široke potrošnje biraju prvenstveno trgovine s rasprodajama i popustima, u Češkoj su popusti i rasprodaje odlučujući čimbenik za izbor trgovine u kojoj će kupovati za 41 posto kućanstava, a u Slovačkoj za njih 42 posto.
Popusti i rasprodaje nešto više privlače i Mađare (36 posto), dok je to kod ostalih zemalja u regiji manje izraženo, napominju iz GfK.
Po podacima koje iznose, u Srbiji 28 posto kućanstava ističe da su za njih popusti i rasprodaje odlučujući čimbenik za izbor trgovine.
U Hrvatskoj 25 posto kućanstava prvenstveno bira trgovine s rasprodajama i popustima za kupnju hrane i potrepština za svaki dan, dok na to najmanje pažnje obraćaju kućanstva u Poljskoj (17 posto) i Bugarskoj (13 posto).
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821